OKRUGLI STO NPCG

Zaštićena priroda obezbjeđuje veliki broj ekosistemskih usluga neophodnih za život i rad, zbog čega je potrebno više uticati na svijest građana u svim crnogorskim opštinama o značaju zaštite životne sredine i negativnim posljedicama koje uzrokuju pojave požara u šumama. To je saopšteno na okruglom stolu „Edukacija u funkciji prevencije požara na prostorima nacionalnih parkova“, koji je organizovalo Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) u okviru projekta „Mi za prirodu, priroda za nas“, a koji je finansijski podržala Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO.

Direktor JPNPCG, Elvir Klica, pojasnio je će se projekat sprovesti u nacionalnim parkovima „Durmitor“ i „Biogradska gora“ u cilju prevencije od požara i jačanja svijesti o značaju zaštite šumskih ekosistema.

“Projektom je predviđena nabavka opreme za prevenciju od požara za ova dva zaštićena područja, organizovanje obuka i radionica za zaposlene u Službama zaštite i štampanje edukativnog materijala namijenjenog posjetiocima nacionalnih parkova”, naveo je Klica.

On je istakao da je zaštita i sprječavanje požara od velikog značaja za nacionalne parkove Crne Gore, a da, kako je pojasnio, ugrožavanje šuma mogu prouzrokovati razni činioci, od kojih ogromne ekološke i ekonomske gubitke nanosi požar.

“U tom pravcu, uloga JPNPCG ne ogleda se samo u očuvanju i unaprjeđivanju vrijednosti nacionalnih parkova, već i u edukaciji ukupne društvene zajednice o značaju njihove zaštite imajući u vidu da nam zaštićena priroda obezbjeđuje veliki broj ekosistemskih usluga neophodnih za život i rad‟, istakao je Klica. 

On je ocijenio da zaštićena priroda predstavlja atraktivno mjesto za ljubitelje prirode i turiste više nego ikad usljed, kako je dodao, globalnih prijetnji po životnu sredinu koje su izražene u svim regionima svijeta.

“Upravo zato je jedna od prioritetnijih uloga JPNPCG sprovođenje preventivnih mjera zaštite od požara. Naglasio bih potrebu zajedničkog angažmana i neophodne koordinacije u djelovanju svih subjekata u sistemu zaštite šumskih ekosistema od požara”, zaključio je Klica.

Generalna Direktorica direktorata za zaštitu životne sredine u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Ivana Vojinović, kazala je da su na prostoru Crne Gore mogući požari svih razmjera i nivoa.

„Kao rezultat mogućih požara, većih ili manjih razmjera, mogu nastupiti određene posljedice po stanovništvo koje živi i radi u okruženju požara, na spasioce, zaposlene, objekte i infrastrukturu, ali i po čitavu životnu sredinu. Stoga zaštita od požara mora biti briga čitavog društva, jer šuma i šumsko zemljište predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih zemljiša Crne Gore“, poručila je Vojinović.

Ona je pojasnila da šume i šumska zemljišta zahvataju 69 odsto ukupne površine Crne Gore.

„Jedan od glavnih ciljeva je da se smanji opasnost od požara, prevenira pojava požara katastrofalnih razmjera. U Crnoj Gori je na snazi čitav niz propisa, direktno ili indirektno povezanih sa zaštitom od požara. Potrebno je uticati na svijest građana na području svih opština Crne Gore o značaju zaštite životne sredine i negativnim posljedicama koje uzrokuju pojave požara u šumama“, naglasila je Vojinović. 

Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, Nezir Dacić, istakao je da su šumski resursi jedan od ključnih uslova za opstanak, a rizici od drastičnih šteta po te resurse, kako je kazao, rastu sa sve većim negativnim uticajem klimatskih promjena.

Generalni Direktor direktorata za vanredne situacije u Ministarstvu unitrašnjih poslova Crne Gore, Mirsad Mulić, kazao je da klimatske promjene i globalno zagrijavanje upozaravaju da moramo biti spremniji za odgovor na prirodne i tehničko-tehnološke katastrofe.

Sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, Milica Nikolić, kazala je da se dio značajnih aktivnosti u okviru projekta sredstava opredijeljena za projekat „Mi za prirodu, priroda za nas“, za koji su opedijeljena sredstva u iznosu od 25 hiljada američkih dolara, sprovode na lokalnom nivou.

Stručni saradnik u JPNPCG, Slobodan Stijepović, pojasnio je da su šume u nacionalnim parkovima šume posebne namjene.

Predstavnik Direktorata za vanredne situacije, Ljuban Tmušić, istakao je potrebu, na osnovu prethodnog iskustva, korišćenja mehanizama međunarodne pomoći za jačanje sistema civilne zastite i prevencije od požara.

Direktor Nacionalnog parka Tara, Dragić Karaklić, rekao je da je kod sprječavanja požara najvažnije njihovo brzo otkrivanje i što kraće vrijeme od otkrivanja požara do dolaska jedinica na lice mjesta.

Na okruglom stolu, učestvovali su i stručnjaci iz oblasti šumarstva i zaštite prirode iz regiona. O iskustvima iz svojih nacionalnih parkova govorili su Dragić Karaklić, direktor NP Tara iz Srbije, Đorđe Grozdanić iz NP Fruška gora i Amarildo Mulić, direktor NP Una iz Bosne i Hercegovine.

MORSKO DOBRO

Radovi na rekonstrukciji lokaliteta “Bijela vila”, jednog od najpopularnihih kupališta uz šetalište Pet Danca, u samom centru Herceg Novog, danas su u potpunosti zavšeni, saopšteno je iz “Morskog dobra”.

Za ovaj posao Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore angažovalo je kompaniju d.o.o. “Đokić group” iz Bara, a kompletni radovi su završeni za manje od mjesec dana.

“Kako je bilo predviđeno tenderskom dokumentacijom, na prostoru od oko 1.000 kvadrata, sanirana je metalna ograda na ulazu u plažu, otvorene rupe na kabinama za presvlačenje, ofarbana drvenarija, izvršeno krečenje objekta, a potom izvedni radovi šalovanja, armiranja i betoniranja odlomljenog ugaonog ivičnog betona na dva mjesta”, saopšteno je iz “Morskog dobra”.

Dodaju da je za ovaj posao izdvojeno 30.000,00 eura.

Osim kupališta, kako navode, lokalitet “Bijela vila” može biti namjenjen i za postavljanje info punkta Turističke organizacije Herceg Novi ili drugih turističkih sadržaja za vrijeme ljetnje sezone.

UKUPNO 1,15 MILIJARDI

Na Međunarodnoj donatorskoj konferenciji “Zajedno za Albaniju” prikupljeno je ukupno 1,15 milijardi eura pomoći toj zemlji poslije zemljotresa u novembru, rekao je evropski komesar za proširenje Oliver Varheji, na kraju donatorske konferencije u Briselu.

Predsjednik Milo Đukanović kazao je u Briselu da će Crna Gora izdvojiti još 500.000 eura za pomoć Albaniji. Uz dosadašnja izdvajanja za pomoć toj zemlji, ukupan uznos je 750.000 eura, pojasnio je predsjednik.

“Crna Gora i dalje ostaje otvorena da vidi na koji način može pomoći u obnovi i oporavku te zemlje”, saopštio je Đukanović u Briselu. 

Na donatorskoj konferenciji u Briselu za pomoć Albaniji u obnovi poslije zemljotresa Srbija je obećala dva miliona eura pomoći.

Sjeverna Makedonija je obećala pomoć od 100.000 eura, Kosovo 200.000 eura uz ranijih 500.000 eura, a Bosna i Hercegovina 50.000 eura.

Evropska komisija obećala je 100 miliona eura, a među članicama bloka veći donatori su Italija sa 21 milion i Njemačka sa 11 miliona eura.

Na konferenciji su učestvovali predstavnici EU, zemalja članica i partnera sa Zapadnog Balkana, predstavnici međunarodnih organizacija i međunarodnih finansijskih institucija, uključujući UN i Svjetsku banku.

Albanski premijer je zahvalio donatorima i rekao da nije očekivao toliku sumu.