ZENKA PORUČIO

Vlada se neće stavljati između Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve, niti će uređivati njihove međusobne odnose nakon što bude riješeno pitanje crkvene imovine u Crnoj Gori, koje tretira Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, istakao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka.

On je u intervjuu Pobjedi poručio da bi svi koji budu nezadovoljni pravdu trebalo da potraže na sudu.

Komentarišući ulogu mitropolita Amfilohija tokom protesta koje je zbog Zakona pokušao da organizuje prosrpski politički blok Demokratski front koristeći crkvu za svoje ciljeve, od čega se prvi čovjek SPC u Crnoj Gori ogradio i poručio da će proteste organizovati isključivo crkva i da neće dozvoliti bilo kakvu politizaciju niti zloupotrebu, sa zahtjevom građanima koji dolaze na protestne molebane i litije da ne izazivaju nemire, Zenka je uvjeren da je kod mitropolita crnogorsko-primorskog prevladalo to što je on “ipak dijete Crne Gore”.

Podsjeća da je kada je došao na čelo Ministarstva njegov prvi zahtjev bio da se “nacrt ovog zakona povuče iz Venecijanske komisije i da još radimo na njemu”.

“Uspostavili smo ponovo kontakte sa vjerskim zajednicama, s tim što smo sa SPC počeli razgovore malo kasnije u odnosu na ostale. Detaljno smo prošli svaki član zakona i jedino se na sastancima sa SPC pokazalo da sa njima neće biti pozitivnog ishoda. Nastavili smo, jer nam je ovaj zakon neophodan zbog ukupne društvene i kulturne emancipacije Cme Gore, ali i zbog toga što je tada važeći odavno zastario”, rekao je Zenka.

Vlada, kako poručuje, neće pokleknuti ni pod kakvim pritiscima.

“Vlada je rekla da je spremna na dijalog i premijer je pozvao Mitropoliju crnogorsko-primorsku i mitropolita Amfilohija. Dok god molebani i litije protiču mirno, sve je u redu. To je njihovo apsolutno pravo da i na taj način jačaju pregovaračku poziciju, ali apsolutno neće uticati na promjenu odluka Vlade”, rekao je Zenka.

Na pitanje sa kim će Vlada potpisati temeljni ugovor, s obzirom na to da SPC nije registrovana u Crnoj Gori, Zenka kaže da ih zakon ne obavezuje da se registruju.

“Može i da se konstatuje kroz Zakon takav njihov status ako oni to žele. Cilj Zakona nije bio da se miješa u unutrašnju organizaciju crkve. Poznato je da SPC teritorijalno pokriva više država. Cilj Zakona nije da se taj dio unutrašnje teritorijalne organizacije SPC, koji ulazi u granice Crne Gore mijenja, da se te eparhije registruju kao neka novina, nego jednostavno da bi imali status pravnog subjekta u odnosu država SPC, odnosno Mitropolija crnogorsko-primorska, Eparhija – budimljansko-nikšćka i ostale eparhije”, rekao je Zenka.

Komentarišući to što iz Patrijaršije, ali i zvanični Beograd burno reaguju zbog toga što Vlada na razgovor zove mitropolita Amfilohija, Zenka je rekao da je svima poznato da je “mitropolit Amfilohije ovdje prvi čovjek SPC”.

“Ne bi trebalo Crnu Goru mnogo da tangira što negoduje i misli (Aleksandar) Vučić, što nije saglasan. Crnoj Gori treba da je bitno što misle predstavnici pravoslavnih Crnogoraca i Srba u Crnoj Gori. Mitropolija crnogorsko-primorska ima određenu autonomiju u okviru SPC i ovdje je ona adresa za pregovare, što, uostalom, kaže i sam Amfilohije. I opozicija kojaje bila toliko grlata protiv ovog zakona pozvala je premijera Markovića na dan kada se o njemu raspravljalo u parlamentu, da se sastane sa mitropolitom Amfilohijem kao vrhovnim poglavarom Mitropolije u Crnoj Gori”, rekao je Zenka.

JANJIĆ VJERUJE

Nova metodologija u procesu pristupanja Evropskoj uniji, koju bi Evropska komisija trebala uskoro i zvanično da predstavi, ima za cilj konačno rješavanje pitanja članstva svih zemalja Zapadnog Balkana do 2030. godine, smatra politički analitičar iz Beograda i predsjednik Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.

On u razgovoru za Pobjedu napominje kako Crna Gora kao članica NATO-a, ali i zemlja koja je, među kandidatima za članstvo, najviše odmakla u procesu pregovora, ima velike šanse da taj posao završi i ranije, do 2025. godine.

“Moguće je da Crna Gora i do 2025. godine postane punopravna članica Evropske unije upravo zbog činjenice da je najviše odmakla u otvaranju i zatvaranju poglavlja, ali i činjenice da je već članica NATO saveza”, navodi Janjić.

On ističe kako je plan Unije da na skupu koji će, pod predsjedavanjem Hrvatske, biti održan na proljeće, zemljama Zapadnog Balkana saopšti novu metodologiju.

A tome će, kako je dodao, prethoditi rasprave unutar Evropske komisije i odgovarajućih tijela.

Janjić, međutim, ističe kako se nova metodologija ne odnosi na zemlje koje su već počele pregovore za članstvo.

“Kada sagledamo sadržaj tih predloga, prva stvar koju treba konstatovati je da se oni ne odnose na zemlje koje su već počele pregovore. Dakle, ti predlozi se generalno ne odnose ni na Crnu Goru ni na Srbiju. Drugo, oni za te zemlje mogu da za odgovarajući pređeni put, koji podrazumijeva otvorena poglavlja i slično, daju neku vrstu instrukturalne podrške, koje za sada nema. Oni u to mogu da uključe Srbiju i Crnu Goru i najvjerovatnije hoće da bi malo i taj finansijski proces podigli”, navodi Janjić.

Dilema je, kaže on, šta će se dešavati sa zemljama koje za razliku od Crne Gore i Srbije, ozbiljno kaskaju u procesu evropskih integracija. Janjić u tom kontekstu pominje zemlje poput Bosne i Hercegovine, Albanije, Makedonije i Kosova.

“Očekivanja da se pravi blok od četiri zemlje nije realan. I te zemlje će ići pojedinačno samo što će u njihovom slučaju od početka biti uveden taj mehanizam kontrole, primjene i nagrađivanja. Sve u svemu, mislim da te promjene imaju za cilj da konačno riješe pitanje članstva zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i da do 2030. godine bude zvršena integracija svih tih zemalja”, zaključio je Janjić.

ĐONOVIĆ SMATRA

Politički analitčar Ranko Đonović smatra da mitropolit Amfilohije preko litija kupuje vrijeme i pravi svojevrsni pritisak na crnogorsku vlast, kako bi sebi obezbijedio bolju pregovaračku poziciju u razgovorima do kojih će doći.

Mitropolit, kako ističe Đonović, dobro zna da je ovo i izborna godina i računa da može možda napraviti i neku vrstu političke trgovine.

U razgovoru za Dnevne novine Đonović kaže da vjeruje da je vlast svega toga svjesna “i da ne može imati povjerenja u Amfilohija”.

“Što se tiče litija i građana koji idu za Amfilohijem, siguran sam da jedan odsto njih nije pročitao Zakon o slobodi vjeroispovijesti, niti zna što tamo piše, niti su im duhovne vođe koje slijede to objasnili. Vjerovao sam da će objašnjenjima koja dolaze od strane onih koji su učestvovali u izradi Zakona, koji su ga predlagali i usvojili, građani shvatiti da se nikome ništa ne otima, da se radi o jednoj ogromnoj manipulaciji, ali to se, nažalost, ne dešava”, rekao je Đonović.

Sagovornik lista navodi da građani idu za Amfilohijem “koji preko litija vodi političku bitku, uspijevajući da obezbijedi određenu podršku dijela građana koji vjeruju da će neko da ‘otima svetinje'”.

“Ali, da se ne zavaravamo sve to što vidimo na ulicama, nije jedan, eventualno dva odsto Crne Gore. To nije Crna Gora, ali se stvara privid da je veliki broj onih koji su spremni da podrže Amfilohija, ne samo oko Zakona, nego što god bude trebalo. Ne znaju da Risto Radović, po mojoj procjeni, kupuje vrijeme, praveći preko litija svojevrsni pritisak na crnogorsku vlast, obezbjeđujući sebi bolju pregovaračku poziciju u budućim razgovorima”, ocjenjuje Đonović.

Ističe da bi trebalo imati u vidu i činjenicu da Amfilohiju ne “cvjetaju ruže” ni u odnosima sa vrhom SPC i zvaničnicima države Srbije.

“U njihovoj komunikaciji koju vidimo u medijima može se prepoznati izvjesna nesaglasnost sa ljudima koji vode glavnu riječ u Srbiji, a to su Aleksandar Vučić i Irinej. Dakle, sve to će lukavi Risto Radović dobro da izvaga i da vidi od koga i pod kojim uslovima može da izvuče najveću korist. Pri tom, u toj svojoj političkoj utakmici, vrlo vješto koristi pitomce Kalabića i Mihailovića. Ali i pitomci žele da pobijede, pa je ova utakmica vrlo zanimljiva za posmatranje. Ali, samo dok traje, jer rezultat se zna svi će izgubiti. Mislim da je Amfilohije dobro svjestan da im je ovo posljednja utakmica, kao i oni koji stoje iza crtanja trobojki po crnogorskim gradovima”, naglašava Đonović.

Đonović kaže da, kada MCP u pitanju, ne treba isključiti nijednu mogućnost pa ni tu da mitropolit napravi određene zaokrete.

“Neće to biti još. Dokle god bude građana koji će da šetaju, dokle god bude raspoloženih da crtaju i brane zastavu druge države i da napadaju policiju, dotle će se pokušavati sa podizanjem tenzija. Kako je država odlučna da ne dozvoli radikalizaciju, Amfolihije će u jednom trenutku ući u dijalog sa Vladom i pokušati najviše da izvuče. Tako radi decenijama. Uvijek je znao da se prikloni tamo gdje je za sebe mogao da obezbijedi najviše koristi. Ne mislim na korist u materijalnom smislu, nego na uticaj”, smatra Đonović.