NOVI ZELAND

Novozelandski Istrazivacki institut GNS upozorio da postoji 50 odsto sansi da u naredna 24 sata dode do nove erupcije vulkana na Bijelom ostrvu.

Prema njihovim predvidanjima, nova erupcija mogla bi da bude slicne jacine.

“Procijenili smo da je u naredna 24 sata vjerovatnoca da nece doci do nove erupcije ista kao i da ce doci do manje ili slicne, a koja bi pogodila glavni pod kratera. Postoji izuzetno mala vjerovatnoca da ce bilo kakav nalet pepela doci do kopna, ali gas moze da se rastvara u zavisnosti od trenutnog smjera vjetra”, izjavio je vulkanolog Gef Kilgur sa Instituta, prenio je sinoc novozelandski portal Staf.

Upozorenje na erupciju vulkana ostaje na nivou tri, koji ukazuje da se desavaju male lokalne erupcije.

Od jucerasnje erupcije, seizmicke aktivnosti su se smanjile, medutim GNS navodi da i dalje posmatraju lokalno ispustanje pare i blata iz aktivnog ventilacionog prostora.

Vulkanolog sa Univerziteta Otago Marko Brena rekao je da su ljudi koji su se nalazili u blizini jezera prilikom erupcije vjerovatno pogodeni vrucom vodom, kamenjem, predmetima i da su imali probleme s disajnim putevima.

Hospitalizovani su imali opekotine, povrede od eksplozije i probleme s disanjem.

Takode mnoge su povrijedili predmeti koji su letjeli, direktan kontakt s kisjelinom ili udisanje pepela.

Dejvid Mekbrajd sa istog Univerziteta rekao je da se prilikom erupcije oslobodio hidrogen sulfid, koji iritira disajne puteve, a moze dovesti i do respiratornog sindroma.

Premijer Australije Skot Morison izjavio je da se 11 drzavljana te zemlje vodi kao nestalo, dok je 13 hospitalizovano nakon erupcije vulkana na Novom Zelandu.

Pretpostavlja se da su od pet zrtava erupcije vulkana troje drzavljani Australije, rekao je Morison, prenio je sinoc AP.

“Plasim se da ce vijesti biti i gore tokom danasnjeg ili narednih dana. Ovo je uzasna tragedija”, rekao je Morison.

Drzavljani Australije su bili najveca grupa koja je istrazivala Bijelo ostrvo kada je doslo do erupcije.

Morison, inace bivsi direktor novozelandske kancelarije za turizam i sport, rekao je da ce specijalan policijski tim iz Australije doputovati u utorak na Novi Zeland kako bi pomogao u potrazi za nestalima.

Australijski drzavljani, njih 24, starosti od 17 do 72 godine, bili su dio grupe sa kruzera koja je dosla na Bijelo ostrvo da istrazuje vulkan. Medu povrijedenima, neki su u kriticnom stanju i rasporedeni su u nekoliko novozelandskih bolnica.

SAT NAKON POLIJETANJA

Cileanski vojni transportni avion nestao je sat vremena nakon polijetanja na putu ka Antarktiku, saopstilo je Ratno vazduhoplovstvo ove zemlje, prenosi BBC.

Naime, letjelica C-130 Herkules poletjela je juce u 16:55 sati po lokalnom vremenu iz Punta Arenasa u Cileu sa 38 putnika i clanova posade, a svaki kontakt sa njom gubi se malo poslije 18 sati.

Medu nestalima je 17 clanova posade i 21 putnik, koji su putovali radi pruzanja logisticke podrske.

Vazduhoplovne snage Cilea saopstile su da je u toku operacija potrage i spasavanja.

General vazduhoplovnih snaga Eduardo Moskueira rekao je lokalnim medijima da avion nije aktivirao nikakav signal za nevolju dok je letio za cileansku bazu Presidente Eduardo Frei Montalva, na ostrvu King George, na Antarktiku.

Rekao je da je avion, ciji je pilot imao veliko iskustvo, mozda bio prisiljen da sleti nakon sto mu je ponestalo goriva.

Vazduhoplovne snage navele su u saopstenju da je avion presao oko 450 milja tokom svog putovanja od 770 milja kada je kontakt izgubljen.

NA NIVO TRI

Holandska nacionalna agencija za borbu protiv terorizma smanjila je nivo opasnosti od teroristickog napada u zemlji, prvi put od 2013. godine.

Nivo prijetnje je sada na nivou tri, na skali od jedan do pet, sto znaci da je napad i dalje moguc.

“I dalje dzihadisti izvode napade na Zapadu, ali situacija ne moze da se uporedi sa periodom 2015-2017. kada je svakodnevno u Evropi bilo na desetine napada”, navodi holandska agencija NCTV, prenosi Rojters.

Uprkos tome, upozorava NCTV, celije dzihadista koje predstavljaju prijetnju i dalje su aktivne u Holandiji.

Proslog mjeseca, dvojica muskaraca su uhapsena u Holandiji zbog sumnje da su pripremali napad.

GLASANJE U CETVRTAK

Britanci ce za tri dana glasati na izborima koji ce odrediti ne samo ko ce u narednom periodu upravljati Velikom Britanijom vec i kako ce, a mozda i da li ce, zemlja napustiti EU.

zDok politicke partije pokusavaju da pridobiju na svoju stranu neodlucne birace, evo nekih brojki oko kojih ce se vrtjeti izbori.

Pravo glasa na izborima za 650 poslanickih mjesta ima oko 46 miliona Britanaca. Partija koja osvoji apsolutnu vecinu formira vladu a njen lider postaje premijer. Ako nijedna stranka ne osvoji dovoljan broj poslanickih mjesta, ona koja ih ima najvise moze pokusati da formira manjinsku vladu ili koaliciju s nekom drugom partijom.

Vladajuci konzervativci su u trenutku raspisivanja izbora imali 298 poslanika, sto znaci da im je za vecinu falilo vise od 20. Gubitak vecine nakon devet godina vlasti konzervativaca doveo je do toga da premijer Boris Dzonson nije imao uspeha u usvajanju mera potrebnih za istupanje iz EU. Dzonson tvrdi da ce u slucaju pobede “sprovesti Bregzit u delo”.

Opozicioni laburisti su raspustanje parlamenta docekali s 243 poslanika, a kampanju su vodili na guranju Bregzita u drugi plan i fokusirajuci se na vecu potrosnju na zdravstvo, obrazovanje i socijalna davanja, nacionalizaciju nekih kljucnih industrija i komunalnih usluga, kao i obecanje da ce svi Britanci dobiti besplatan pristup internetu.

Proevropske opozicione partije, Liberalne demokrate, Zeleni i velska stranka Plejd kamri, udruzile su se zarad taktickog glasanja i nece se nadmetati jedni protiv drugih u desetinama izbornih jedinica kako bi pobjedu proevropskih kandidata ucinili izvjesnijom. Skotska nacionalna partija (SNP), s 35 poslanika treca po snazi u dosadasnjem sazivu, nije dio takozvanog “Saveza za ostanak” (Remain Alliance) iako se protivi Bregzitu.

Nedavno formirana Partija Bregzita nije imala predstavnike u parlamentu, a svoju zelju da se iz EU istupi bez sporazuma o uslovima razlaza pokusace da ispuni povlacenjem svojih kandidata iz preko 300 izbornih jedinica u kojima su 2017. pobijedili konzervativci.

Prema za sada vazecem rasporedu, Velika Britanija bi trebalo da napusti EU 31. januara 2020, odnosno za 53 dana.

Izbori u Velikoj Britaniji se obicno odrzavaju na proljece, kada je vrijeme ljepse. Posljednji izbori u decembru su odrzani prije 96 godina.

Bregzit i neka druga pitanja su do te mjere zatrovali politicku atmosferu da je vise od 70 poslanika odustalo od kandidature za reizbor. Politicari, bilo pristalice ili protivnici Bregzita, nalazili su se na meti uvreda i prijetnji. Medu onima koji su odustali od kandidature su mnogi umjereni i proevropski konzervativci, laburisticki poslanici koji tvrde da se rukovodstvo njihove stranke ne bori protiv antisemitizma i vise videnijih poslanica koje su takode dobijale brojne uvrede.

Partije koje se nadmecu u svim izbornim jedinicama na kampanju mogu da potrose najvise 19,5 miliona funti, sto je oko 30.000 funti po izbornoj jedinici.

SAMIT U PARIZU

Lideri Ukrajine i Rusije, Volodimir Zelenski i Vladimir Putin, po prvi put su se sastali nakon pregovora u Parizu u kojima su ucestvovali i predsednik Francuske Emanuel Makron i nemacka kancelarka Angela Merkel. Posle njihovog bilateralnog susreta, na radnoj veceri ce im se ponovo pridruziti Makron i Merkelova, nakon cega ce cetiri lidera odrzati zajednicku konferenciju za novinare, javlja Frans pres.

Ovo su prvi pregovori na najvisem nivou o sukobima u Ukrajini posle trogodisnje pauze, u cilju pronalazenja resenja za sukob u kome je od 2014. poginulo vise od 13.000 ljudi.

Na pocetku razgovora u takozvanom Normadijskom formatu, Putin i Zelenski su usli u konferencijsku sobu bez osmeha izbegavajuci kontakt ocima. Nisu se rukovali pred kamerama, javljaju svetske agencije, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Nije vjerovatno da ce lideri na samitu doci do rjesenja, a demonstranti u Kijevu vrse pritisak na Zelenskog da ne bude popustljiv prema Putinu, na njihovom prvom susretu.

Bez obzira na ishod, samit je do sada najveci test za Zelenskog, novajliju u politici koji je u aprilu izabran za predsjednika, posto je u kampanji izmedu ostalog obecavao okoncanje rata na istoku zemlje.

Neki Ukrajinci strahuju da ce Putin izigrati Zelenskog na samitu. Juce se u Kijevu okupilo nekoliko hiljada demonstranata, zahtijevajuci od ukrajinskog predsjednika da ne pristaje ni na kakve ustupke Rusiji.

Ispred Jelisejske palate danas su dvije demonstrantkinje iz ukrajinske feministicke grupe Femen golih grudi vikale “Odmah zaustavite Putina”, ali ih je policija brzo odvela.

Rusija zeli da iskoristi pariski samit da poveca pritisak na Zelenskog da ispuni mirovni sporazum iz Minska, prema kojem oblasti pod kontrolom pobunjenika dobijaju siroku autonomiju u zamjenu za okoncanje sukoba.

Sporazum iz 2015. predvida da Ukrajina povrati kontrolu nad granicom sa Rusijom, ali tek posto u pobunjenickim oblastima budu lokalni izbori po ukrajinskom zakonu i posto ti regioni dobiju autonomni status.

Zelenski, medutim, navodi da Ukrajina mora da dobije kontrolu nad granicom prije odrzavanja lokalnih izbora, ali Kremlj insistira da to nije opcija.

ZVANICNICI SAD

Vasington post objavio je insajderske detalje o tome sta je, kako je navedeno, poslo po zlu u najduzem oruzanom sukobu u istoriji SAD – u Avganistanu.

Za skoro dvije decenije rata u Avganistanu, lideri SAD su neprestano ponavljali: Napredujemo. Nijesu napredovali, pise list, pokazuju dokumenti iz vlade. I lideri su to dobro znali, prenosi B92.

Povjerljivi vladini dokumenti koje je priukupio Vasington post pokazuju da visoki zvanicnici SAD nijesu govorili istinu o ratu u Avganistanu tokom 18-godisnje kampanje, dajuci “ruzicaste” izjave, za koje su znali da su lazne i skrivajuci dokaze da je rat postao siguran poraz.

Dokumetni su prikupljeni kao federalni projekat istrazivanja kljucnih gresaka u najduzem oruzanom sukobu u istoriji SAD. Oni ukljucuju vise od 2.000 stranica neobjavljenih interjvua s ljudima koji su imali direktno ucesce u ratu, od generala do diplomata i humanitarnih radnika, kao i avganistanskih zvanicnika.

Vlada SAD pokusala je da sakrije identitete vecine iz tih intervjua. Vasington post pobijedio je na sudu poslije tri godine zahvaljujuci ustavu.

“Bili smo liseni fundamentalnog razumijevanja Avganistana – nijesmo imali ideju sta radimo”, rekao je 2015. u tim intervjuima Daglas Lut, general vojske koji je sluzio u Avganistanu, za vrijeme Busa i Obame.

“Da su Amerikanci znali velicinu ove disfunkcionalnosti… Izgubljeno je 2.400 zivota”, odao je Lut, okrivljujuci za smrt vojnog osoblja birokratiju Kongresa, Pentagona i Stejt departmenta.

Od 2001. godine vise od 775.000 americkih vojnika poslato je u Avganistan, mnogi u vise navrata. Od toga 2.300 je poginulo i 20.589 je ranjeno, prema podacima Ministarstva odbrane.

U intervjuima sluzbeniika razlicitih statusa provlaci se da tri predsjednika – Dzordz Bus, Barak Obama i Donald Tramp, koji s njihovim vojnim komandantima nijesu uspjeli da sprovedu svoja obecanja o pobjedi u Avganistanu.

Mnogi su intervjuisani s pretpostavkom da njihove izjave nece postati javne i otvoreno su govorili da su ratne strategije bile pune fatalnih gresaka i da je Vasington potrosio ogromne sume novca pokusavajuci da preobrazi Avganistan u modernu naciju.

Istice se da je vlada SAD bila neuspjesna u pokusajima da iskorijeni korupciju, izgradi kompetentnu vojsku Avganistana i sprijeci trgovinu opijumom.

Potrosena suma novca je ogromna, navodi Vasington post. Od 2001. godine Ministarstvo odbrane, Stejt department i Americka agencija za medunarodni razvoj potrosili su izmedu 934 i 978 milijardi dolara, prema procjeni Neta Kraforda, profesora politickih nauka na Univerzitetu Braun.

U to nije uracunat novac potrosen na djelovanje CIA i Odjeljenja za veterane, koje je odgovorno za medicinsku pomoc ranjenim veteranima.

“Kako smo potrosili bilion dolara? Nakon ubistva Osame bin Ladena rekao sam da nam se on vjerovatno smije u grobu zbog novca koji smo potrosili na Avganistan”, rekao je Dzefri Igers, penzionisani marinac i sluzbenik Bijele kuce Busa i Obame.

Dokumenti koje je prikupio americki list takode pokazuju dugu listu kontradiktornih javnih izjava americkih predsjednika, vojnih zapovednika i diplomata koji su iz godine u godinu uvjeravali Amerikance da napreduju u Avganistanu i da je rat vrijedan ratovanja.

Neki od njih pokazuju da eksplicitne i uporne napore vlade SAD da namjerno obmanjuju javnost. I statistike su mijenjane.

Intervjue je radila federalna agencija Dzona Sopka, kancelarija specijalnog inspektora za rekonstrukciju desavanja u Avganistanu, poznata kao SIGAR, koju je osnovao Kongres 2008. godine radi istrage prevare u ratnoj zoni.

ZBOG STRAJKA

Strajkovi u Francuskoj zbog najavljene penzione reforme zaustavili su danas vozove i podzemnu zeljeznicu peti uzastopni dan, a zbog blokade saobracaja ljudi koji su iz predgrada isli na posao putovali su veoma usporeno.

Ukazujuci na bezbjednosne rizike nacionalna zeljeznicka kompanija SNCF upozorila je putnike da ostanu u kucama ili da koriste alternativna sredstva prevoza za dolazak na posao da se ne bi guzvali na platformama stanica cekajuci malobrojne raspolozive vozova.

Kao posljedica tog poziva nacionalna uprava za puteve prijavila je da ima problema u saobracaju na vise od 600 kilometara puteva u vrijeme jutarnjeg spica u regionu Pariza, u odnosu na 150 kilometara koliko se biljezi nekog prosjecnog dana.

Saobracajni zastoji danas su bili gori nego u cetvrtak, kad je strajk poceo, zato sto su tog dana mnogi ljudi radili od kuce ili uzeli slobodan dan, ali to je sve teze sto strajk duze traje.

Sindikati planiraju nove proteste u utorak i nadaju se da ce zadrzati pritisak na vladu da odustane od penzione reforme.

Samo sestina francuskih vozova saobraca danas i samo dvije od 16 linija pariskog metroa normalno rade. Medunarodne linije takode biljeze poremecaje i sindikalni aktivisti blokirali su depoe oko Pariza cime su ogranicili i saobracanje autobusa.

Predsjednik Emanuel Makron pozvao je sinoc premijera Eduara Filipa i druge visoke zvanicnike da pripreme strategiju za ovu nedjelju zbog najavljenih strajkova i protesta koja predstoji.

Premijer ce predstaviti detalje vladinog plana penzione reforme u srijedu. Ne ocekuje se da ce se promijeniti zvanicna starosna granica za odlazak u penziju od 62 godine ali se ocekuje da ce se ljudi ohrabrivati da rade duze.

Penziona reforma je centralni dio Makronove vizije transformacije francuske privrede. Ministri u vladi naglasavaju da je sadasnji penzioni sistem nefer i finansijski neodrziv dok sindikati navode da reforme napadaju osnovna radnicka prava i da ce natjerati ljude da rade duze za manje novca.

BEZ PRAVILE TRGOVINE OD SRIJEDE

Zalbeno tijelo Svjetske trgovinske organizacije (STO) u srijedu ce prestati da funkcionise, zbog cega ce pasti cijeli njen sistem, dok ce pravila trgovine de facto prestati da vaze, pise nedjeljnik Spiegel.

Predstojeci krah globalnog trgovinskog sistema njemacki list povezuje sa politikom americkog predsjednika Donalda Trumpa. Vec dvije godine Sjedinjene Americke Drzave (SAD) blokiraju proces izbora novih clanova Zalbenog tijela STO-a, prenosi SEEbiz.

U Zalbenom tijelu organizacije postoji sedam mjesta, od kojih su samo tri popunjena. U utorak se dvojici od trojice sudija zavrsava mandat.

“Zalbenom tijelu ce time doci kraj, a zajedno s njim i glavnom nadzornom organu STO”, konstatuje list.

U Briselu smatraju da Donald Trump ocekuje da, u svijetu bez STO-a, dobije povoljnije uslove za SAD.

Cim rad Zalbenog organa bude paralizovan, STO ce biti paralisana i svjetska trgovina se moze vratiti “pravu jaceg”, pa se EU vec naoruzava za takav slucaj, zakljucuje Spiegel.

SASTANAK U PARIZU

U Parizu bi danas trebalo da bude odrzan sastanak o nacinima rjesavanja ukrajinske krize.

Tom sastanku, pored predsjednika Ukrajine i Rusije, Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina, prisustvovace njemacka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron.

Zelenski je suocen sa velikim testom na samitu sa Putinom u Parizu, kada ce sprovesti predizborno obecanje da ce pregovarati o prekidu rata na jugoistoku Ukrajine, uprkos glasnom protivljenju kod kuce, navodi Gardijan.

Zelenski i njegov ruski kolega sastace se danas u Jelisejskoj palati, zajedno sa evropskim liderima, na njihovim prvim razgovorima licem u lice od kada je ukrajinski predsjednik, bivsi komicar, u maju stupio na duznost.

Sastanak, na kojem ce posredovati celnici Francuske i Njemacke, ima za cilj da ozivi napore za rjesavanje petogodisnjeg sukoba Kijeva sa proruskim snagama, koje od 2014. godine drze djelove teritorije jugoistocne Ukrajine. U konfliktu je poginulo vise od 13 hiljada ljudi, mnogi su raseljeni.

Sefovi dvije drzave nijesu se sastali od 2016. godine, kada je sa Putinom razgovarao tadasnji predsjednik Ukrajine Petro Porosenko.

Zelenski, koji je u aprilu ubjedljivo pobijedio na izborima, obecao je Ukrajincima da nece podilaziti Putinu kada se njih dvojica sretnu, ali ponovio je da su direktni pregovori sa Moskvom jedini nacin da se rat okonca.

U sredistu razgovora su detalji Minskog sporazuma, mirovnog plana sa 13 tacaka iz 2015. godine, koji predvida povratak granice s Rusijom pod ukrajinsku kontrolu, odrzavanje izbora u separatistickim regionima i razoruzavanje i evakuaciju ruskih snaga na jugoistoku Ukrajine.

VEB KAMEROM

Prema najnovijim podacima, veb-kamera otkrila je da je najmanje deset turista bilo u krateru vulkana na Vajt ajlendu na Novom zelandu trenutak prije erupcije.

Do sada su zvanicnici saopstili da je u erupciji vulkana stradala najmanje jedna osoba, dok je 20 njih povrijedeno. Medutim, o konacnom bilansu ne moce se jos govoriti jer je ustanovljeno da je u trenutku erupcije na ostrvu bilo oko 100 turista i da se veliki broj njih vodi kao nestao.

Prema najnovijim informacijama koje je prenio Rojters, na snimku jedne veb-kamere otkriveno je da je grupa turista, njih desetak, usla u krater vulkana svega nekoliko trenutaka prije nego sto je on eruptirao.

“Veliki broj turista bio je na ostrvu ili oko njega i jednom broju njih se izgubio trag”, rekla je premijerka Novog Zelanda Dzasinda Ardern u obracanju novinarima iz Velingtona.

Vise osoba je dovedeno na cvrsto tle ali jedan broj je predvece po lokalnom vremenu i dalje bio na ostrvu, saopstila je policija, dodajuci da je u sada “suvise opasno” da se sprovode akcije spasavanja na ostrvu.

Sluzba hitne pomoci u Fakataneu, gradu na oko pedeset kilometara od vulkanskog ostrva, navela je da je oko 20 ljudi povrijedeno i da medicinski timovi pokusavaju da stignu do njih.

“Hitne sluzbe ocajnicki pokusavaju da odvedu te osobe sa ostrva do bolnice da budu zbrinute”, rekla je za Frans pres Dzudi Tarner, gradonacelnica Fatakanea.

Nacionalna uprava za vanredne situacije procijenila je ovu erupciju kao umjerenu. Ipak gust stub dima vidljiv je u krugu od vise kilometara.

Vajt Ajlend, koji je oko pedeset kilometara kod turistickog zaliva Bej of Plenti, avanturisticki turisti vole da ga obilaze.

To je najaktivniji vulkan u novozelandskom arhipelagu, prema navodima vladine agencije Geonet. Tu su bile ceste erupcije posljednih 50 godina a najskorija je bila 2016.