NAREDNI RIVAL RAONIĆ

Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u četvrtfinale Australijan opena. Đoković će u četvrtfinalu igrati protiv Miloša Raonića koji je u tri seta pobijedio Marina Čilića.

Đoković je rutinski, u tri seta (6:3, 6:4, 6:4), savladao Dijega Švarcmana iz Argentine.

Do 3:3 u prvom setu držao se Švarcman, a onda je uslijedila Novakova serija od šest vezanih gemova i već tada je bilo jasno da će imati 2:0 u setovima.

“Dijego je igrao kvalitetno, nije izgubio set u prve tri runde. Znao sam da ako mu dam vremena može da bude opasan jer je jedan od najbržih igrača na Turu. Tako sam morao da ga “miksujem”, da ga “navučem” na mrežu slajsom i slično”, kratko je prokomentarisao meč Đoković.

Sedmostruki šampion Australijan Opena će se u četvrtfinalu sastati sa Raonićem, koji je savladao Marina Čilića u tri seta.

NAREDNI RIVAL RAONIĆ

Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u četvrtfinale Australijan opena. Đoković će u četvrtfinalu igrati protiv Miloša Raonića koji je u tri seta pobijedio Marina Čilića.

Đoković je rutinski, u tri seta (6:3, 6:4, 6:4), savladao Dijega Švarcmana iz Argentine.

Do 3:3 u prvom setu držao se Švarcman, a onda je uslijedila Novakova serija od šest vezanih gemova i već tada je bilo jasno da će imati 2:0 u setovima.

“Dijego je igrao kvalitetno, nije izgubio set u prve tri runde. Znao sam da ako mu dam vremena može da bude opasan jer je jedan od najbržih igrača na Turu. Tako sam morao da ga “miksujem”, da ga “navučem” na mrežu slajsom i slično”, kratko je prokomentarisao meč Đoković.

Sedmostruki šampion Australijan Opena će se u četvrtfinalu sastati sa Raonićem, koji je savladao Marina Čilića u tri seta.

PROŠLE GODINE

Prema podacima Centralne banke (CBCG), do novembra je u odnosu na isti period 2018. godine odobreno 3,5 odsto više kredita.

“Kada se zbog uporedivosti iz podataka za novembar 2018. godine isključe Atlas i Invest banka Montenegro (IBM), koje nijesu dio statistike za novembar prošle godine, odobreni krediti su na godišnjem nivou porasli 10,7 odsto“, navodi se u Biltenu.

Iz CBCG su podsjetili da je IBM iz monetarne statistike isključen od januara prošle godine, a Atlas banka od aprila.

Odnos između kredita i depozita na kraju novembra nije promijenjen u odnosu na isti period 2018. godine i iznosio je 0,87.

Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od nefinansijskog sektora i stanovništva, 77,6 odsto.

Ukupni depoziti su u novembru u odnosu na oktobar prošle godine porasli 1,8 odsto i iznosili su 3,55 milijardi eura.

Oročeni depoziti činili su 28 odsto ukupnih, a oni po viđenju 71,9 odsto. Preostalih 0,1 odsto odnosilo se na sredstva na escrow računu.

U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od jedne do tri godine, 48,6 odsto. Depoziti ročnosti od tri mjeseca do jedne godine činili su 36,7 odsto.

Ukupni depoziti stanovništva na kraju novembra iznosili su 1,31 milijardu eura, što je 0,7 odsto više nego u oktobru.

U ročnoj strukturi depozita stanovništva, oročeni su činili 39,6 odsto, a oni po viđenju 60,4 odsto.

PROŠLE GODINE

Prema podacima Centralne banke (CBCG), do novembra je u odnosu na isti period 2018. godine odobreno 3,5 odsto više kredita.

“Kada se zbog uporedivosti iz podataka za novembar 2018. godine isključe Atlas i Invest banka Montenegro (IBM), koje nijesu dio statistike za novembar prošle godine, odobreni krediti su na godišnjem nivou porasli 10,7 odsto“, navodi se u Biltenu.

Iz CBCG su podsjetili da je IBM iz monetarne statistike isključen od januara prošle godine, a Atlas banka od aprila.

Odnos između kredita i depozita na kraju novembra nije promijenjen u odnosu na isti period 2018. godine i iznosio je 0,87.

Banke su po osnovu kredita najviše potraživale od nefinansijskog sektora i stanovništva, 77,6 odsto.

Ukupni depoziti su u novembru u odnosu na oktobar prošle godine porasli 1,8 odsto i iznosili su 3,55 milijardi eura.

Oročeni depoziti činili su 28 odsto ukupnih, a oni po viđenju 71,9 odsto. Preostalih 0,1 odsto odnosilo se na sredstva na escrow računu.

U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od jedne do tri godine, 48,6 odsto. Depoziti ročnosti od tri mjeseca do jedne godine činili su 36,7 odsto.

Ukupni depoziti stanovništva na kraju novembra iznosili su 1,31 milijardu eura, što je 0,7 odsto više nego u oktobru.

U ročnoj strukturi depozita stanovništva, oročeni su činili 39,6 odsto, a oni po viđenju 60,4 odsto.

PROŠIRENJE NA BALKAN

Evropska unija na tri stuba i poseban pakt za investicije i privredni rast treba da postave novi budući postupak za prijem u članstvo zemalja Zapadnog Balkana, a već ovih dana će Evropska komisija dovršiti predlog nove metodologije za proširivanje.

To je izjavio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u razgovoru s premijerom Albanije Edijem Ramom u Tirani, saopštio je danas Mišelov kabinet u Briselu.

Mišel je naglasio da će preuređenje temelja i smjernice za buduće odnose EU i zemalja Zapadnog Balkana biti u središtu pažnje Evropskog savjeta idućih nedjelja,a da će očekivana nova strategija nužno biti postavljena na tri stuba, za koje će se on snažno založiti.

Predsjednik Evropskog savjeta je istakao da prvi stub mora biti to da se šefovi država ili vlada EU saglase kakav će biti pristup postupku prijema novih članica u idućim godinama.

To takođe znači da se, pošto članice Unije žele da reformišu i osavremene pristupni postupak kako bi taj proces bio uvjerljiv, ugradi veće povjerenje i da mu se obezbijedi snažnije političko rukovođenje, objasnio je Mišel.

Naglasio je da je za to, kao “i da bismo mogli da idemo naprijed”, takođe nužno da kandidati za članstvo i region ostvare opipljive rezultate u učvršćenju vladavine zakona, suzbijanju korupcije, organizovanog kriminala.

Upravo to je neophodno da u raspravi sagledaju zemlje EU i, dodao je čelnik Evropskog savjeta, “vrlo uskoro” će Evropska komisija, pošto se posavjetovala s vladama članica Unije, podnijeti predloge Evropskom savjetu za modernizaciju načela i postupka proširivanja.

Drugi stub je da šefovi država ili vlada EU razmotre nove predloge Evropske komisije i daju jasne smjernice za odluku o mogućem otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, predočio je Mišel.

Za to je, stavio je on do znanja, nužna jednoglasnost u Evropskom savjetu koji će razmotriti predloge Evropske komisije.

“Treći stub je, po mom mišljenju, od ključnog značaja jer nam omogućava”, podvukao je predsjednik Evropskog savjeta, “da učinimo bitne korake u povezivanju s prva dva stuba”.

“Taj treći stub je poziv koji ću podnijeti Evropskom savjetu, da se usvoji istinski pakt za investicije i privredni rast na Zapadnom Balkanu”.

“Pakt za investicije i privredni rast koji će omogućiti”, kazao je Mišel, ” da se razni instrumenti kojima raspolaže EU uvedu u igru – svi mogući instrumenti, uključujući one kojima se podstiče ekonomski razvoj, što je presudan uslov za poboljšanje socijalnih prilika i ohrabrenje svih oblika saradnje među zemljama”.

Riječ je, istakao je on, “o regionalnom pristupu koji treba da doprinese učvršćenju tri pomenuta stuba”.

“Budućnost Zapadnog Balkana mora biti usmjerena u potpunosti ka Evropi i zato nam je nužno da nastavimo ovaj jasno ciljani i uređeni dijalog.., a pozivam (zemlje regiona) da ujedno nastave da ulaže sve moguće napore za reforme, modernizaciju, posvećenost vladavini zakona, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, zaključio je Mišel.

PROŠIRENJE NA BALKAN

Evropska unija na tri stuba i poseban pakt za investicije i privredni rast treba da postave novi budući postupak za prijem u članstvo zemalja Zapadnog Balkana, a već ovih dana će Evropska komisija dovršiti predlog nove metodologije za proširivanje.

To je izjavio predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel u razgovoru s premijerom Albanije Edijem Ramom u Tirani, saopštio je danas Mišelov kabinet u Briselu.

Mišel je naglasio da će preuređenje temelja i smjernice za buduće odnose EU i zemalja Zapadnog Balkana biti u središtu pažnje Evropskog savjeta idućih nedjelja,a da će očekivana nova strategija nužno biti postavljena na tri stuba, za koje će se on snažno založiti.

Predsjednik Evropskog savjeta je istakao da prvi stub mora biti to da se šefovi država ili vlada EU saglase kakav će biti pristup postupku prijema novih članica u idućim godinama.

To takođe znači da se, pošto članice Unije žele da reformišu i osavremene pristupni postupak kako bi taj proces bio uvjerljiv, ugradi veće povjerenje i da mu se obezbijedi snažnije političko rukovođenje, objasnio je Mišel.

Naglasio je da je za to, kao “i da bismo mogli da idemo naprijed”, takođe nužno da kandidati za članstvo i region ostvare opipljive rezultate u učvršćenju vladavine zakona, suzbijanju korupcije, organizovanog kriminala.

Upravo to je neophodno da u raspravi sagledaju zemlje EU i, dodao je čelnik Evropskog savjeta, “vrlo uskoro” će Evropska komisija, pošto se posavjetovala s vladama članica Unije, podnijeti predloge Evropskom savjetu za modernizaciju načela i postupka proširivanja.

Drugi stub je da šefovi država ili vlada EU razmotre nove predloge Evropske komisije i daju jasne smjernice za odluku o mogućem otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, predočio je Mišel.

Za to je, stavio je on do znanja, nužna jednoglasnost u Evropskom savjetu koji će razmotriti predloge Evropske komisije.

“Treći stub je, po mom mišljenju, od ključnog značaja jer nam omogućava”, podvukao je predsjednik Evropskog savjeta, “da učinimo bitne korake u povezivanju s prva dva stuba”.

“Taj treći stub je poziv koji ću podnijeti Evropskom savjetu, da se usvoji istinski pakt za investicije i privredni rast na Zapadnom Balkanu”.

“Pakt za investicije i privredni rast koji će omogućiti”, kazao je Mišel, ” da se razni instrumenti kojima raspolaže EU uvedu u igru – svi mogući instrumenti, uključujući one kojima se podstiče ekonomski razvoj, što je presudan uslov za poboljšanje socijalnih prilika i ohrabrenje svih oblika saradnje među zemljama”.

Riječ je, istakao je on, “o regionalnom pristupu koji treba da doprinese učvršćenju tri pomenuta stuba”.

“Budućnost Zapadnog Balkana mora biti usmjerena u potpunosti ka Evropi i zato nam je nužno da nastavimo ovaj jasno ciljani i uređeni dijalog.., a pozivam (zemlje regiona) da ujedno nastave da ulaže sve moguće napore za reforme, modernizaciju, posvećenost vladavini zakona, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala”, zaključio je Mišel.

ODBRANA U SENATU

Pravni tim predsjednika SAD-a Donalda Trampa počeo je njegovu odbranu tvrdnjom da bi se naporima demokrata da ga smijene postavio “veoma opasan presedan” u izbornoj godini.

Oni su, na suđenju u procesu opoziva u Senatu, istakli da “predsjednik apsolutno nije uradio ništa pogrešno”.

Pravni savjetnik Bijele kuće Pet Sipoloni, koji predvodi Trampov tim, rekao je senatorima na početku iznošenja argumenata odbrane da bi glasačima uskratili pravo da se izjasne o Trampu na predsjedničkim izborima 3. novembra, ako bi ga sada proglasili krivim i smijenili.

“Od vas traže da uradite nešto što će imati velike posljedice i što je, rekao bih, veoma, veoma opasno”, poručio je Sipoloni.

On je, takođe, optužio demokrate da žele da počine “najmasovnije miješanje u izbore” u američkoj istoriji, manje od 10 mjeseci prije predsjedničkih izbora, naglasivši da se to ne smije dozvoliti jer bi to bilo “kršenje Ustava, istorije i obaveza prema budućnosti”, prenosi Glas Amerike.

“Od vas traže ne samo da poništite rezultate posljednjih izbora već da, kao što sam rekao ranije, uklonite predsjednika Trampa sa izbora koji se održavaju za oko devet mjeseci. Od vas traže da pocijepate glasačke listiće širom zemlje”, naglasio je Sipoloni.

Demokrate su u svojim argumentima, koje su iznijele prethodnih dana, tvrdile da je predsjednik zloupotrijebio položaj i da bi ga trebalo smijeniti s položaja zato što je vršio pritisak na Ukrajinu da istraži bivšeg potpredsjednka SAD Džoa Bajdena, kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke i njegovog sina Hantera, a zatim pokušao da to zataška opstruisanjem istrage u Kongresu.

Demokrate tvrde da je Tramp uslovljavao posjetu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući, otvaranjem istrage o Bajdenovima, od koje bi američki predsjednik, kako navode, imao političku korist.

Tvrde i da je najava tih istraga bila uslov za isplatu vojne pomoći Ukrajini, koja je već bila odobrena u Kongresu.

Član Trampovog pravnog tima Majk Purpura odbacio je tvrdnje demokrata da je u Trampovoj politici prema Ukrajini bilo uslovljavanja, odnosno traženja “usluge za uslugu”.

Purpura je naglasio da je sam ukrajinski predsjednik rekao da nije osjećao nikakav pritisak.

ODBRANA U SENATU

Pravni tim predsjednika SAD-a Donalda Trampa počeo je njegovu odbranu tvrdnjom da bi se naporima demokrata da ga smijene postavio “veoma opasan presedan” u izbornoj godini.

Oni su, na suđenju u procesu opoziva u Senatu, istakli da “predsjednik apsolutno nije uradio ništa pogrešno”.

Pravni savjetnik Bijele kuće Pet Sipoloni, koji predvodi Trampov tim, rekao je senatorima na početku iznošenja argumenata odbrane da bi glasačima uskratili pravo da se izjasne o Trampu na predsjedničkim izborima 3. novembra, ako bi ga sada proglasili krivim i smijenili.

“Od vas traže da uradite nešto što će imati velike posljedice i što je, rekao bih, veoma, veoma opasno”, poručio je Sipoloni.

On je, takođe, optužio demokrate da žele da počine “najmasovnije miješanje u izbore” u američkoj istoriji, manje od 10 mjeseci prije predsjedničkih izbora, naglasivši da se to ne smije dozvoliti jer bi to bilo “kršenje Ustava, istorije i obaveza prema budućnosti”, prenosi Glas Amerike.

“Od vas traže ne samo da poništite rezultate posljednjih izbora već da, kao što sam rekao ranije, uklonite predsjednika Trampa sa izbora koji se održavaju za oko devet mjeseci. Od vas traže da pocijepate glasačke listiće širom zemlje”, naglasio je Sipoloni.

Demokrate su u svojim argumentima, koje su iznijele prethodnih dana, tvrdile da je predsjednik zloupotrijebio položaj i da bi ga trebalo smijeniti s položaja zato što je vršio pritisak na Ukrajinu da istraži bivšeg potpredsjednka SAD Džoa Bajdena, kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke i njegovog sina Hantera, a zatim pokušao da to zataška opstruisanjem istrage u Kongresu.

Demokrate tvrde da je Tramp uslovljavao posjetu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bijeloj kući, otvaranjem istrage o Bajdenovima, od koje bi američki predsjednik, kako navode, imao političku korist.

Tvrde i da je najava tih istraga bila uslov za isplatu vojne pomoći Ukrajini, koja je već bila odobrena u Kongresu.

Član Trampovog pravnog tima Majk Purpura odbacio je tvrdnje demokrata da je u Trampovoj politici prema Ukrajini bilo uslovljavanja, odnosno traženja “usluge za uslugu”.

Purpura je naglasio da je sam ukrajinski predsjednik rekao da nije osjećao nikakav pritisak.

SKI SKOKOVI

Reprezentacija Njemačke pobjednik je trećeg ekipnog takmičenja u skijaškim skokovima ove sezone, koje je za Svjetski kup večeras održano u poljskom zimskom centru Zakopani.

Njemačka, koja je nastupila u sastavu Konstantin Šmit, Markus Ajzenbihler, Štefan Lejhe i Kari Gajger, bila je vodeća i nakon prve serije, a trijumfovala je sa 1182,2 boda.

Norveška je osvojila drugo mjesto sa 1142,2 boda.

Za Norvešku nastupili su Marijus Lindvik, Robert Johaneson, Danijel Andre Tande i Johan Andre Forfang.

Kao trećeplasirani završili su Slovenci u sastavu Anže Lanišek, Domen Prevc, Timi Zajc i Peter Prevc sa 1125 bodova.

Japan, u sastavu Jukija Sato, Keiči Sato, Junširo Kobajaši i Rjoju Kobajaši, osvojio je četvrto, dok je peta bila Poljska za koju su nastupali Pjotr Žila, Jakub Volni, Kamil Stoh i David Kubacki.

Zakopani će sjutra biti domaćini takmičenja individualnim skokovima (16.00).

  • Stanić: BIA ispostave u Crnoj Gori u strahu od pada Vučića
    on 26/08/2025 at 11:59

    Padom Vučećevog autokratskog režima, koji posljednjih mjeseci počiva na prebijanju srpske mladosti, njegova posluga u Crnoj Gori ulazi u sve veću nervozu, ocijenio je Mirko Stanić, predsjednik Glavnog odbora SDP-a i predstavnik Evropskog saveza.

  • Krivičnim djelom nezakonitog bogaćenja funkcionera ka finansijskim istragama
    on 26/08/2025 at 10:57

    Nezakonito bogaćenje javnih funkcionera potrebno je propisati kao posebno krivično djelo, a uvođenjem krivične sankcije otvara se prostor za vođenje finansijskih istraga, preporučio je Ministarstvu pravde konsultant, kojeg je taj Vladin resor plaćao krajem prošle godine za izradu preporuka u vezi sa Pregovaračkim poglavljima 23 i 24, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Estonija potvrđuje snažnu podršku evropskoj integraciji Crne Gore
    on 26/08/2025 at 10:29

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović sastao se u Talinu sa ministrom vanjskih poslova Estonije Margusom Cahknom. Sastanak je bio prilika da se potvrde saveznički i prijateljski odnosi dvije države, kao i da se razmotre pravci daljeg produbljivanja saradnje, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

  • ZBCG: Johan Vadeful dao hladan tuš domaćim i stranim protivnicima evropske perspektive Crne Gore
    on 26/08/2025 at 10:15

    Od sinoć vidimo sinhronizovanu akciju domaćih političkih aktera i njima ideološki bliskih medija da se jedna veoma važna izjava ministra inostranih poslova Njemačke Johana Vadefula u potpunosti zataška, saopšteno je iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG).

  • Poruke ohrabruju, ali još mnogo posla na putu ka EU
    on 26/08/2025 at 05:44

    Izvjesnije je da ćemo dio evropske porodice, ipak, postati 2029. smatra analitičar Boris Marić. Politikološkinja Andreja Popović smatra da dok biramo simbole prošlosti koji nas dijele, a ne politike koje nas spajaju, otvaramo prostor za sumnju u našu zrelost i spremnost da budemo pouzdan partner.

  • BS: Politički subjekti da podrže inicijativu da se oduzme književna nagrada Radovanu Karadžiću
    on 25/08/2025 at 19:23

    Iz OO BS Bijelo Polje pozdravili su predlog Savjeta RVP o brisanju imena ratnog zločinca Radovana Karadžića iz evidencije dobitnika književne nagrade Risto Ratković.

  • Vojinović: Napadi zaštitnika kompromitovanih policajaca znak da ste na pravoj strani
    on 25/08/2025 at 18:05

    Poslanica Demokratske Crne Gore Anđela Vojinović reagovala je povodom krivične prijave advokata Veselina Radulovića, protiv nje i njenih kolega iz stranke, ističući da kada zaštitnik kompromitovanih policajaca Zorana Lazovića, nekog proglasi kriminalcem onda taj neko zna da je na pravoj strani.

  • Adžić: Tri koraka za bezbjednije društvo - veting, antimafija zakon i ZKP
    on 25/08/2025 at 11:04

    Funkcioner Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić poručuje da građani očekuju konkretne poteze od najodgovornijih ljudi u izvršnoj, sudskoj i tužilačkoj vlasti, umjesto svakodnevnog targetiranja onih koji ukazuju na sistemske propuste i nefunkcionalnost dosadašnjih metoda rada, jer je, kako kaže, bezbjednosna situacija u državi je izuzetno loša.

  • Zelenski: Ukrajina zahvalna Crnoj Gori na podršci
    on 24/08/2025 at 20:14

    Ukrajina je zahvalna Crnoj Gori na podršci u odbrani slobode, bezbjednosti i mira u Evropi, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

  • Radovanić: Unutrašnje podjele diktiraju spoljnopolitički ton
    on 24/08/2025 at 19:43

    Usklađivanje spoljne politike sa standardima Evropske unije ključan je korak na evropskom putu i narušeni odnosi sa susjednim državama, u prvom redu sa Hrvatskom, mogli bi da budu ozbiljna prepreka za napredak Crne Gore u evropskoj integraciji, kazao je za Dan funkcioner GP URA Mileta Radovanić.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.

  • Platni promet 2,26 milijardi eura
    on 23/08/2025 at 11:34

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Od SDT-a traže dokumentaciju o tivatskom aerodromu
    on 23/08/2025 at 11:10

    Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore uputio je Specijalnom državnom tužilaštvu zahtjev da pribavi cjelokupan izvještaj Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) o vanrednom inspekcijskom pregledu na Aerodromu Tivat, kao i sve prateće akte, dopise i preporuke ACV.