DAMJANOVIĆ O IZAZOVIMA ZA VLADU

Izazov Vlade u ovoj godini biće dovođenje u vezu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) sa povećanjem zarada, odnosno penzija, s obzirom na to da životni standard u državi i dalje stagnira, smatra nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

On je agenciji Mina-business kazao da je rast zarada nizak, dok povećanja penzija de facto nema.

“Sve to zaostaje za rastom BDP-a, što nije dobro, jer su građani ti koji treba da osjete kvalitet i posljedice rasta privrede, a ne osjećaju“, rekao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, izazov za ovu i svaku drugu vladu je da dovede u vezu rast ekonomskih performansi, odnosno BDP-a sa rastom zarada, odnosno penzija.

“Budžet je i dalje u fazi sanacije, a i ove godine će isto tako biti, shodno Zakonu o budžetu“, dodao je Damjanović.

On smatra da je najveći izazov da se usklade ti ekonomski tokovi koji su van javnih finansija.

“Govorim o privatnim finansijama, odnosno kapitalu koji se nalazi na računima banaka, koji i dalje nije u funkciji rasta privrede sa problemom koji imamo u javnim finansijama, odnosno nedovoljnih sredstava za razne potrebe, koje se ne tiču samo kapitalnog već i finansiranja tekućeg budžeta“, saopštio je Damjanović.

On je kazao da su izazovi što više suštinskih reformi u ekonomskom smislu, što više pravne države, poštovanja ugovora, sudskih procedura, kao i reformi u smislu poreskog sistema koji stvara sve veći socijalni jaz.

“Teško je očekivati da će se to desiti u tekućoj godini, s obzirom na to da se radi o izbornoj godini i da će nažalost, i period uoči i nakon izbora, uzeti vrijeme za reforme“, rekao je Damjanović.

On je naveo da je jedna od bitnih stvari koja je obilježila prošlu godinu realizacija projekta auto-puta.

“Definitivno dinamika je usporena u smislu onoga što su bila očekivanja, odnosno da auto-put bude gotov do maja, kako je trebalo da bude“, kazao je Damjanović i dodao da je i novac utrošen za projekat mnogo veći do planiranog.

To, kako smatra, opterećuje javne finansije, jer je de facto „usisalo“ sav novac u vezi sa nekim drugim kapitalnim investicijama i u ovoj godini će se vidjeti da li će taj projekat biti doveden do kraja i na koji način.

“Taj projekat će determinisati i događanja tokom ove godine“, rekao je Damjanović.

On je dodao da je turistička sezona bila dobra, kao i da postoji uzlazni trend rasta prihoda od turizma.

“Taj prihod negdje u uslovima i dalje nekonkurentne crnogorske privrede uspijeva da pegla naš tekući bilans i doprinese generalno rastu BDP-a“, zaključio je Damjanović.

KOMPANIJA CGES

Dajući na raspolaganje trgovcima električne energije samo dio svog kapaciteta u podmorskom energetskom kablu između Crne Gore i Italije, kompanija Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je već prihodovala oko tri miliona eura, saopštila je u intervjuu Pobjedi predsjednica Odbora direktora CGES-a Vesna Bracanović.

“Prva potvrda opravdanosti ovog poduhvata je stigla već u decembru prošle godine sa puštanjem podmorskog kabla između Italije i Crne Gore u komercijalni rad, u kojem CGES raspolaže sa 200 MW. Dajući na raspolaganje trgovcima električne energije samo dio svog kapaciteta na ovoj novoj granici (70 MW), CGES je već na godišnjim aukcijama za 2020. godinu prihodovao oko tri miliona eura”, kazala je Bracanović za Pobjedu.

Prema njenim riječima, to znači da je komercijalnom eksploatacijom jedne trećine kapaciteta na novoj granici između Crne Gore i Italije, CGES prihodovao više od polovine ukupnog prihoda koji je ostvario u prošloj godini na već postojećim električnim granicama.

“Dosadašnji rezultati govore da projekat koji smo realizovali kroz strateško partnerstvo sa Ternom daje dobre rezultate, a nastavljamo dalje intenzivno da radimo na Transbalkanskom koridoru, odnosno 400 kV dalekovodu od Čeva do Pljevalja”, rekla je Bracanović.

Podsjetila je da je CGES izgradnjom trafostanice Lastva i njenim povezivanjem na postojeću elektroenergetsku mrežu dalekovodom 400 kV Podgorica 2 Trebinje, odnosno izgradnjom dvosistemskog dalekovoda 400 kV Lastva Cevo, stvorio preduslove za puštanje u rad podmorske interkonekcijesa Italijom.

“Intenzivno smo radili na projektu povezivanja prenosnih sistema Crne Gore i Italije, uložili velike napore i opravdali očekivanja. Izgradili smoprvo 400 kV postrojenje u posljednjih 30 godina, po najsavremenijoj tehnologiji i to na Crnogorskom primorju gdje je bilo najpotrebnije”, istakla je Bracanović.

Ona je dodala da je CGES lani uložio 18 miliona eura i završio 16 investicionih projekata.

VLADINA ANALIZA

Saobraćaj u Crnoj Gori do 2035. razvijaće se u skladu sa strategijom koja je usvojena prošlog juna, navodi se u analizi mikroekonomskih kretanja i strukturnih reformi koju je Vlada usvojila krajem prošle godine. Njene ključne smjenice treba da trasiraju razvoj sektora u skladu s potrebama države i u saglasnosti sa smjernicama Transevropske transportne mreže TEN-T i EU, pišu Dnevne novine.

Cilj je, dodaje se, unapređenje ekonomske efikasnosti, sigurnosti, povezanosti i ekološke održivosti saobraćajnog sistema zemlje, kao i usaglašavanje sa nacionalnim i politikama EU.

Kako bi oni bili adekvatno realizovani, Evropska komisija pomaže razvoj transportne mreže.

S druge strane, Vlada je još krajem 2015. godine napravila prvu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata, na kojoj su se našla dva ključna projekta Jadransko-jonski auto-put duž crnogorskog primorja koji predstavlja dio Mediteranskog koridora, te autoput Bar Boljare kao dio proširenja koridora Bliski istok Istočni Mediteran.

U okviru Jadransko-jonskog auto-puta, odnosno brze saobraćajnice duž Crnogorskog primorja, prioritet je izgradnja obilaznice oko Budve.

Investicioni okvir za Zapadni Balkan IFWB dao je 4,6 miliona eura za idejni projekat cjelokupne obilaznice duge 30 kilometara, te glavnog projekta i tenderske dokumentacije za prioritetnu komponentu od oko 13 kilometara.

Iz Vlade podsjećaju da je do sada obezbijeđeno i 42,1 miliona eura namijenjenih kofinansiranju izgradnje prioritetne komponente.

AUTO-PUT BAR BOLJARE

“Nastavljaju se aktivnosti na izgradnji prioritetne dionice Smokovac Uvač Mateševo auto-puta Bar Boljare. Vlada je sa izvođačem radova, kompanijom China Road and Bridge Corporation CRBC, zaključila tri priloga ugovora za izvođenje naknadnih radova. Definisan je i novi rok za završetak radova 30. septembar 2020. godine. U tom periodu će se izgraditi svi objekti neophodni za punu funkcionalnost ove dionice”, navodi se u Vladinom dokumentu.

Takođe se precizira da su potpisani posebni dodaci ugovora koji se odnose na izgradnju prve faze petlje Smokovac vrijedne 30,5 miliona eura, sistema za vodosnabdijevanje od 14,2 miliona, te trajnog napajanja električnom energijom na otvorenoj trasi i mostu Moračica od 4,8 miliona.

Ovih 49,5 miliona eura, dodaje se, dio je okvirne sume od deset odsto ugovorene cijene namijenjene naknadnim i nepredvidivim radovima.

“Zaključno sa radovima izvedenim u oktobru 2019, od ugovorene vrijednosti za glavne radove plaćeno je 161.915.471 eura na ime avansa i 476.634.928 eura za stvarno izvedene radove. Za naknadne radove isplaćeno je 11.318.343 eura na ime avansa i 5.769.708 eura za stvarno izvedene radove. U toku je izrada idejnih projekata sa elaboratima za dionice Mateševo Andrijevica i Smokovac Tološi Farmaci, za šta su od IFWB 2017. obezbijeđena bespovratna sredstva od 5,49 miliona eura i 1,3 miliona eura za pripremu nove sveobuhvatne Studije opravdanosti za čitav autoput Bar Boljare, uključujući kost-benefit analizu”, dodaje se u izvještaju.

To znači da su ukupna sredstva namijenjena radovima i novim elaboratima za auto-put do sada iznosila 662,43 miliona eura.

Podsjeća se i da je namjera države da ostale dionice auto-puta Bar Boljare i Jadransko-jonski auto-put duž Crnogorskog primorja realizuje kroz privatno-javno partnerstvo.

Kako bi se uspjelo u tome, javno su pozvani svi zainteresovani da predlože uslove i modele njihove gradnje na osnovu najbolje međunarodne prakse i poštovanje slobodne konkurencije.

ŽELJEZNICA I VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ

Za izgradnju, održavanje, rekonstrukciju i modernizaciju željezničke infrastrukture prošle godine je predviđeno 22.546.644 eura.

Ovaj segment transporta dobio je iz budžeta i subvencije vrijedne 9,35 miliona eura.

Nakon plaćanja rata za kredite Željezničke infrastrukture i Željezničkog prevoza, Željezničkom prevozu je za plaćanje zaostalih obaveza i održavanje uplaćeno još 578.676 eura.

Kad je u pitanju revitalizacija željezničke mreže, najviše su korišćena bespovratna sredstva podrške EU, za prošlu godinu procijenjena na 14 miliona eura.

Od tog iznosa, oko deset miliona odnosi se na generalni remont gornjeg stroja na dionici Kos Trebješica, sanaciju šest kosina na barskoj pruzi, pet prenapregnutih betonskih mostova, 24 prioritetna betonska mosta, tunela, više kosina na nikšićkoj pruzi i početak 19 prioritetnih betonskih mostova.

Preostala četiri miliona eura namij enjena su izradi projektne dokumentacije. Za investicije je, kao i prethodnih godina, i 2019. određeno 13 miliona eura, a koja su već obezbijeđena kao dio četvorogodišnjeg paketa.

Već je poznato da je počela procedura davanja u zakup Aerodroma Crne Gore, a iz Vlade ističu da će ovim ovom koncesijom „biti unaprijeđeni tehnički, prostorni i bezbjednosni kapaciteti na aerodromima i stvoreni uslovi za podizanje nivoa usluga”, s akcentom na potrebama turističke privrede.

“Po javnom pozivu za podnošenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije, pristiglo je sedam prijava potencijalnih ponuđača: konzorcijuma Cengiz & Copenhagen Airports Turska i Danska, Incheon International Airport Corporation Južna Koreja, GMR Indija, konzorcijum Groupe ADP TAV, Francuska Turska, Corporacion America Airports Luksemburg, Limak Holding – Turska i konzorcijum DAA International-Bouygues Batiment International-Marguerite-TIIC Irska, Francuska i Luksemburg”, navodi se u dokumentu.

Kao posebno značajne navode se predložene izmjene i dopune Zakona o vazdušnom saobraćaju, koj im su preciznije definišu pravila za operatore aerodroma i vazduhoplova kad je u pitanju slobodno formiranje cijene prevoza.

Konačno, tu je i Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro Airlines A.D. Podgorica, usvojen na sjednici Skupštine održanoj 27. decembra. Njime se osigurava likvidnost, održivost i stabilnost nacionalnog avio-prevoznika, kao preduzeća od posebnog značaj a za državu” sa, navodno, dalekosežnim i širokim posljedicama po mnoge privredne grane.

“Zakonom se predviđa dokapitalizacija kompanije ulaganjem 155 miliona eura u narednih šest godina. Sredstva su namij enjena za pokrivanje dospjelih obaveza Montenegro Airlinesa prema povjeriocima i investicije u razvoj . U ovu sumu je uračunato i izdvajanje do 50 miliona eura za kupovinu novih vazduhoplova”, pojašnjeno je u dokumentu koji tretira godišnje stanje i planove razvoja transporta u Crnoj Gori.

NAREDNIH 15 DANA

Cijene goriva će ostati nepromijenjene narednih deset dana, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Litar eurodizela koštaće 1,26 eura, a lož ulje za veleprodaju 1,22 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 24. decembra, kada je lož ulje za veleprodaju poskupilo dva centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 20. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 21. januara.

PRIVREDNA KOMORA

Crna Gora aktiviranjem podmorskog elektroenergetskog kabla prema Italiji ima mogućnost da postane energetsko čvorište regiona, a korišćenjem te infrastrukture može postati značajan izvoznik električne energije, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

“Korišćenjem te infrastrukture, uz povećanje proizvodnje prije svega iz obnovljivih izvora, možemo postati značajan izvoznik električne energije”, rekli su iz PKCG agenciji Mina-business.

Predstavnici PKCG su rekli da je najveće ostvarenje u energetici prošle godine bilo puštanje u rad podmorskog elektroenergetskog kabla, koji povezuje tržišta Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom.

“Kabl će posebno doprinijeti elektroenergetskoj sigurnosti Crne Gore, većoj iskorišćenosti mreže, rastu prihoda, smanjenju gubitaka i troškova prenosnog sistema, te u krajnjem održivijem integrisanom tržištu električne energije”, smatraju u PKCG.

Oni su dodali da se potrebe crnogorskog tržišta, već drugu godinu zaredom, izmiruju iz domaćih izvora električne energije, što je razlog za zadovoljstvo.

“Vrijednost izvezene električne energije veća je od uvezene, i pored toga što je proizvodnja struje 1,5 odsto manja od planirane”, naveli su iz PKCG.

Potrošnja naftnih derivata u prošloj godini iznosila je, kako su precizirali, 345 hiljada tona i snabdijevanje se realizovalo bez zastoja, u skladu sa potrebama tržišta.

Iz PKCG su rekli da stečena iskustva sa vjetroelektranama Krnovo i Možura potvrđuju ispravnost opredjeljenja za izgradnju novih vjetroelektrana na Gvozdu i Brajićima.

“Vjetroelektrane u proizvodnom konzumu imaju poseban uticaj tokom ljeta, jer značajno doprinose stabilnosti elektrosistema u situaciji kad hidroelektrane smanjuju proizvodnju”, kazali su iz Komore.

Iz PKCG smatraju da je potrebno uraditi novu studiju o valorizaciji sunčeve energije za područje Crne Gore, te povećati udio proizvodnje solarnih kao i vjetroelektrana u ukupnom sistemu, uz povećanje energetske efikasnosti prenosnih i distributivnih objekata.

“Sa Bosnom i Hercegovinom trebalo bi usaglasiti dugoročno održivi interes oko valorizacije vodotoka Pive i Tare kao i Bilećkog jezera”, dodali su iz PKCG.

Posebnu pažnju, izradom ekspertskih studija uz poštovanje direktiva Evropske unije i Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama UN, treba posvetiti valorizaciji rezervi uglja koje iznose oko 200 miliona tona.

“Model za to je izgradnja nove termoelektrane u Pljevljima, primjenom najboljih tehnologija koje omogućavaju nultu emisiju štetnih gasova”, zaključili su iz PKCG.

PRVA OVOGODIŠNJA

Aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana, vrijednih 18 miliona EUR, prva ovogodišnja, biće održana u ponedjeljak.

Iz Centralne banke (CBCG) su saopštili da se ponude mogu dostavljati do 12 sati na dan aukcije.

Rok dospjeća zapisa je 182 dana, odnosno 14. jul.

Prošle godine održano je šest aukcija sa rokom dospjeća od 182 dana.

Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta.

Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji.

Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima.

PONUDA ZA ZAKUP OBODA

Konzorcijum koji čine kanadska kompanija “Eviana Health Corporation”, “Montenegro Bio Science” i “Ramel”, prvorangirani je na javnom pozivu koji je Prijestonica Cetinje raspisala za davanje u zakup nepokretnosti bivšeg Oboda. U biznis planu Konzorcijuma je proizvodnja industrijske konoplje.

Komisija za sprovođenje postupka za davanje u zakup nepokretnosti prikupljanjem ponuda jednoglasno je u zapisniku o pregledu, ocjeni i vrednovanju ponuda navela da je Konzorcijum ispunio sve uslove koji su bili predviđeni javnim pozivom, te da drugih ponuda nije bilo.

Kako se navodi u saopštenju Prijestonice Cetinje, posebno formirana radna grupa počeće pregovore za pripremu nacrta ugovora već danas, 9. januara, 2020. nakon čega će se Skupština Prijestonice izjasniti o nacrtu ugovora.

“Kako je navedeno u dostavljenom Biznis planu, Konzorcijum će se baviti uzgojem industrijske konoplje i ekstrakcijom ulja CBD-a (cannabidiol) iz suvog cvijeta industrijske konoplje za industrijske i prehrambene svrhe u skladu sa Zakonom o sprječavanju zloupotrebe droga. Sjeme koje će se koristiti za sjetvu konoplje ispunjavaće zahtjeve Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga, kao i Zakona o sjemenskom materijalu poljoprivrednog bilja i Zakona o zaštiti biljnih sorti. Uvezeno sjeme i cvijet konoplje kontrolisaće se u skladu sa Zakonom o sprječavanju zloupotrebe droga, i u skladu sa drugim zakonima iz oblasti fitosanitarnih poslova. Prerada sirovine (ekstrakcija), kao i stavljanje na tržište će se obavljati u skladu sa Zakonom o bezbjednosti hrane”, navodi se u saopštenju.

U skladu sa zakonima, Konzorcijum će pribaviti odgovarajuće dozvole koje izdaje Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i druge potrebne dozvole za obavljanje djelatnosti.

Pored toga, u ponudi Konzorcijuma stoji da će u periodu od dvije i po godine od potpisivanja ugovora biti investirano najmanje 10 miliona eura i da će biti otvoreno najmanje 100 novih radnih mjesta.

Komisija je utvrdila da je ponuđač, u skladu sa uslovima javnog oglasa, dostavio biznis plan kojim je predviđeno da će izdvajati na račun zakupodavca minimalno 10 odsto od ostvarene neto dobiti preduzeća, što će biti definisano ugovorom.

Takođe, ponuđena je cijena mjesečnog zakupa od 55.001 euro, koji će se plaćati u dvije jednake polugodišnje rate.

U skladu sa uslovima tendera Konzorcijum je uplatio 300.000 eura na posebnom esscrow računu Prijestonice Cetinje o čemu je dostavljen validan dokaz Komisiji, navodi se u zapisniku Komisije.

Dodaje se da je dostavljen i dokaz o uplati depozita u iznosu od 100.000 eura na žiro račun Prijestonice Cetinje.

MIHAILOVIĆ OCIJENIO

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Podgorici Božo Mihailović kazao je da će, posmatrano u cjelini, standard građana biti bolji ove u odnosu na prošlu godinu, ali da to bitno zavisi i od toga koliko budemo radili.

Mihailović je u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) podsjetio da su stope rasta u prošloj godini bile do 4,7 odsto, napominjući da je crnogorska ekonomija bila u znaku stabilnosti i razvoja.

“Crnogorska ekonomije je ostvarila znatne stope privrednog rasta, čak i u poređenju sa zemljama Evropske unije (EU). Imamo nešto što nas drži od prošle godine i što će biti nastavak ove godine, samo da zavrnemo rukave i da više radimo”, rekao je Mihailović.

On je poručio i da naše ekonomske probleme niko ne može riješiti bolje nego mi sami.

“Standard će biti nešto bolji, u cjelini posmatrano, ali standard mnogo zavisi od toga koliko budemo radili. Naše ekonomske probleme niko ne može riješiti bolje nego mi sami. Penzije su prošle godine redovno isplaćivane, tako će biti i ove godine. Odgovorili smo vremenu, i u ovoj godini samo tako treba da nastavimo”, istakao je on.

Ključnih ekonomskih izazova će biti puno, ali Crna Gora mora da se okrene realnoj ekonomiji, i investicijama u mala i srednja preduzeća, te da u tom smislu gradimo koncept koji je nazvan “preduzetničko društvo”.

“Svaki građanin mora da shvati da država nije više poslodavac, već da građanin koji može bude samoposlodavac, da se okrene svom radu, svom biznisu i da ne očekuje da država stvara uslove za njegovo zaposlenje”, istakao je Mihailović.

MUSTAFIĆ ISTIČE

Prioriteti Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) i u ovoj godini biće podrška samozapošljavanju, preduzetništvu i otvaranju novih radnih mjesta u manje razvijenim sredinama, a u fokusu će biti i osposobljavanje nezaposlenih za deficitarna zanimanja, socijalna inkluzija ranjivih grupa i zapošljavanje osoba sa invaliditetom, istakao je u intervjuu za Dnevne novine direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore Suljo Mustafić.

On je istakao da je u Crnoj Gori, već duže vrijeme, prisutan trend rasta broja zaposlenih i snižavanje stope registrovane nezaposlenosti.

“Prema izvještaju Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, u državi se nalazi 37.790 nezaposlenih, a stopa registrovane nezaposlenosti je 16,2 odsto, dva procenta niža nego prošle godine. Zavod za zapošljavanje, sprovodeći brojne programe i mjere aktivne politike zapošljavanja, odnosno zacrtana strateška opredjeljenja Vlade i politike Ministarstva rada i socijalnog staranja, daje punu podršku namjeri da se unaprijedi tržište rada”, rekao je Mustafić.

Postignutim rezultatima u 2019. godini su, kaže Mustafić, prilično zadovoljni.

“U dijelu posredovanja za sezonsko zapošljavanje smo premašili plan i doprinijeli većem angažovanju domaćih radnika na sezonskim poslovima. Takođe, realizovali smo sve programe predviđene Akcionim planom zapošljavanja i Programom rada i povećali zapošljivost i zapošljavanje nezaposlenih lica. Nezaposlene osobe, uz posredovanje Zavoda, i minulih 12 mjeseci su sticale nova znanja i vještine koje se traže na tržištu rada. Istovremeno, poslodavci su dobijali radnike obučene za izazove na koje nailaze u poslovanju. Vjerujem da će kapaciteti privrede, zainteresovanost poslodavaca, bolje plate i otvaranje novih radnih mjesta, u mjesecima pred nama, učiniti da zaposlenost bude još veća, odnosno da stopa registrovane nezaposlenosti bude znatnije niža. Tu prije svega mislim na činjenicu da uvijek u prvoj polovini godine stopa nezaposlenosti opada zbog sezonskog zapošljavanja, odnosno zbog turističke sezone, kao i drugih mjera Zavoda”, rekao je Mustafić.

Smatra da naši mladi ljudi izlaze iz formalnog obrazovnog sistema sa veoma dobrim, sveobuhvatnim teorijskim znanjima, ali da im nedostaju praktična, upotrebljiva znanja i vještine.

“Upravo zbog toga se naš obrazovni sistem mijenja. U stručnim školama povećava se obim praktične nastave. Na fakultetima se uvodi praktična nastava koja se ocjenjuje, odnosno praktični rad se tokom studiranja kreditno vrednuje. Uvođenje dualnog obrazovanja nudi realna očekivanja da će se kroz školovanje i rad u isto vrijeme obrazovati mladi ljudi sposobni da se prije uključe na tržište rada.Prepoznavši značaj sticanja praktičnih znanja u Crnoj Gori se već osmu godinu zaredom sprovodi Program stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem. Osnovni razlog za pokretanje tog Vladinog programa je pružanje podrške mladima sa visokim obrazovanjem i bez radnog iskustva da, kroz devetomjesečni proces osposobljavanja, steknu znanja i vještine za samostalno obavljanje posla, a povezivanjem sa poslodavcima da mogu lakše doći do zaposlenja”, kazao je on.

Govoreći o novom Zakonu o radu, Mustafić smatra da će njime, u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja, biti poboljšan položaj zaposlenih.

“Ovdje prije svega mislim na odredbe koje se odnose na produžetak trajanja ugovora o radu na određeno vrijeme, trajanje radnog vremena, obavezno korišćenje godišnjeg odmora, nemogućnost zaključivanja blanko ugovora o radu i zaštitu žena”, istakao je on.