ĐUKANOVIĆ

Minhenska konferencija je i ove godine potvrdila da je evropsko i svjetsko središte razgovora o bezbjednosti, središte u kojem se sagledavaju savremeni procesi i u kome se promišlja sve neizvjesnija budućnost, ili kako je predsjedavajući konferencije ambasador Volfgang Išinger kazao, živimo u svijetu u kojem je sve više naoružanja, a sve manje sigurnosti, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

“Zato sam saglasan i sa njegovom ocjenom da je dobro da se nalazimo na istom mjestu, da se međusobno slušamo i da živo razgovaramo, a ne da razgovaramo jedni o drugima”, rekao je Đukanović.

“Ovo je bio još jedan uspješan bezbjednosni forum gdje su se čula brojna upozorenja, koja će vjerujem, donosioci političkih odluka, posebno na globalnom ali i na evropskom planu znati da cijene i na bazi kojih će se, vjerujem, ipak donositi odluke koje će učvršćivati stabilnost i sigurnost u svijetu i otvarati perspektivu kvalitetnijeg demokratskog i ekonomskog razvoja”.

Ovo je, takođe, bila prilika da u okviru Minhenske bezbjednosne konferencije imamo jedan od najreprezentativnijih skupova o Zapadnom Balkanu, dodao je Đukanović.

“To je bio skup na kojem su učešće uzeli lideri zemalja Zapadnog Balkana, zatim visoki predstavnici EU i zemalja članica, visoki predstavnici Amerike, i takođe, i predstavnici ekspertskih i diplomatskih krugova. Razgovor je bio zatvorenog tipa, dakle po tim pravilima, zbog toga je o njegovom sadržaju nemoguće govoriti ali sve što želim da kažem da je to bio razgovor sa ohrabrujućim tonovima. Konačno da se tako reprezentativan skup sastao i da je vratio u fokus međunarodne javnosti temu Zapadnog Balkana, djeluje ohrabrujuće a uz to, ponavljam, čuli su se i tonovi koji mogu da znače ipak jednu novu svijest o značaju tog problema, odnosno o značaju brzog prevazilaženja problema kroz definisanje rješenja za sve ono što danas predstavlja, da kažem, zbir veoma komplikovanih okolnosti u regionu u kojem živimo”.

Konferencija je kao i obično bila prilika za brojne bilateralne susrete na margini ali to je, kaže Đukanović, nešto o čemu je već naša javnost bila obaviještena i ne mislim da to sada treba ponavljati,

“Ovo su uvijek odlične prilike za dobre kontakte i za kontakte koje sam ja ove godine iskoristio da sagovornike informišem o onome što ostaje strateški pravac daljeg državno političkog razvoja Crne Gore i jednako tako da ih informišem o aktuelnim dešavanjima u Crnoj Gori i da im prenesem optimizam i ono u šta zaista vjerujem da je Crna Gora apsolutno u stanju da sve svoje unutrašnje probleme na jedan demokratski način, u skladu sa evropskim standardima, riješava i da na taj način potvrđuje svoju suštinsku pripadnost savremenoj evropskoj i evroatlantskoj civilizaciji”, zaključio je Đukanović.

FAJON

Crna Gora treba da nastavi da sprovodi reforme i čini sve da što prije ispuni uslove za ulazak u Evropsku uniju (EU), bez obzira da li će pregovarati po staroj ili novoj metodologiji, smatra poslanica u Evropskom parlamentu, Tanja Fajon.

Fajon je agenciji MINA rekla da nova metodologija Evropske komisije (EK) može da ubrza proces pregovora, ali da sve zavisi od predanosti zemlje kandidata procesu približavanja ka EU.

“Nova metodologija može da ubrza proces pregovora, jer je i evropski komesar za proširenje rekao da se može jedan tematski klaster zatvoriti u jednoj godini, što bi značilo da, u najboljem slučaju, neka zemlja može da ispuni sve uslove za ulazak u EU u roku od šest godina”, navela je Fajon.

Nova metodologija, kako je kazala, predlaže i sankcije za stagniranje ili nazadovanje u tom procesu.

“Crna Gora stoga treba da nastavi da sprovodi reforme i čini sve da, što je prije moguće, ispuni uslove za ulazak u EU, da li uzimajući u obzir novu ili staru metodologiju”, poručila je Fajon.

Crna Gora, kako je kazala, ne treba da čeka na usvajanje novog predloga metodologije za proširenje, već da nastavi sa sprovođenjem reformi.

Nova metodologija EK, ukoliko bude usvojena, kaže Fajon, biće relevantna za sve zemlje koje će tek da počnu pregovore sa EU.

“Stoga ta metodologija ne može da djeluje retroaktivno, ali omogućava zemljama koje su već u procesu pregovora da odluče da li će da nastave po staroj ili po novoj metodologiji svoj pregovarački proces”, rekla je Fajon.

To je, kako je kazala, koretno prema zemljama koje su već u tom procesu.

“Ukoliko im više odgovara nova metodologija, mogu onda da nastave pregovore u skladu sa novom metodologijom”, rekla je Fajon.

Ona je kazala da su ključne novine, koje su predstavljene u novoj metodologiji, četiri principa na kojima se zasniva taj ojačani proces proširenja, a to je više kredibiliteta, jače političko upravljanje, više dinamike u procesu, kao i predvidljivost, pozitivna i negativna uslovljenost.

Kako je dodala, novina je to da su u predlogu nove metodologije pregovarčka poglavlja podijeljena u šest tematskih klastera.

“Poglavlja su grupisana u šest tematskih klastera – osnove koje se dotiču rada pravne države i vladavine prava, unutrašnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija i spoljni odnosi”, precizirala je Fajon.

Ona je dodala da će se tematsko poglavlje koje se odnosi na osnove otvoriti prvo i zatvoriti zadnje.

ĐUKANOVIĆ

Prvi sastanak premijera Duška Markovića sa mitropolitom Amfilohijem ohrabruje, jer iskustvo pokazuje da se bez razgovora ne može doći do rješenja, kazao je predsjednik države Milo Đukanović za TVCG. Spremnost da se razgovara znači spremnost da se čuju argumenti koji bi pokazali da su neka polazišta pogrešna, budući da su mišljenja države i SPC o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti oprečna.

“Vjerujem da je to jedini mogući put da se nesporazumi prevazilaze, da se unese doza međusobnog boljeg razumijevanja, da se doprinese spuštanju tenzija koje su potpuno bezrazložno podignute u crnogorskom društvu. I na kraju, da se na taj način vratimo u atmosferu koja će obezbijediti, ne samo pouzdaniji utisak stabilnosti domaćoj i inostranoj javnosti, već i obezbijediti značajniju mobilizaciju svih naših potencijala koja treba da doprinesu našem ekonomskom i demokratskom razvoju,” istakao je Đukanović.

Premijer Duško Marković i mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Amfilohije razgovarali su juče u Vili Gorica, prvi put nakon stupanja na snagu Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

“Crkva ostaje pri svom stavu da se mora govoriti o izmjenama Zakona, a ne o njegovoj primjeni jer po mišljenju Crkve Zakon nije u skladu sa Ustavom ni međunarodnim standardima.Vlada smatra da se kroz dijalog i izgradnju međusobnog povjerenja, kao i kroz davanje dodatnih i odgovarajućih garancija ovaj Zakon može primjenjivati kao moderan i usaglašen sa Ustavom i evropskim standardima”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. 

ĐUKANOVIĆ

Bez dijaloga se ne može riješiti bilo koji nesporazum oko pitanja o kojem postoje oprečni stavovi. Zato je, kako poručuje predsjednik Milo Đukanović, jučerašnji razgovor premijera Duška Markovića i predstavnika Mitropolije crnogorsko primorske, koji je plod zajedničke incijative iz vrha državne politike Crne Gore, jedini način da se prevaziđu nesporazumi. Spremnost da se razgovara znači spremnost da se čuju argumenti koji bi pokazali da su neka polazišta pogrešna, budući da su mišljenja države i SPC o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti oprečna.

Đukanović je u Minhenu, odgovarajući na pitanja novinara saopštio da je razgovarao sa premijerom Duškom Markovićem u vezi sastankom predstavnika Vlade Crne Gore i Episkopskog savjeta SPC u CG.  Đukanović je istakao da je to plod zajedničke inicijative iz vrha državne politike Crne Gore.

“Dakle, ovo nije ništa senzacionalno i novo. Ka što svi jako dobro znamo, predstavnici državnih organa su u kontinuitetu razgovarali sa predstavnicima SPC povodom donošenja zakona, uključujući, i na dan donošenja zakona. Tačno je, ovo je prvi razgovor na tom nivou, nakon što je zakon donešen. Crna Gora je već duže vremena prepoznata kao stabilna adresa na Zapadnom Balkanu, ali ne samo to, nego i država u kojoj se događa veoma dinamičan ekonomski život, u kojoj se događaju veoma vrijedne investicije. Naš interes je da takav utisak i takvu percepciju Crne Gore sačuvamo i da podstaknemo naše inostrane partnere da nastave sa svojim ulaganjima kako bi kroz realizaciju zajedničkih projekata doprinosili razvojnim  ciljevima koje imamo”, naveo je Đukanović.

Đukanović je istakao da je iskustvo pokazalo da se bez razgovora ne možete doći do rješenja o pitanju oko kojeg postoje razlike.

“Registrovali ste iz svih dosadašnjih izvještaja da se oko ovih pitanja veoma ozbiljno razlikujemo. Dakle, država smatra da donosi jedan zakon koji je neophodan pravnom sistemu Crne Gore, da donosi zakon koji je podrazumijevao jedan dugi inkluzivni proces, donosi takođe zakon koji je prošao proceduru usaglašavanja sa najvišim ekspertskim pravnim adresama u Evropi, zakon koji je liberalniji od zakona u drugim državama u našem regionu. Dakle, mislimo da donosimo jedan zakon koji je primjeren Crnoj Gori i njenoj demokratskoj i proevropskoj aspiraciji. SPC ima drugačiju percepciju tog zakona, mi mislimo da je riječ o ozbiljnom nerazumijevanju, i kao posledica tog nerazumijevanja  podignute su tenzije u crnogorskom društvu, zato sam kazao da su bezrazložno podignute jer mislim da je percepcija na drugoj strani pogrešna, i da je zaista potpuno bezrazložno stvoren utisak da će neko nekome da otima imovinu mimo onoga što je jedan potpuno pravno i demokratski utemeljen proces preispitivanja imovinskih odnosa kako bismo i na taj način doprinijeli boljoj vladavini prava u našem društvu”, istakao je predsjednik Crne Gore.

On ističe da nema nikakve opasnosti od bilo kakvog nepravnog, neustavnog, kao što se želi sugerisati, anticrkvenog rješenja, nema ništa od toga.

“Suprotno, na ovoj strani gdje stanuje, da kažem, državna politika, postoji apsolutna spremnost da se kroz jedan dugi, detaljni, sistematični, otvoreni dijalog dođe do objašnjenja o svim pitanjima kako bismo zaista svi došli do zaključka da imamo jedno rješenje koje ne povrjeđuje ničija prava, naprotiv, koje učvršćuje temelje pravne države Crne Gore”, istakao je Đukanović.

Upitan da li je spreman na bilo kakve ustupke, kaže da spremnost na razgovor znači spremnost da se čuju argumenti druge strane.

“Što se tiče ustupaka, nema potrebe da razgovaramo u načelu. Spremnost da razgovaramo znači spremnost da čujemo argumente druge strane. Dakle, kad god bismo čuli dobar argument koji bi nam pokazao da su neka od naših polazišta pogrešna, pa nema nikakve sumnje da bismo svaki takav argument prihvatili i da bismo išli ka onome što bi mogao biti dobro zajedničko rješenje. Mi pristajemo na razgovor zato da bi zaista motivisali drugu stranu da nam saopšti svoje argumente. Mislim da do sada nijesmo čuli dovoljno takvih argumenata, što ne znači da se oni ne mogu pojaviti u nastavku dijaloga i zbog toga smo, rekao bih tako, spremni da razgovaramo jer riječ je zaista o ozbiljnim unutrašnjim pitanjima, o unutrašnjopolitičkim pitanjima, i naravno da su predstavnici državne politike spremni da čuju sve argumente bilo kog subjekta unutrašnje scene Crne Gore”, zaključio je Đukanović.