U NJEMAČKOJ ISTRAGA

Japanski proizbođač automobila, Micubiši, nalazi se pod istragom njemačkih nadležnih organa zbog mogućeg korišćenja ilegalnih uređaja na svojim dizel modelima, koji pokazuju i do 40 puta manju emisiju gasova nego što je realno.

Istraga je fokusirana na Euro 5 i Euro 6 Micubišijeve modele koji su proizvedeni poslije 2014. godine, a prevashodno se misli na dizel 1.6 i 2.2-litarske motore sa četiri cilindra. Čak su vlasti naložile vlasnicima ovih modela da kontaktiraju policiju.

Kako je rečeno iz tužilaštva grada Frankfurta, racije će biti obavljene u oko 10 njemačkih gradova među kojima je i Frankfurt, kao i Hanover, Hambrug i Regensburg.

Pod lupom nadležnih organa nalaze se i neki ljudi zaposleni u Micubišiju, koji se terete za prevaru na internacionalnom nivou.

“Postoje sumnje da ovi motori sadrže takozvani uređaj za isključivanje”, rečeno je u saopštenju njemačkog tužioca.

Ovi uređaji koriste se kako bi se varalo na testovima emisije gasove, pošto lažno pokaže do 40 puta manju emisiju štetnih gasova od realne.

Micubiši je dio saveza sa “Renaultom” i “Nissanom” još od 2016. godine i spadaju među najveće u svijetu proizvođače automobila.

DPNCG I SINDIKAT MEDIJA

Društvo profesionalnih novinara, povodom Dana novinara, apeluje na kolege da poštuju profesionalne standarde, da izvještavju u javnom interesu i u skladu sa dužnom novinarskom pažnjom i da se solidarišu sa kolegama.

“To je naša moralna i obaveza koju nam nalaže etički Kodeks novinara/novinarki Crne Gore. Ugrijana društvena klima, predizborna kampanja koja prerasta u politički sukob dvije susjedne države, prelamaju se preko nas i našeg posla. Ne dozvolimo da budemo nečija moneta za potkusurivanje, da se preko nas šire dezinformacije u cilju nečijeg političkog interesa. Izvještavajmo u duhu dobre vjere i u skladu sa pažnjom koja se očekuje od odgovornog novinara koji piše o pitanjima od javnog interesa”, poručuju u DPN CG.

Loše plate i radni ugovori, napadi, prijetnje…   

“Razloga za slavlje Dana novinara nemamo. Uz sve lošije plate, problematične radne ugovore u dijelu medija, neriješene napade i prijetnje, kao i pritiske na pojedine kolege, omalovažavanje profesije, ovogodišnji Dan, dočekujemo i uz bojazan da nas uhapse zbog širenje panike. Hapšenjem novinara vlast nam je poslala jasnu poruku šta nas čeka ako i nenamjerno pogriješimo, ako joj se ne svidi naslov u mediju u kome radimo, slika… Bićemo optuženi za širenje panike, uhapšeni, pritvoreni. Iako je sloboda medija visoko na ljestvici agende vlasti, slobodno okruženje i uslovi za naš rad to nijesu”, kažu u DPN-u.

Zveckanje lisicama i tvitovanje sa haš tagom lažne vijesti, kako ističu, pritisak su na sve koji rade i više od 10 sati dnevno za plate koje su u prosjeku ili ispod državnog prosjeka.

“Za nas koji smo u ovom poslu već decenijama, nije bilo težeg i izazovnijeg perioda za rad. Zato apelujemo – ne veselite se hapšenju kolega i ne stajte na stranu vlasti, opozicije, pojedinaca, crkve, ili bilo koga drugog. Držimo se zajedno novinari”, poručuju u DPN CG.

Sindikat medija: Ni osnove za promjene na bolje 

Izazovi sa kojima se suočavaju novinari/ke i zaposleni u crnogorskim medijima su tokom protekle godine ostali nepromijenjeni i neke pozitivne pomake su gotovo anulirali negativni koji su se desili, ili su u najavi. Ni zakonodavstvo na čije se izmjene predugo čeka i polažu određene nade se nije mijenjalo, pa samim tim nije dat ni osnov za bilo kakve promjene na bolje”, poručili su iz Sindikata medija Crne Gore, a povodom obilježavanja Dana novinara.

Nije ništa urađeno, kako ističu, ni po pitanju bezbjednosti novinara/ki i rješavanju ranijih slučajeva napada.

“Naprotiv, počeli smo da se suočavamo i sa hapšenjima novinarki i novinara uz objašnjenje da šire paniku navodno objavljujući lažne vijesti. To je ovogodišnji trend i već imamo troje novinara/ki koji su bili hapšeni tokom ove godine. U 2019. godini smo obaviješteni da su neki od najznačajnijih starih slučajeva (ubistvo Duška Jovanovića, primjera radi) vjerovatno konačno zatvoreni, ali na štetu žrtvi, novinara i slobode medija, jer oni neće biti rasvijetljeni. To javno priznanje neuspjeha je došlo sa najviših adresa i sada je jasno da će neki od najtežih slučajeva napada na novinare teško biti riješeni i da niko zbog grešaka u istragama i dalje nije snosio odgovornost. Ni jedan pomak u starim istragama nije napravljen”, ističu u Sindikatu.

Pozitivan primjer kolektivni ugovor u RTCG  

Od pozitivnih događaja, izdvojili su, donošenje Kolektivnog ugovora u Javnom servisu Radio i Televizija Crne Gore (RTCG) koji je popravio materijalni položaj dijela zaposlenih, ali, kako dodaju, to nije dovoljno. Putem Javnog servisa i dalje nijesu krenuli privatni mediji zato ih pozivaju da konačno počnu da se ponašaju odgovorno prema svojim zaposlenima i počnu sa pregovorima u vezi kolektivnih ugovora na nivou medija.

Izmjenjeni Zakon o medijima još nije usvojen, iako se o njemu priča tačno dvije godine. Ni novi Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama (aktuelni Zakon o elektronskim medijima) nije usvojen, a to je uslov da se finansijsko stanje u lokalnim javnim emiterima popravi, jer zaposleni u velikom broju lokalnih medija jedva da primaju zarade i pred gašenjem su.

“Pozitivno je to što su analize o poslovanju medija pokazale da novca u medijskoj djelatnosti u Crnoj Gori ima, da vodeći mediji posluju pozitivno i da cifre kojima upravljaju tokom godine nijesu beznačajne. Uprkos tome medijski radnici su i dalje prilično slabo plaćeni”, navodi se u saopštenju.

Sindikat medija je pozvao nadležne na svim nivoima (državi, opštinama, privatnim medijima) da rade svoj posao i da ga rade savjesno, da poštuju zakone, da ne zloupotrebljavaju položaje na kojima se nalaze i da se prema zaposlenima u medijima ne ponašaju kao da su im potčinjeni ili građani drugog reda.

“Kolege i koleginice pozivamo na solidarnost, stalnu borbu i nepristajanje na kršenje prava koje nam garantuju Ustav, zakoni i ostali važeći propisi, jer je to jedini način da popravimo svoj položaj na radnim mjestima i tako utičemo na svoje živote”, poručili su iz Sindikata medija.

MARKO ŠPADIJER

Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja sekularna država Crna Gora na savremen način uređuje pravni položaj vjerskih zajednica i garantuje slobodu svim vjernicima da praktikuju svoja vjerska ubjeđenja, a sloboda nije uskraćena ni nama ateistima.

Protesti vjernika SPC i reagovanja u Crnoj Gori, Srbiji i svijetu povodom izglasavanja tog zakona imaju politički karakter, a tek se dijelom tiču vjere i sloboda vjeroispovijesti. Pomama je nastala zbog nagovještaja da može biti ugrožen položaj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori kao države u državi, veleposjednika i misionara velikosrpske hegemonističke politike. To već bolno zadire u tekovine srpskog nacionalizma u Crnoj Gori.

RESTAURACIJA VELIKOSRPSTVA 

SPC u Crnoj Gori je u posljednjih trideset godina prvo restaurirana pod zaštitom Arkanovih tigrova, a zatim nezakonito, uz blagoslov crnogorskih vlasti, prisvojila sve što su u slavu Boga pravoslavni Crnogorci gradili vjekovima, sazidala i nove crkve, hramove, konake, škole, hotele i turističke objekte i stvorila moćnu infrastrukturu i mehanizme manipulacije. Srpska pravoslavna imperija postala je važan politički igrač, ustanova koja ne ferma zakone države Crne Gore i otvoreno se protivi njenoj zapadnoj orijentaciji.

Sa više stotina popova, monaha i monahinja SPC je dostigla broj koji nikada pravoslavna crkva u Crnoj Gori nije ni izbliza imala. Ne znam koliko je ta armija ideologa, teologa i propagandista uspješna u propovijedi vjere i jevanđelja, ali je neumorna u ponavljanju lekcije da je savremena CG izdala srpstvo i da treba da se vrati tekovinama Podgoričke skupštine. SPC se nametnula kao politički tutor crnogorskih Srba i jatačka baza za zavjerenike protiv suverene države. Ova crkva ne priznaje državu Crnu Goru i njene zakone, Crnogorce kao naciju, njihovu istoriju, kulturu, jezik. Sa posebnom strašću negira postojanje autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve. Obnovljena CPC, kao nekad bogumilska, bogosluži na otvorenom, a SPC je, uz asistenciju vlasti, drži daleko od crnogorskih hramova.

ROBOVANJE I MUČNO OSVJEŠĆENJE

Srpstvo kao ideologija oslobođenja porobljenih Južnih Slovena osvajalo je crnogorski prostor gotovo cio jedan vijek. Prosvjetiteljsko i vjersko srpstvo koje je uznosilo zasluge i herojstvo Crnogoraca uticalo je na njihovo nacionalno osjećanje. Siromaštvo, slaba pismenost, slavoljublje gospodara i smišljena politika srpske države proizvele su dvojnu nacionalnu svijest Crnogoraca. Početkom 20. vijeka to srpstvo je pokazalo svoje pravo lice asimilatora, srušilo državu i poništilo svaku crnogorsku osobenost.

Tek su antifašističke snage u ratu i jugoslovenskoj socijalističkoj državi izborile crnogorsku nacionalnu, socijalnu i kulturnu emancipaciju. Latentni srpski nacionalizam je devedesetih godina političko vođstvo Srbije pretvorilo u avanturu razbijanja Jugoslavije sa ciljem stvaranja velike Srbije. Vladajuća elita Crne Gore, instalirana AB revolucijom, pridružila se tom srpskom ratnom projektu do samonegacije. Crnogorsko nacionalno dostojanstvo se održalo kao temeljna svijest i pored progona od zvanične politike koja je bila u savezu sa SPC.

Crna Gora je prošla mučno razdoblje osvješćenja i put od “srpskog sreza” do suverene države. Kad je napuštena svetosavska ideologija i jeftina parola “dva oka u glavi”, izabran je građanski put obnove crnogorske nacionalne samosvijesti i međunacionalne harmonizacije. To je rezultiralo povratkom državne samostalnosti na referendumu 2006. godine.

KAD UVENE “CVET SRPSTVA”

Ignorisanje pouka svoje prošlosti i mit o veličini ne dozvoljavaju Srbiji da nađe puteve spokojstva i saradnje sa susjedima, pa brigu o svojim sunarodnicima u državama regiona pretvara u tutorstvo i bazu za hegemonističke aspiracije. Frustrirana zbog gubitka Kosova, ta svijest ne može da se pomiri da se Crna Gora “odcepila”, pa održava nadu da je to privremeno i proizvodi napetost preko SPC i prosrpskih partija u Crnoj Gori. Crnogorci nijesu danas “cvet srpstva”, već Dukljani koji, organizovani u mafijaške klanove, ugrožavaju Srbiju.

Za srpsku imperijalnu svijest nije važno da li će Crna Gora biti vladikat, knjaževina, kraljevina, socijalistička republika ili građanska država, važno je da bude – srpska. U tu svrhu koriste sve metode i sve vidove psihološkog, medijskog, vjerskog i političkog pritiska i manipulacije, a SPC u Crnoj Gori je peta kolona velikosrpskog projekta.

Ova crkva brani svetinje od Crnogoraca kao da su talibani koji ruše svoje hramove i spomenike kulture. Taj narod je znao da sačuva manastire Moraču i Pivu, Katedralu Svetog Tripuna, Husein-pašinu džamiju za svoj ponos i kulturnu vertikalu. Taj, za SPC, nepostojeći narod je izgradio veličanstveni Mauzolej Njegošu na Lovćenu i pokazao da ga zna čuvati od svakog, pa i od SPC.

PREDANI RAD SPC

SPC ističe parole da Crnogorci izlažu Srbe nepravdama i da ih asimiliraju, ne mareći da to protivurječi logici da je Srba u Crnoj Gori sve više, a Crnogoraca u Srbiji drastično sve manje. Međutim, za propagandu nije važna istina, već manipulacija.

SPC u Crnoj Gori je uspjela da svojim, bez sumnje, predanim radom i uz pomoć svoje matične crkve i prosrpskih partija i najviših institucija države Srbije, sakupi impozantan broj pristalica za večernje šetnje ulicama crnogorskih gradova. Sada to radi molebanima, litijama i javnim izjavama svojih velikodostojnika, što je u granicama demokratskih metoda izražavanja nezadovoljstva, ali zavisno od instrukcije vanjskih sponzora i domaćih saveznika može aktivirati rušilačku energiju destabilizacije.

NOVA REALNOST

Okolnosti su se, ipak, promijenile, pa “vino nije pošto priđe bješe”. Crna Gora nije više “srpska Sparta”, niti poprište “događanja naroda”, a međunarodna zajednica ne gleda na Balkan kao na evropsku zabit da bi dozvolila snagama koje čekaju da se svijetla pogase kako bi nahranili svoje bolesne ambicije. Dok Crna Gora zatvara poglavlja iz agende pristupanja evropskoj civilizaciji, SPC otvara poglavlja Načertanija, odluka Podgoričke skupštine i duh Memoranduma.

Srpska konzervativna misao danas ne egzistira samo u SPC, već na mnogim adresama u Srbiji i Crnoj Gori koje ne prihvataju institucije zapadne demokratije, multikulturu, ljudska i etnička prava, sekularnu državu i poštovanje drugih identiteta. Takav ratoborni nacionalizam ne može pružiti odgovore na dileme ovog vremena.

Danas Crna Gora nije više ona stara, nesigurna, bez svog programa i vizije. Ona je međunarodno priznata država, članica OUN i NATO saveza i na putu za članstvo u EU. Ona je konsolidovana država sa svojim ustavom, svojim institucijama, pa i represivnim aparatom, svojim ugledom u svijetu, međunacionalnim skladom, na putu da postane pravno uređena država koja znalački koristi svoje prirodne i ljudske resurse za napredak.

Ovdje nije mjesto da nabrajam brojne probleme koje je donijela tranzicija i omogućila ova vlast i koji izazivaju revolt i nezadovoljstvo velikog broja građana, jer se nadam da će proces stasavanja instituta demokratije razriješiti većinu tih anomalija, već da ukažem na potrebu jedinstva građana kojima je Crna Gora jedina domovina. Oni su ti koji treba da sačuvaju mir i odbace mržnju i nasilje kao preduslov srećnijeg zajedničkog života.

Događaji izazvani reakcijom na Zakon o slobodi vjeroispovijesti su već viđeni scenario ispoljavanja agresivnog srpskog nacionalizma. Oni su lakmusov papir srpske političke, vjerske i medijske kulture u Srbiji i Crnoj Gori. Sve poznate beštije su u javni prostor ponovo ubacile reciklirani anticrnogorski propagandni materijal.

IZAZOVI MODERNIH VREMENA

Srbi su toliko inficirani predrasudama o Crnoj Gori i Crnogorcima da će proći dugo vremena da i većina boljih među njima prihvati realnost da je Crna Gora država koja ima svoje istorijsko pamćenje i iskustvo, svoje interese i da su Crnogorci narod koji ima svoju prošlost, kulturu, svoju budućnost i svoj ponos.

Nadao sam se da će velikosrpski ratnički nacionalizam biti pokopan na Haškom sudu i vjerovao da će u Beogradu, kojeg volim, moderna svijest prevladati palanački duh. Prevario sam se, on se povampirio. Srpski nacionalizam i populizam koji se sada obrušio na Crnu Goru je toliko retrogradan da ponižava srpsku politiku i kulturu. To je jezik atavizama koji je u prošlosti Balkan pretvarao u Marsovo polje. Vjerujem, ipak, da civilizacijski iskoraci ovoga podneblja, koje je nedavno prošlo pakao, neće dozvoliti da se užasi ponove.

Konačno, Crna Gora u 21. vijeku više nije kulturno, niti ekonomski inferiorna država, niti su joj potrebni tutori. Ona je konstituisana kao građanska zajednica koja zna da štiti svoju teritoriju i svoje interese. Njena je obaveza da brani suverenost i riješi pitanja odnosa države i crkve, rukovodeći se najboljim primjerima evropske demokratije.

Vlast mora da se pokaže sposobna da sprovede zakone i uvjeri građane da su joj namjere časne i pravedne. Treba joj dati vremena da sačuva mir i prijatelje. Onda će postati jasno da je povampirena četnička ideologija bijes manjine koja laje na crnogorski karavan koji se uputio u neki bolji svijet.

Piše: Marko ŠPADIJER

(Autor je publicista, glavni urednik Pobjede od 1978. do 1982. godine i sekretar Matice crnogorske, 1993-2013)

RAZGOVARALI U JERUSALIMU

Predsjednici Crne Gore i Srbije Milo Đukanović i Aleksandar Vučić saglasni su da treba učiniti dodatne napore obje strane da se spuste tenzije i ne dozvoli antagoniziranje među narodima dvije države, koje između ostalog povezuju i zajednički evropski ciljevi.

Đukanović je imao sinoć u Jerusalimu razgovor sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Dva predsjednika su se sreli na svečanoj večeri u čast Petog svjetskog foruma o Holokaustu „Sjećanje na Holokaust-borba protiv antisemitizma“, koju je priredio izraelski predsjednik Reuven Rivlin za oko četrdesetak svjetskih lidera.

Glavna tema je očekivano bila nedavno usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u crnogorskom parlamentu, kojim se, kako je ponovio Đukanović, u duhu evropskih standarda u našem građanskom društvu reguliše ova materija, zamjenjujući pravni akt od prije gotovo pola vijeka.

Konstatovano je da su pozicije dvojice predsjednika po ovom pitanju veoma udaljene, i da nema zajedničkog stava, što ne znači da ne treba nastaviti razgovore i o ovoj temi, kao i o svim drugim koje su bitne za međusobne odnose.

Razgovor je bio veoma otvoren, civilizovan i konstruktivan, kako i dolikuje liderima bliskih država kao što su Srbija i Crna Gora, iako su teške teme bile na dnevnom redu.

Đukanović i Vučić su saglasni da treba učiniti dodatne napore obje strane da se spuste tenzije i ne dozvoli antagoniziranje među našim narodima i zemljama, koje između ostalog povezuju i zajednički evropski ciljevi.

O tome je posebno bilo riječi, u kontekstu obaveza iz pregovaračkog procesa sa EU i zajedničkog djelovanja prema Briselu, kao i regionalnih inicijativa za bolje povezivanje, u interesu svih zemalja regiona i bržeg napretka u procesu evropskih integracija.

Predsjednik Đukanović je na večeri imao i kraće susrete sa nizom drugih visokih zvaničnika. Pored domaćina predsjednika Rivlina, Đukanović se sreo i pozdravio sa premijerom Netanjahu, svim liderima iz regiona, kao i predsjednicima Portugala Maresolom Rebelom de Sousom, Njemačke Frankom Valterom Štajnamajerom, Kipra Nikosom Anastasiadesom, Bugarske Rumenom Radevim, Grčke Prokopisom Pavlopulosom, Jermenije Armenom Satkisianom i predsjednicom Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi.

UPRAVA POLICIJE

Policija je u Ulcinju podnijela krivičnu prijavu protiv četiri osobe zbog toga što su, kako se sumnja, tokom održavanja turnira u malom fudbalu u jednoj osnovnoj školi u Ulcinju, u metalnom kavezu dopremili i držali vuka, saopšteno je iz Uprave policije.

J.Z., A.H., A.D. i H.P.  sumnjiče se da su izvršili krivično djelo zlostavljanje i mučenje životinja.

“Sa navedenim je upoznat nadležni državni tužilac koji se, nakon uvida u spise predmeta izjasnio o kvalifikaciji krivičnog djela i naložio da se krivična prijava podnese u redovnom postupku”, navodi se u saopštenju.

Takođe, o događaju je obaviješten i veterinarski inspektor koji će preduzeti mjere i radnje u skladu sa Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja.

Rasvijetljene i tri krađe

Osim toga, ulcinjska policija je rasvijetlila tri teške krađe u ugostiteljskim objektima na području naselja Donji Štoj u Ulcinju.

“Policijski službenici su lišili slobode J.C. (29) iz Rožaja zbog sumnje da je izvršio tri krivična djela teška krađa i uz krivične prijave ga priveli nadležnom tužilaštvu. On je, sumnja se,iz ugostiteljskih objekata i marketa otuđio ukupno oko 600 eura, tri mobilna telefona, lap top, 100 paklica cigareta i određenu količinu alkoholnog pića”, navodi se u saopštenju.

DPS NIKŠIĆ

Odbor nikšićkog DPS-a zaključio je na sinoć održanoj sjednici da je prioritet u ovom trenutku očuvati multietnički i multikonfesionalni sklad, i ne dozvoliti narušavanje mira, stabilnosti i zaustavljanje daljeg evropskog puta Crnoj Gori, koji su, kako se navodi u saoštenju, predmet sinhronizovanih ataka iznutra i s vani. Građani Nikšića i Crne Gore neće dozvoliti da ih neko dijeli, prebrojava i okreće jedne protiv drugih, navodi se u saopštenju.

Na sjednici je bilo riječi o realizaciji programa na lokalnom i državnom nivou, kao i o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori.

Istaknuto je da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti zakon za sve, a ne protiv bilo koga.

“Zakon koji će obezbijediti uvažavanje prava svih vjernika i svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori. Pomenuto zakonsko rješenje daje mogućnost državi Crnoj Gori i njenim građanima da imaju puno pravo na korišćenje imovine koja se nalazi na njenoj teritoriji”, navodi se u saopštenju.

Konstatovano je da je na sceni dirigovana zlonamjerna interpretacija zakonskih odredaba u cilju manipulacije cjelokupnom javnošću i stvaranja nepotrebnih tenzija.

“Naglašena je činjenica da se crnogorska drzava, na bilo koji način, neće baviti „uzimanjem“ imovine jednoj i „davanjem“ drugoj crkvi.Takve konstrukcije proizvod su upravo onih centara koji slobodu vjerskih opredjeljenja, kao neprikosnoveno pravo svakog crnogorskog građanina ponaosob, pokušavaju izmanipulisat”, saopšteno je nakon sjednice.

To je, kako tvrde, temeljno i neotuđivo građansko pravo čije ugrožavanje bi predstavljalo i ugrožavanje temelja građanske države Crne Gore.

“Upravo je to osnovni kamen spoticanja za manipulacije zakonom.

Svaki građanin Crne Gore, slobodan je u izboru i religijskom opredjeljenju i to pravo mu niko nekim dekretom, silom ili „šetnjom“  ne može otuđiti”, navodi se u saopštenju.

S toga je prioritet u ovom trenutku očuvati multietnički i multikonfesionalni sklad, i ne dozvoliti narušavanje mira, stabilnosti i zaustavljanje daljeg evropskog puta Crnoj Gori, koji su predmet sinhronizovanih ataka iznutra i s vani.

“Posebno je iskazano uvjerenje, da građani Nikšića i Crne Gore neće dozvoliti da ih neko dijeli, prebrojava i okreće jedne protiv drugih.  Na Sjednici je zaključeno da je Crna Gora stabilna i snažna država u kojoj svi imaju pravo na slobodu misli, govora i vjeroispovijesti, ali isto tako i država kadra da zaštiti poredak, imovinu i građane od nasrtaja, ma od koga oni dolazili”, zaključuje se u saopštenju.