U PAKISTANU

Poništavanje smrtne kazne bivšem predsjedniku Pakistana, generalu Pervezu Mušarafu može se smatrati pobjedom pakistanske vojske i ukazuje da su oružane snage i dalje najuticajnija institucija u zemlji okruženoj bezbjednosnim izazovima, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE) ocjene svjetskih medija.

Visoki sud u Lahoru poništio je smrtnu kaznu Mušarafu, pošto su presudu iz decembra za veleizdaju kritikovali vlada i vojska. Time će najverovatnije biti okončan proces protiv bivšeg vojnog diktatora koji je optužen za podrivanje ustava zemlje 2007. kada je otpustio veliki dio sudstva i uveo vanredno stanje u pokušaju da blokira opozicioni pokret, piše Njujork tajms.

Tročlano veće je u ponedjeljak presudilo da je slučaj protiv Mušarafa bio politički motivisan i da su zločini za koje je optužen – veleizdaja i podrivanje ustava – bili “zajednički prestup” i da ga “nije mogla izvesti jedna osoba”.

Nekoliko advokata i analitičara ocijenilo je da je malo vjerovatno da će aktuelna vlada, u kojoj se nalazi dosta ljudi lojalnih Mušarafu, ponovo organizovati specijalni sud za novo suđenje, navodi Njujork tajms i ukazuje da je poslije objavljivanja kazne Mušarafu u decembru, pakistanska vojska kritikovala presudu i pozvala na njeno pravno preispitivanje.

Smrtna kazna uglavnom je imala simbolički značaj, pošto je prvi put u istoriji zemlje bivši vojni vođa odgovarao za svoje postupke na vlasti, dok, kako ukazuje Njujork tajms, nije bilo vjerovatno da bude izvedena budući da se očekivalo da vojska, koja i dalje ima ogromnu moć, štiti bivšeg šefa.

Proces protiv bivšeg predsjednika, zbog njegove odluke iz 2007. da suspenduje ustav i uvede vanredno stanje, pokrenut je 2013. kada je za premijera izabran Navaz Šarif, kojeg je Mušaraf oborio s vlasti u državnom udaru 1999. godine.

Podizanje optužnice protiv generala Mušarafa 2014. bio je izuzetno značajan trenutak u Pakistanu u kojem nijedan drugi vojni lider nije bio suočen s pravnim posljedicama svog djelovanja, ocjenjuje BBC.

Kada je presuda konačno stigla u decembru, naišla je na snažno protivljenje vojske i sadašnje vlade, ukazuje britanski servis, dodajući da je bilo malo vjerovatno da će kazna biti izvršena, pošto je Mušaraf na liječenju u Dubaiju od 2016. kada mu je dozvoljeno da ode iz Pakistana.

Odluka Visokog suda sugeriše da je moćna pakistanska vojska povratila svoju snagu poslije kratkog perioda opiranja sudstva, ocjenjuje Volstrit džurnal, navodeći da je presuda bila utoliko značajnija što je sudstvo tokom većeg dijela 73-godišnje istorije zemlje obično podržavalo pakistanski vojni establišment.

Obaranje presude na sudu u Lahoru je uglavnom zasnovano na pravnim tehnikalijama oko formiranja specijalnog suda i uslijedilo je pošto je vlada premijera Imrana Kana kritikovala presudu za izdaju, ukazuje list i ističe da je prošlomjesečna presuda bila prvi slučaj da je osuđen lider koji je stajao iza državnog udara u Pakistanu, gdje se demokratske institucije muče da preuzmu kontrolu nad vojskom.

Odluka suda u Lahoru je pobjeda pakistanske moćne vojske, koja se dugo smatrala najuticajnijom institucijom u zemlji, ocjenjuje Fajnenšel tajms.

Vojska je vladala Pakistanom skoro polovinu istorije zemlje od sticanja nezavisnosti 1947. i dalje se, kako navodi britanski list, smatra dominantnom institucijom u ključnim pitanjima, posebno unutrašnje bezbjednosti i spoljnim odnosima.

Pakistan se trenutno suočava s brojnim detabilišućim činiocima, među kojima su potencijalne posljedice povećanja tenzija između SAD i Irana i nastavak nestabilnosti u susjednom Avganistanu. Takođe ima napete odnose s Indijom koji su se pogoršali prošle godine pošto je indijski premijer Narendra Modi ukinuo specijalni status Kašmira, pretežno muslimanskog regiona.

Jedan zapadni zvaničnik je rekao da je sada delikatno vrijeme za Pakistan, za čiju bezbjednost vojska ima središnji značaj, navodi Fajnenšel tajms.

PREDSTAVNIČKI DOM

Predstavnički dom Kongresa SAD glasao je danas za prosljedjivanje rezolucije o opozivu predsjednika Donalda Trampa Senatu, čime su stvoreni uslovi za početak suđenja šefu Bijele kuće u gornjem domu parlamenta.

Kao i 18. decembra kada je Predstavnički dom opozvao Trampa, kongresmeni su danas glasali uglavnom po partijskoj liniji. Za prosljeđivanje rezolucije Senatu glasalo je 228 poslanika, a protiv 193, navodi Asošiejted pres.

Tramp je optužen za zloupotrebu položaja i opstrukciju Kongresa, poslije saznanja da je vršio pritisak na Ukrajinu da istraži njegovog političkog rivala Džozefa Bajdena, mogućeg kandidata demokrata na predsjedničkim izborima 3. novembra, a da je zauzvrat stopirao isporuku vojne pomoći Kijevu.

Kongresmeni su danas usvojili i listu takozvanih tužilaca koji će na suđenju u Senatu zastupati Predstavnički dom.

Sedmočlani tim tužilaca predvodiće predsjedavajući odborima Predstavničkog doma za obavještajna pitanja i za pravosuđe, Adam Šif i Džeri Nadler.

Suđenje Trampu u Senatu biće tek treći takav proces u američkoj istoriji. Predskednik Endrju Džonson opozvan je u Predstavničkom domu 1868. godine, a predsjednik Bil Klinton 1998. godine, ali je Senat potom glasao protiv opoziva obojice.

SPECIJALIZOVANE AGENCIJE

Protekla decenija bila je najtoplija izmjerena na Zemlji, a 2019. druga najtoplija godina prema dosadašnjim mjerenjima, saopštile su danas dvije američke agencije i specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija.

Nekoliko naučnika reklo je da će godine koje slijede biti još toplije, i da će potući rekordne temperature. Od 1980-ih, svaka decenija je bila toplija od prethodne, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji.

Institut Nase za svemirska istraživanja, NOAA i Svjetska meteorološka organizacija (SMO), koja je specijalizovana agencija UN, izračunali su da je 2019. bila druga najtoplija godina od kada su počela da se vode mjerenja prije 140 godina. Najtoplija je bila 2016. Pet drugih timova naučnika su se složila sa tim, na osnovu mjerenja temperature na površini Zemlje.

“Ako mislite da ste čuli ovu priču ranije nijeste još ništa vidjeli. To će biti dio nečeg što će se vidjeti svake godine dok se ne stabilizuju gasovi sa efektom staklene bašte” od sagorijevanja uglja, nafte i gasa, rekao je direktor Nasinog Godard instituta za svemirske studije Gavin Šmit.

Šmit je rekao da je opšte uzev Zemlja sada oko 1,2 stepena Celzijusa toplija nego na početku industrijske ere, što je važan podatak zato što su svjetske vođe 2015. u Parizu usvojile cilj da se spriječi zagrijavanje Zemlje iznad 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na industrijski period. Šmit je rekao da ovaj podatak pokazuje da globalni cilj ne može biti postignut.

“Ovo je stvarno, to se događa”, rekao je Šmit i ukazao na kraj decenije praćene velikim požarima, topljenjem snega i ekstremnim vremenskim uslovima koji su stalno bili povezani sa ljudskom aktivnošću.

NOAA i Svjetska meteorološka organizacija procjenjuju na nešto niži nivo zagrijavanja planete od perioda industrijske ere. SMO navodi da je prosječna godišnja temperatura u svijetu 2019. godine bila za 1,1 stepen Celzijusa viša od prosjeka zabilježenog u predindustrijskoj eri (1850-1900).

“Prema sadašnjoj tendenciji emisije ugljen dioksida krećemo se ka povećanju temperature za tri do pet odsto do kraja vijeka”, upozorio je generalni sekretar SMO Peteri Talas.

Naučnici kažu da su podaci za deceniju indikativniji od godišnjih mjerenja gdje bi mogli na temperaturu da utiču prirodni fenomeni kao El Ninjo, periodično zagrijavanje Tihog okeana.

Svaka dodatna polovina stepena povećava intenzitet ili učestalost vrućina, oluja, suše ili poplava, upozorili su naučnici.

Globalno zagrijavanje već se vidi u toplotnim talasima, otapanju leda, većem broju požara, jačim olujama, jakim kišama praćenim poplavama i ubrzanom podizanju nivoa mora, rekao je šef Međuvladinog panela Ujedinjenih nacija za klimatske promjene Hans-Oto Portner.

Od 2010. prosječna temperatura na svijetu bila je 14,7 stepena Celzijusa ili 0,8 stepeni viša nego prosjek u 20. vijeku i više od jedne petine stepena Celzijusa toplija nego prethodna decenija koja je bila najtoplija od kada se vode mjerenja, saopštila je Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA).

U prošloj deceniji bilo je osam od 10 najtoplijih godina. Druge dvije godine u prvih deset najtoplijih bile su 2005. i 1998.