MIRANOVIĆ

Bivša direktorica Uprave za zaštitu spomenika kulture i direktorica Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranović smatra da bi svi trebalo da snosimo dio odgovornosti za stanje kulturne baštine u Crnoj Gori. Ona tvrdi i da Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne služi otuđenju crkvene imovine.

“Zakon o slobodi vjeroispovijesti ne služi otuđenju crkvene imovine, već uvođenju SPC u regularne zakonske tokove”, istakla je Miranović u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Ona tvrdi da će novi zakon sigurno doprinijeti očuvanju i boljem vođenju računa o kulturnim dobrima i kulturnoj baštini.

“I ranija zakonska regulativa je to lijepo pospremila, samo je problem bila implementacija”, istakla je Miranović.

Kazala je da otkad postoji kulturna baština, postoji i njena devastacija.

“Ona je nekad uzrokovana prirodnim nepogodama, zemljotresima, raznim atmosferalijama, ali naravno da je ljudski faktor taj koji je ugrožava, prije svega veliki ratovi vođeni na ovim prostorima, ali i nebriga svakog od nas – društva, institucija, pojedinca. Dakle, odgovornost za stanje kulturne baštine je na svima nama”, istakla je Miranović, napominjući kako su prvo prozvane institucije koje se dominantno bave tom problematikom.

Komentarišući izjavu protojereja Velibora Džomića da “nemaju saradnju sa državnim organima”, Miranović je rekla da to nije istina: “Gdin Džomić je više puta bio u Upravi kad sam ja bila u tom petogodišnjem periodu. Bio je baš posjetilac naše pravne službe, gdje su se radile saradnje i dogovori u smislu rješavanja problema oko donošenja rješenja za kulturna dobra, prije svega sakralna”.

Tvrdi da su ostvarivali saradnju sa SPC, koja je nekad bila uspješnija, a nekad manje uspješna.

“Imali smo tužbe koje su pokrenute dok sam ja bila u mandatu zbog devastacije na manastirima Ostrog i u Reževićima, sarađivali smo oko Miholjske prevlake, jer se pripremala obnova tog manastirskog kompleksa”, istakla je Miranović.

Ona tvrdi da je za vrijeme njenog mandata država zaštitila preko 50 novovalorizovanih kulturnih dobara.

“Samo ću pomenuti neke: Carev most u Nikšiću, kulturno-istorijsku cjelinu Virpazar, Crkvu Svete neđelje u Kumboru, Kučansku džamiju, tvrđavu Goražde…”, rekla je Miranović.

Na pitanje da li je u posljednjih 15 godina država ikada stala na put devastaciji crkava i manastira kojima upravlja SPC, Miranović je rekla da ona ne može da govori o tom, već samo o periodu kada je bila na čelu uprave.

“Problemi su postojali i tada i sada. Već sam rekla da smo za vrijeme mog mandata podnijeli dvije tužbe. Ishodi su poznati, ništa se nije postiglo. Upečatljiv je sada primjer Manastira Dajbabe, gdje u porti manastira imate podignutu crkvu u ruskom stilu koje ne odgovara ambijentu i ugrožava kulturno dobro”, rekla je Miranović.

Ona nije mogla da odgovori šta se po tom pitanju dešavalo u institucionalnom smislu. Kazala je i da ne zna koliko čuvara ima Duklja, na kojoj su vandali nedavno iscrtali trobojku.

“To stvarno ne znam. Za Duklju su nadležni JU Muzeji i galerije Glavnog grada Podgorica”, rekla je Miranović. 

CEKOVIĆ SAOPŠTILA

Agencija za elektronske medije (AEM) prati rad svih medija i ako se ukaže potreba Savjet će regovati, kazala je Elvira Ceković iz AEM-a.

Podsjećamo, Savjet AEM-a je na tri mjeseca ograničio reemitovanje pojedinih sadržaja, koji se emituju u okviru programa TV Hepi i TV Pink M iz Srbije, zbog promovisanja mržnje, netrpeljivosti i diskriminacije prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti, odlučio je Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM).

Ceković je gostujući u Jutarnje programu TVCG kazala da je prilikom donošenja odluke SAEM imao u vidu to da se, učestalo posebno od decembra 2019. godine a i prije toga, emituju programski sadržaji u kojima se promovišu mržnja i diskriminacija prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.

“Odluka je donijeta vodeći računa da ne dođe do ugrožavanja slobode izražavanja”, kazala je Ceković.

Ona je podsjetila da su Konvencija o prekograničnoj televiziji i Direktiva o audiovizuelnim uslugama inkorporirane u naš i zakon Srbije te da su se svi mediji i u Crnoj Gori i u Srbiji obavezali da poštuju međunarodne standarde koji između ostalog kažu da nije dozvoljeno promovisati mržnju, netoleranciju, diskrimanaciju i druge standarde. Nakon reagovanja AEM-a srpska agencija, kako je dodala, nije smatrala da standardi nijesu kršeni pa je SAEM nakon toga donio odluku o zabrani emitovarnja pdređenih sadržaja.

“Prekršaji su uočeni negdje u oktobru novembru 2019. intenzivirano je u decembru. To je krajnja mjera”, kazala je Ceković.

Prema riječima Ceković, ako bi bilo novih kršenja procedura bi ponovo bila porenuta.

“Pratimo rad svih medija i ako se ukaže potreba savjet AEM-a će reagovati”, kazala je Creković.

Ona je istakla da se AEM nada poštovanju svih standarda.

DEVASTACIJA RESURSA

Devastacija naših prirodnih resursa odavno je jedan od najozbiljnijih problema ekološke države Crne Gore, koja je prije nešto više od godinu otvorila poglavlje 27 – zaštita životne sredine. Krivolov na Skadarkom jezeru je ozbiljan višedecenijski problem kojem se mora stati na kraj, a razmjere uništavanja flore i faune tog prirodnog dragulja ozbiljan su alarm da se konačno krene u obračun sa tim krimilanim radnjama. U magazinu “Ekovizija” TVCG Irena Rasović bavila se time ko i kako čuva naš nacionalni park.

Irena Rašović, TVCG

U 2019. GODINI

Pacijenti i njihove porodice u toku 2019. godine žalili su se 3.481 put zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama i Ministarstvu zdravlja na kvalitet liječenja, dužinu čekanja, postupke i odnos zdravstvenih radnika, saopšteno je za Dan iz ministarstva.

Iz ministarstva ističu da je 3.338 pritužbi podnijeto u zdravstvenim ustanovama, a 143 tom resoru.

U tri slučaja Ministarstvo zdravlja je, na osnovu pritužbi građana, pokrenulo postupak vanredne eksterne kontrole kvaliteta stručnog rada, a u jednom slučaju direktor zdravstvene ustanove pokrenuo je disciplinski postupak protiv ljekara.

U 11 slučajeva Ministarstvo zdravlja je u putilo zdravstvenim ustanovama da se izjasne Komisiji za kontrolu kvaliteta na pritužbe građana i dva akta Upravi za inspekcijske poslove da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti.

Zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama je od 1.1.2019. godine do 20.12.2019. godine podneseno 3.338 prigovora koji su se najvećim dijelom odnosili na organizaciju rada zdravstvenih službi, dužinu čekanja na zdravstvene usluge, kvalitet zdravstvenih usluga, postupke zdravstvenih radnika ili saradnika i ostalo.

Najveći broj prigovora odnosio se na Klinički centar (1.931) i Dom zdravlja Podgorica (1.138).

“Navedene ustanove pružaju najveći broj us luga na godišnjem nivou i proporcionalno navedenom imamo i najveći broj prigovora. Ministarstvu zdravlja od 1.1.2019. godine do 20.12.2019. godine podnijeta su 143 prigovora na rad zdravstvenih ustanova: od čega 87 na kvalitet zdravstvene usluge, 20 na vrijeme čekanja na zdravstvenu uslugu, 21 na ostalo, 14 na postupak zdravstvenog radnika ili saradnika i jedan na organizaciju zdravstvene službe”, ističu iz ministarstva.

Iz tog resora navode da u zdravstvenim ustanovama Dom zdravlja Mojkovac, Dom zdravlja Rožaje, Specijalna bolnica za plućne bolesti Brezovik i Zavod za transfuziju krvi u periodu od 1.1.2019. godine do 20.12.2019. godine nije bilo pritužbi građana.

Po zahtjevima i pritužbama pacijenata, a u svakodnevnoj komunikaciji sa institucijama, Ministarstvo zdravlja odmah reaguje.

Zdravstvene ustanove pisano, po zahtjevu Ministarstva zdravlja ili pacijenta, nakon utvrđivanja svih okolnosti za pojedinačne slučajeve, informišu nas o ishodu i preduzetim radnjama.

Nakon toga Ministarstvo zdravlja o tome obavještava pacijenta koji je podnio prigovor.

Najveći broj pritužbi građani iznesu putem telefona i najveći dio se na dnevnoj osnovi rješava.

U pet slučajeva Ministarstvo zdravlja je uputilo urgenci ju zdravstvenim ustanovama jer nijesu u roku odgovorile na traženi zahtjev njih i pacijenta objašnjavaju iz ministarstva.

U ministarstvu kažu da podnošenje prigovora pokazuje da su pacijenti sve više upoznati sa sopstvenim pravima kroz Institut zaštitnika prava pacijenata, kao i da se povećava povjerenje u institucije sistema da će se prema njihovoj primjedbi/žalbi/prigovoru odnijeti blagovremeno i adekvatno, jerjeto jedan od načinadarješavamo probleme i podižemo kvalitet usluga.