CDT

Onlajn mediji u Crnoj Gori često ne prepoznaju ruske propagande pamflete koji su maskirani u novinarske izvještaje, pa ih objavljuju i tako doprinose njihovom širenju, zaključci su analize medijskog sadržaja o prisustvu ruske propagande koju je uradio Centar za demokratsku tranziciju .

Ruske propagandne narative objavljuju gotovo svi onlajn mediji, bez obzira na deklarisanu uređivačku politiku medija u dijelu spoljnopolitičkih pitanja. 

To su zaključci analize medijskog sadržaja o prisustvu ruske propagande koju je uradio Centar za demokratsku traniziciju (CDT).

CDT je analizirao oko 200 tekstova koji se bave ruskim oružjem i vojnom moći, a koji su u periodu od decembra 2015. do decembra 2018. objavljeni u crnogorskim medijima (TVCG, TV Vijesti, TV Prva, TV Nova, ND Vijesti, Pobjeda, Dan, Dnevne novine, list Informer, Portal Analitika, Vijesti online, Antena M, CDM i IN4s).

Cilj ove analize je bio da se utvrdi koji nam se narativ plasira odnosno kakvu nam priču pričaju mediji.

“Narativ o ruskom oružju nije kreiran u Crnoj Gori već u tabloidima iz regiona i na mnogobrojnim proruskim i desničarskim portalima. Te informacije ne moraju nužno biti netačne, ali mediji prilikom objavljivanja mogu koristiti različite manipulacije ili ne poštovati osnovne principe profesionalnog izvještavanja. Priče o ruskom oružju koje se dominantno prenose na onlajn medijima u Crnoj Gori, a manje na televiziji i u štampi, zbog specifičnog, znatno zahtjevnijeg procesa pripreme priloga i tekstova,” navodi se u studiji.

Analiza je pokazala da su akteri ili izvori informacija koje sadrže narativ o svemoćnom ruskom oružju i koji nam prenose poruke, dominantno ruski.

“Rusko oružje u analiziranim tekstovima predstavlja se kao: zastrašujuće, nepobjedivo, superiorno i najpouzdanije. Tekstovi mahom ne nude dovoljno činjenica koje bi se omogućile da se provjeri da li je objavljeni sadržaj zaista tačan. Narativ o ruskom oružju koji se gotovo svakodnevno širi ima za cilj da usmjeri stavove i zaključke čitalaca tih sadržaja u određenom smjeru koji odgovara političkom i ideološkom opredjeljenju onih koji takav sadržaj kreiraju ili naručuju,” ističe se u studiji CDT-a.

BRAJOVIĆ U BRATISLAVI

Nove okolnosti, a sa njom i nova pravila politike proširenja moraju potvrditi sadašnje stanje i tretirati dostignuti stepen reformi, što Crnu Goru gotovo izvjesno čini prvom narednom članicom Unije, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović učestvovao je na sastanku predsjednika parlamenata Slavkovskog formata u Bratislavi koji čine Slovačka, Češka i Austrija. Pored zemalja učesnica sastanku su prisustvovali i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, kao zemlje predsjedavajuće Savjetom Evropske unije i predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Maja Gojković.

Nakon briselskog samita koji je Evropski parlament organizovao u januaru, neke od država članica preuzele su inicijativu da u okviru regionalnih formata detaljnije razmotre pitanja daljeg širenja Evropske unije, uz učešće zemalja kandidata, naveo je domaćin skupa u Bratislavi Andrej Danko predsjednik Nacionalnog savjeta Slovačke Republike.

“Sljedeći mjeseci su od ključnog značaja da razmotrimo sve izazove evropske budućnosti regiona, a budući proces proširenja direktno će uticati na dalji razvoj Evropske unije. S toga je u interesu naših država da proces proširenja dobije potrebnu dinamiku, a tome značajno može doprinijeti unaprjeđenje parlamentarne diplomatije”, kazao je Danko.

U svom izlaganju predsjednik Brajović je istakao zadovoljstvo potvrđivanjem dobrih rezultata Crne Gore u procesu evropske integracije, kao i spremnošću država članica da vrjednuju njen doprinos regionalnoj saradnji i stabilnosti. Međutim, neophodno je da politika i podrška Evropske unije bude jasnija i dinamičnija, kako bi joj vjerovali ne samo predstavnici vlasti, već i građani zemalja kandidata.

“Nove okolnosti, a sa njom i nova pravila politike proširenja moraju potvrditi sadašnje stanje i tretirati dostignuti stepen reformi, što Crnu Goru gotovo izvjesno čini prvom narednom članicom Unije”, rekao je Brajović.

Istakao je važnost ekonomskog plana Evropske komisije koji će pratiti politiku proširenja i koji će pomoći prevazilaženju postojećih ekonomskih razlika. Podrška u oblastima infrastrukture, energetike i saobraćaja mora biti snažnija, zaključili su predsjednici parlamenata.

Govoreći o poziciji Crne Gore predsjednik Skupštine podsjetio je da su od obnove nezavisnosti 2006. postignuti ogromni uspjesi, da smo 2017. postali članica NATO i da građani konstantno daju punu podršku daljoj izgradnji moderne, evropske i građanske Crne Gore.

“Naša obaveza je da ispunimo njihova očekivanja, da nastavimo da unaprjeđujemo zakonodavni okvir u svim oblastima, jačamo institucije sistema i demokratiju, poštujemo i promovišemo vladavinu prava i evropske vrijednosti. Vrijednosti Crne Gore su i njene različitosti, multietnički i multikulturalni sklad. Te vrijednosti beskompromisno čuvamo i dobrim odnosima sa susjedima promovišemo ih i u regionu. Te naše vrijednosti će obogatiti i Evropsku uniju”, zaključio je Brajović.

Sastanak u Bratislavi bio je i prilika za razgovore sa predsjednikom Nacionalnog vijeća Austije Volfangom Sobotkom i predsjednikom Predstavničkog doma Parlamenta Republike Češke Radekom Vondračekom.

Predsjednik Sobotka je naglasio da mnogo očekuju od Samita u Zagrebu, jer Evropska unija mora da govori jednim glasom i pošalje jasnu poruku zemljama Jugoistočne Evrope. On je objasnio da Austrija želi da bude aktivnija jer ima veliku odgovornost da se integracija Crne Gore i drugih aspriranata dogodi što prije.

Predsjednik Vondraček je rekao da je neophodno što prije postići konsenzus ne samo oko dalje dinamike proširenja, već i u kom pravcu treba da se razvija Evropska unija. Zato je neophodno da se i Skupština Crne Gore jače uključi u raspravu o budućnosti Evrope, imajući u vidu da će i ona uskoro biti njena članica, naglasio je Vondraček.

Na kraju sastanka predsjednici parlamenata Slovačke, Češke, Austrije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije složili su se da je zajednički cilj stabilna, prosperitetna i demokratska Evropa, obogaćena zemljama Jugoistočne Evrope.

BOŠKOVIĆ

Zakon o slobodi vjeroispovijesti iskorišćen je kao okidač za brutalno obračunavanje sa Crnom Gorom, ocijenio je ministar odbrane Predrag Bošković, nakon sastanka Sjevernoatlantskog savjeta u Briselu.

Upitan da li je Crna Gora sposobna da se u ovom trenutku izbori sa izazovima i prijetnjama, Bošković je odgovorio da je, iako mala zemlja sa ograničenim resursima, Crna Gora pokazala da može da se kvalitetno suprotstavi svim izazovima.

Bošković je kazao crnogorskim novinarima da je u septembru najavio da će u susret izborima ta kampanja početi da se intenzivira.

On je rekao da je uzet Zakon o slobodi vjeroispovijesti kao okidač za brutalno obračunavanje sa Crnom Gorom.

„Vidjeli smo da se u poslednje vrijeme sve više pokazuje da ti protesti imaju najmanje veze sa Zakonom, već prije svega sa političkim željama određenih političkih subjekata u Crnoj Gori i van nje da se obračunaju sa državom i legitimno izabranom vlašću“, rekao je Bošković.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je naučila određene lekcije i na osnovu njih, znaće da se izbori sa svim izazovima.

„Da Crna Gora opet bude primjer suživota i svih nacija i svih vjera i to je osnovna i ključna definicija Crne Gore da bude jednako mjesto za življenje za sve njene građane“, rekao je Bošković.

CG spremna da se sama odupre izazovima

Na pitanje da li je sa NATO zvaničnicima razgovarao o novom angažovanju kontra-hibridnog tima Alijanse uoči izbora, Bošković je odgovorio da je već sada Crna Gora, zahvaljujući podršci saveznika, spremna da se sama odupre takvim izazovima.

„Što se tiče samog odgovora na maliciozne prijetnje koje dolaze sa određenih strana, mi smo odavno u komunikaciji sa našim partnerima“, kazao je Bošković.

On je dodao da su razgovarali o raznim dešavanjima od 2014. godine, od kada je Crna Gora postala izložena uticajima trećih strana.

„Koji se pogotovo intenzivirao pred izbore 2016. a zatim nakon izbora, pa do učlanjenja u NATO i naravno poslednjih nekoliko mjeseci kako se približavaju izbori“, rekao je Bošković.

On je kazao da zbog ograničenih materijalnih, finansijskih i ljudskih resursa, država nije mogla sama da se izbori sa takvim izazovima.

„Zato smo tražili pomoć i ekspertizu od naših partnera kada je u pitanju sajber odbrana. Imali smo odličnu saradnju sa SAD i već dvije godine koristimo njihove resurse i znanje da odgovorimo na te prijetnje. Mislim da je danas Crna Gora i sama sposobna da se odupre sajber izazovima“, poručio je Bošković.

On je rekao da se, kada je u pitanju kompetan hibridni uticaj na Crnu Goru gdje se u poslednje vrijeme manifestuje poplava lažnih informacija, država prošle godine dogovorila saradnju sa Alijansom.

Bošković je kazao da je formiran NATO kontra-hibridni tim iz raznih država, i da je njihova prva posjeta bila Crnoj Gori.

„Ono što smo tada razmijenili kao iskustva sada pokušavamo da implementiramo u Crnoj Gori. Pratićemo situaciju i naravno da ćemo, ako bude potrebno, tražiti pomoć naših prijatelja“, rekao je Bošković.

Govoreći o jačanju NATO misije u Iraku, Bošković je kazao da će Crna Gora implementirati odluke na terenu na osnovu saradnje sa Alijansom.

On je naveo da je dobra strana u vezi sa tom misijom što su razjašnjene sve nedoumice od iračke strane i koalicije i NATO-a, kao jednog od članova te koalicije.

Bošković je rekao da je irački premijer pozvao NATO da bude dio snaga koje će vršiti obuku i aktivnosti.

„Mi smo u decembru donijeli odluku, spremni smo da učestvujemo u toj misiji i zavisiće od same dinamike na terenu kako bude implementirano od strane NATO tako će biti i implementirana u Crnoj Gori“, kazao je Bošković.

On je dodao da je najrealnije da u drugom dijelu godine prvi crnogorski vojnik bude dio misije.

Dogovorena dinamika trgovine četiri nova „Bell 505“ helikoptera

Bošković je kazao da dogovorena dinamika trgovine četiri nova „Bell 505“ helikoptera.

“Oni, zavisi od opreme, obuke, rezervnih djelova, koštaju po helikopteru negdje između milion i po i dva miliona EUR. Zavisi kakav će biti konačni dogovor sa Bellom. U tom rasponu će se kretati i konkretna cijena svakog helikoptera,“ kazao je Bošković.

On je naveo da bi trebalo, ako sve bude kako je dogovareno, da jedan “Bell” dođe sredinom, a drugi do kraja godine.

„Dva u 2021. godini. Sve bismo to finansirali iz našeg redovnog budžeta, tako da mislim da je na taj način, što se tiče helikopterskih jedinica, završen proces modernizacije za jedan period,“ kazao je Bošković.

On je objasnio da bi nakon završetka procesa modernizacije pješadijski, na red trebalo da dođe Mornarica, koja je, prema riječima ministra, i najizazovnija.

„S obzirom i na naslijeđene probleme i koncepciju koja još uvijek nije definisana na koji način razvijati Mornaricu u sljedećem nekom srednjeročnom ili dugoročnom razdoblju, kad je Crna Gora u pitanju,“ kazao je on.

U VIJETNAMU

Nekoliko sela u Vijetnamu sa 10.000 stanovnika sjeverozapadno od glavnog grada Hanoja stavljeno je u karantin zbog više potvrđenih slučajeva zaraze korona virusom, navode vijetnamski mediji.

Selo Son Loj u vijetnamskoj provinciji Vinj Fuk je zatvoreno nakon što je potvrđeno da je 50-godišnji muškarac zaražen korona virusom, što je osmi slučaj u tom selu.

Prema Ministarstvu zdravlja, karantin će trajati 20 dana.

Mediji navode da je ćerka posljednjeg potvrđenog slučaja takođe zaražena.

Ona je bila dio grupe od osam vijetnamskih radnika jedne japanske kompanije koja se obučavala u Vuhanu, epicentru epidemije.

Radnici su se vratili u Vijetnam 17. januara, a testovi su pokazali da je šestoro zaraženo virusom.

U pokrajini Vinj Fuk ima 11 zaraženih od ukupno 16 slučajeva koliko je potvrijeđeno u Vijetnamu.

Pokrajinske vlasti su napravile pokretne prodavnice i obezbijedile hranu i besplatne maske za više od 10.600 ljudi.

Vlasti su takođe postavile privremenu bolnicu sa 300 kreveta i još dodatnih 200 ležaja u vojnoj školi.