REAGOVANJE DEMOS-A

Jučerašnje privođenje predsjednika barskog odbora Demosa Sava Vujoševića, po svemu sudeći ima funkciju zastrašivanja građana, saopšteno je iz Demos-a.

Kako prenose mediji, Vujošević je  juče uhapšen nakon što je policija tokom pretresa njegove kuće pronašla veću količinu oružja za koju nije imao dozvolu, ili je oružani list istekao.

“Nemajući namjeru da sputavamo akcije policije na osnovu zakonskih propisa, a želeći da se takve akcije odvijaju u kriminogenim sredinama u nažalost duboko kriminalizovanom crnogrskom društvu, hapšenje Vujoševića u akciji velikim brojem policajaca navodi na sumnju da se radi  o drugim motivima”, navodi se u saopštenju.  

Iz Demos-a navode da neposjedovanje ili neobnovljena dozvola za oružje naslijeđeno od pokojnog oca ne mogu biti razlog za spektakularne akcije privođenja koje pred građanima sprovodi policijska ekipa sa desetak policajaca i nekoliko policijskih vozila.

Tvrde da barski pravnik Savo Vujošević nikada nije osuđivan i uživa širi ugled poštenog građanina Bara.

“Pratićemo dalje postupanje policijskih organa i tužilaštva, sa ciljem otkrivanja pravih motiva ovog hapšenja, koji u ovom trenutku vode ka aktivnom učešću Sava Vujoševića na litijama kao pravu koje ima kao građanin i vjernik”, navodi se u saopštenju.

KAZNILI KLUB

Fudbaler Herte, Džordan Torunarig, prijavio je da su ga gostujući navijači tokom utakmice sa Šalkeom više navrata rasistički vrijeđali.

Iz Fudbalskog saveza Njemačke (DFB) su saopštili da je igrač u 85. minuti bio rasno vrijeđan od strane grupe domaćih navijača.

Torunarig je kasnije u prvom produžetku isključen nakon što je dobio drugi žuti karton.

Iz saveza su kazali da Šalke ima mogućnost da do 16.000 eura upotrijebi za projekte protiv rasizma i borbu protiv diskriminacije, što će biti odbijeno od ukupnog iznosa novčane kazne.

Takođe, DFB je upozorio Šalke da ga očekuje još teža kazna u slučaju ponavljanja sličnog incidenta.

Ovo nije prvi put da se Šalke nalazi u centru pažnje zbog rasizma.

Njihov predsjednik Klemens Tenis povukao se sa tog mjesta na tri mjeseca prošle godine kada je zbog rasističkih komentara bio javno prozvan od DFB-a.

Inače, utakmica osmine finala Kupa Njemačke između Šalkea i Herte, koja je igrana 4. februara, završila je pobjedom domaćina rezultatom 3:2 nakon produžetaka.

KAZNILI KLUB

Fudbaler Herte, Džordan Torunarig, prijavio je da su ga gostujući navijači tokom utakmice sa Šalkeom više navrata rasistički vrijeđali.

Iz Fudbalskog saveza Njemačke (DFB) su saopštili da je igrač u 85. minuti bio rasno vrijeđan od strane grupe domaćih navijača.

Torunarig je kasnije u prvom produžetku isključen nakon što je dobio drugi žuti karton.

Iz saveza su kazali da Šalke ima mogućnost da do 16.000 eura upotrijebi za projekte protiv rasizma i borbu protiv diskriminacije, što će biti odbijeno od ukupnog iznosa novčane kazne.

Takođe, DFB je upozorio Šalke da ga očekuje još teža kazna u slučaju ponavljanja sličnog incidenta.

Ovo nije prvi put da se Šalke nalazi u centru pažnje zbog rasizma.

Njihov predsjednik Klemens Tenis povukao se sa tog mjesta na tri mjeseca prošle godine kada je zbog rasističkih komentara bio javno prozvan od DFB-a.

Inače, utakmica osmine finala Kupa Njemačke između Šalkea i Herte, koja je igrana 4. februara, završila je pobjedom domaćina rezultatom 3:2 nakon produžetaka.

SAVJETI

Mrlje na odjeći mogu vam zadati velike probleme, a naročito kada je riječ o onima od čokolade. Na sreću, postoji način kako da ih se riješite zauvijek.

Čokolada ima nevjerovatan okus, ali zaboravljate ga kada ugledate mrlju od čokolade na vašem omiljenom komadu odjeće, piše lovetoknow.

Kako očistiti mrlje

Čokoladu je teško skinuti s odjeće zbog crnog kakaa i maslaca koje sadrži kako bi bila ukusna. Ipak, ako brzo reagujete, nije sva nada izgubljena. Za uklanjanje mrlja od čokolade trebaće vam:

Sredstvo za uklanjanje mrlja

Sok od limuna

Deterdžent za suđe

Bijelo ili alkoholno sirće

Deterdžent za rublje

Krpa

Peroksid

Prvo nakapajte malo limunovog soka na krpu koju ćete ostaviti na mrlji od čokolade minut ili dva. Ponavljajte ovaj postupak nekoliko puta dok mrlja ne nestane. Operite vaš uprljani odjevni predmet u veš mašini i ostavite da se osuši.

U slučaju da imate veću mrlju koja zahtijeva više truda oko uklanjanja, koristite se metodom pomoću deterdženta za suđe. Prvo istrljajte mrlju limunovim sokom. Zadnju stranu mrlje isperite toplom vodom. Potom pomiješajte jednu kašiku deterdženta za suđe sa tri šoljice vode. Držite umrljanu površinu potopljenu u ovu smjesu otprilike 15 minuta. Ako se mrlja i dalje zadrži, potopite je u peroksid na minut. Operite u veš mašini i ostavite da se osuši.

Mrlju možete očistiti i tako što ćete na nju staviti krpu natopljenu alkoholnim sirćetom. Neka sirće tako stoji na umrljanom području deset minuta ili više. Potom isperite zadnju stranu mrlje hladnom vodom.

U međuvremenu pomiješajte jednu kašiku deterdženta za rublje a dvije šoljice vode. Nanesite tu mješavinu sa zadnje strane mrlje i neka stoji deset do 15 minuta. Operite odjeću u hladnoj vodi i ostavite da se osuši.

Uklanjanje mrlja s odjeće predviđene samo za hemijsko čišćenje

Ukoliko se nađete u situaciji da uprljate vaše najdraže odijelo, najbolje bi bilo odjeću odnijeti profesionalcu. Ipak, ako ne možete to učiniti, postoji način da sami riješite problem.

Treba napomenuti da će uklanjanje čokolade sa suve i čiste odjeće biti vrlo teško, tako da biste trebali oprezno pristupiti tome.

Potrebni sastojci:

Tečnost za hemijsko čišćenje

Mineralno ulje

Spužva

Krpa

Uputstvo:

Vjerovatno vam se mineralno ulje čini veoma opasnim za vašu odjeću. Ipak, slični sastojci privlače jedni druge, tako da ćete koristiti mineralno ulje za otapanje masti u čokoladi.

Natopite spužvu tečnošću za kemijsko čišćenje te s njom istrljajte mrlju. Pomiješajte jednu do dvije kapio ove otopine i kap ulja. Napravite mješavinu omjera 8:1. Sve dobro izmiješajte. Potom namočite krpu ovom mješavinom i natrljajte na mrlju. Ponovite ovo nekoliko puta tako što ćete iskoristiti čiste dijelove krpe da ponovite postupak.

Šta sa osušenim mrljama?

Ovakve mrlje su, vjerovatno, najteže za čišćenje. One su, vjerovatno, ostale neprimijećene i sada ih je teško ukloniti. Ipak, nije sve izgubljeno.

U ovakvim slučajevima glavni sastojci koji su vam potrebni su soda bikarbona i pasta za zube.

Potopite krpu u sirće i ostavite na mrlji deset do 15 minuta. Nanesite sirće s vodom sa zadnje strane mrlje. Pastu za zube nanesite na umrljano područje

Zatim nanesite sodu bikarbonu na pastu za zube i trljajte dok se u potpunosti ne otopi. Isperite i ponavljajte postupak dok mrlja ne posvijetli. Nakon toga stavite nekoliko kapi deterdženta za veš ili sredstva protiv mrlja u hladnu vodu i potopite odjeću u to 30 minuta do sat vremena.

Naučite kada odustati 

Postoje situacije u kojima morate odustati. U 90 posto slučajeva navedene tehnike će funkcionisati kada je uklanjanje mrlja u pitanju. Međutim, mrlje koje su predugo bile na materijalu nećete ukloniti tako lako. Ako se umorite od pokušavanja, odnesite svoju odjeću na hemijsko čišćenje i provjerite mogu li mrlje biti uklonjene. Na kraju, možete se odlučiti i baciti uništeni komad odjeće.

SAVJETI

Mrlje na odjeći mogu vam zadati velike probleme, a naročito kada je riječ o onima od čokolade. Na sreću, postoji način kako da ih se riješite zauvijek.

Čokolada ima nevjerovatan okus, ali zaboravljate ga kada ugledate mrlju od čokolade na vašem omiljenom komadu odjeće, piše lovetoknow.

Kako očistiti mrlje

Čokoladu je teško skinuti s odjeće zbog crnog kakaa i maslaca koje sadrži kako bi bila ukusna. Ipak, ako brzo reagujete, nije sva nada izgubljena. Za uklanjanje mrlja od čokolade trebaće vam:

Sredstvo za uklanjanje mrlja

Sok od limuna

Deterdžent za suđe

Bijelo ili alkoholno sirće

Deterdžent za rublje

Krpa

Peroksid

Prvo nakapajte malo limunovog soka na krpu koju ćete ostaviti na mrlji od čokolade minut ili dva. Ponavljajte ovaj postupak nekoliko puta dok mrlja ne nestane. Operite vaš uprljani odjevni predmet u veš mašini i ostavite da se osuši.

U slučaju da imate veću mrlju koja zahtijeva više truda oko uklanjanja, koristite se metodom pomoću deterdženta za suđe. Prvo istrljajte mrlju limunovim sokom. Zadnju stranu mrlje isperite toplom vodom. Potom pomiješajte jednu kašiku deterdženta za suđe sa tri šoljice vode. Držite umrljanu površinu potopljenu u ovu smjesu otprilike 15 minuta. Ako se mrlja i dalje zadrži, potopite je u peroksid na minut. Operite u veš mašini i ostavite da se osuši.

Mrlju možete očistiti i tako što ćete na nju staviti krpu natopljenu alkoholnim sirćetom. Neka sirće tako stoji na umrljanom području deset minuta ili više. Potom isperite zadnju stranu mrlje hladnom vodom.

U međuvremenu pomiješajte jednu kašiku deterdženta za rublje a dvije šoljice vode. Nanesite tu mješavinu sa zadnje strane mrlje i neka stoji deset do 15 minuta. Operite odjeću u hladnoj vodi i ostavite da se osuši.

Uklanjanje mrlja s odjeće predviđene samo za hemijsko čišćenje

Ukoliko se nađete u situaciji da uprljate vaše najdraže odijelo, najbolje bi bilo odjeću odnijeti profesionalcu. Ipak, ako ne možete to učiniti, postoji način da sami riješite problem.

Treba napomenuti da će uklanjanje čokolade sa suve i čiste odjeće biti vrlo teško, tako da biste trebali oprezno pristupiti tome.

Potrebni sastojci:

Tečnost za hemijsko čišćenje

Mineralno ulje

Spužva

Krpa

Uputstvo:

Vjerovatno vam se mineralno ulje čini veoma opasnim za vašu odjeću. Ipak, slični sastojci privlače jedni druge, tako da ćete koristiti mineralno ulje za otapanje masti u čokoladi.

Natopite spužvu tečnošću za kemijsko čišćenje te s njom istrljajte mrlju. Pomiješajte jednu do dvije kapio ove otopine i kap ulja. Napravite mješavinu omjera 8:1. Sve dobro izmiješajte. Potom namočite krpu ovom mješavinom i natrljajte na mrlju. Ponovite ovo nekoliko puta tako što ćete iskoristiti čiste dijelove krpe da ponovite postupak.

Šta sa osušenim mrljama?

Ovakve mrlje su, vjerovatno, najteže za čišćenje. One su, vjerovatno, ostale neprimijećene i sada ih je teško ukloniti. Ipak, nije sve izgubljeno.

U ovakvim slučajevima glavni sastojci koji su vam potrebni su soda bikarbona i pasta za zube.

Potopite krpu u sirće i ostavite na mrlji deset do 15 minuta. Nanesite sirće s vodom sa zadnje strane mrlje. Pastu za zube nanesite na umrljano područje

Zatim nanesite sodu bikarbonu na pastu za zube i trljajte dok se u potpunosti ne otopi. Isperite i ponavljajte postupak dok mrlja ne posvijetli. Nakon toga stavite nekoliko kapi deterdženta za veš ili sredstva protiv mrlja u hladnu vodu i potopite odjeću u to 30 minuta do sat vremena.

Naučite kada odustati 

Postoje situacije u kojima morate odustati. U 90 posto slučajeva navedene tehnike će funkcionisati kada je uklanjanje mrlja u pitanju. Međutim, mrlje koje su predugo bile na materijalu nećete ukloniti tako lako. Ako se umorite od pokušavanja, odnesite svoju odjeću na hemijsko čišćenje i provjerite mogu li mrlje biti uklonjene. Na kraju, možete se odlučiti i baciti uništeni komad odjeće.

IZLOŽBA ARHITEKTURE

Tim pod rukovodstvom dr Vasilije Abramović, nekadašnje studentkinje Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, predstavljaće Crnu Goru na 17. Bijenalu arhitekture u Veneciji, 2020.

Iz Univerziteta Crne Gore (UCG) saopšteno je da je žiri donio jednoglasnu odluku da Crnu Goru na XVII Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji 2020. godine, predstavlja rad „SYNTONY“ i autorski tim u sastavu: dr Vasilija Abramović, dr Ruairi Glin i Parker Hejl.

Temu ovogodišnjeg Bijenala arhitekture u Veneciji naslovljenu “Kako ćemo živjeti zajedno?”(How will we live together?) postavio je prof. dr Hašim Sarkis, dekan škole arhitekture na prestižnom Masačusets Institutu za tehnologiju (School of Architecture and Planning, Massachusetts Institute of Technology-MIT).

“Početni, teorijski, odgovor crnogorskog predstavljanja “Ka transaktivnoj prostornoj percepciji”(Towards a transactive spatial perception”), postavila je doc. dr Svetlana K. Perović, prodekanka na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore i kuratorka crnogorske postavke. Komesar crnogorske postavke je Dragan Vuković, direktor direktorata glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu oddrživog razvoja i turizma. U sastavu žrija koji je donio osluku su bili: doc. dr Svetlana K. Perović- kuratorka, Dragan Vuković- komesar, Dragana Čenić, dr Darko Petrušić, Petrica Duletić, mr Borislav Vukićević, prof. dr Miljana Zeković, doc. dr Dražen Arbutina, prof. dr Milena Stavrić, doc. dr Branka Cuca i mr Mirjana Prpa, donijeli su jednoglasno odluku”, navodi se u saopštenju UCG.

Dr Vasilija Abramović je završila osnovne studije arhitekture na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici, kao najbolji student u generaciji. Svoje školovanje nastavila je upisavši magistarske studije arhitekture u Pragu, a nedavno je i doktorirala na istom fakultetu, na temu Interaktivna arhitektura. Od 2017. godine živi i radi u Londonu na Bartlett-u i bavi se istraživanjem i stvaranjem, kako je ona naziva, “nove revolucionarne arhitekture”.

ISTORIJSKA ODLUKA

Australijski sud donio je istorijsku odluku da Aboridžini ne mogu biti deportovani iz te zemlje i kada nijesu njeni državljani, što bi moglo imati značajne posljedice po priznanje prava pripadnika starosjedilačkih naroda, pišu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Visoki sud saopštio je Aboridžini ne mogu biti deportovani iz Australije pošto po zakonu imaju specijalan status, ističe BBC, ukazujući da se presuda smatra istorijskim trenutkom za priznanje prvih australijskih stanovnika.

Slučaj je povezan sa žalbom dva strana državljana s aboridžinskim korjenima kojima je prijetila deportacija zbog njihovih krivičnih dosijea. Rođeni na Novom Zelandu i u Papui Novoj Gvineji došli su u Australiju kao djeca i imali su stalni boravak u toj zemlji.

Prema, kako navodi britanski servis, kontroverznom australijskim zakonu, stranci moraju izgubiti pravo da žive i rade u zemlji ako su osudjeni na jednu ili više godina zatvora.

U odluci Visokog suda, koju su podržale četiri sudije, dok su tri bila protiv, navodi se da aboridžinski Australijanci “nisu zahvaćeni” ustavnim odredbama o stranim državljanima.

“Aboridžinski Australijanci imaju specijalnu kulturnu, istorijsku i duhovnu vezu s teritorijom Australije”, pa se po zakonu ne mogu klasifikovati kao “stranci”.

Aboridžini nijesu priznati u ustavu i Australija nikada nije postigla sporazum sa svojim starosjedilačkim narodima, ukazuje BBC i ističe da se presuda, iako će uticati na mali broj ljudi, smatra korakom napred za pravno priznanje starosjedilačkih Australijanaca.

PALMER OCIJENIO

Specijalni izaslanik državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan Metju Palmer upozorio je da Rusija pokušava da podijeli region i ometa njegovu integraciju sa Zapadom, prenosi danas portal Euraktiv.

“Zabrinuti smo zbog ruskih namjera u odnosu za Zapadni Balkan”, rekao je Palmer za bugarski servis Radija Slobodne Evrope u intervjuu objavljenom juče, dan poslije njegove posjete Sofiji.

Rusija više voli Zapadni Balkan koji je rascjepkan, podijeljen, sumnjičav, koji ima element haosa, rekao je Palmer.

On je ukazao da je još jedan izazov za Balkan aktivnost ruskih agenata.

Palmer je pomenuo pokušaj udara u Crnoj Gori 2016. godine, pokušaj ubistva bugarskog trgovca oružjem po scenariju sličnom trovanju bivšeg ruskog špijuna Sergeja Skripalja u Velikoj Britaniji i naveo “ruske napore da podriju podršku za Prespanski sporazum između Skoplja i Atine”, kao “još jedan primjer zloćudne aktivnosti ruske države”.

Prespanskim sporazumom potpisanim 2018. godine okončan je skoro trodecenijski spor oko imena između Atine i Skoplja, i otvorilo put za Sjevernu Makedoniju da se pridruži NATO-u i EU. Palmer je izrazio nadu da će Savjet EU u martu odlučiti da otvori pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Željeli bismo da vidimo da se vrata otvore. Obije zemlje odgovaraju zahtjevima i nadamo se da će Evropski savjet to priznati time što će pristati da otvori pregovore za vrijeme svog sastanka u martu,” rekao je.

Palmer je prošlog avgusta imenovan za specijalnog izaslanika državnog sekretara SAD za Zapadni Balkan.

DO 18 SATI

Zbog sanacije kvara na glavnom distributivnom cjevovodu u bjelopoljskom naselju Rasadnik, bez vode je od 09:30 do 18 sati nekoliko gradskih i prigradskih naselja.

“Bez vode do 18 sati su gradska i prigradska naselja:  Ravna Rijeka, Kruševo, Ribarevine, Rakonje, Medanovići, Rasadnik, Babića brijeg, Pripčići i  dio Zaimovića livada, U Rasovu, Resniku, Strojtanici i dijelu  Gornje Lješnice, a naseljima koja gravitiraju na visočijim kotama biće smanjen pritisak”, saopštili su iz Vodovoda-Bistrica.

Vukoman Kljajević, RCG

PISMA-BOMBE

U kancelarijama pošte u Amsterdamu i gradu Kerkrade na jugu Holandije odjeknule su eksplozije od kojih niko nije povrijeđen, saopštila je policija.

Policija sumnja da su aktivirane bombe skrivene u pismima.

Krajem decembra i početkom januara niz pisama-bombi poslato je na adrese sedam firmi u Amsterdamu, Roterdamu, Utrehtu i Mastrihtu. Sve ih je pratilo prijeteće pismo.

Bombe su napravljene kako bi izgledalo da su poslate iz centralne agencije za prikupljanje pošte CIB.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.