USSCG

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković apelovao je na premijera Duška Markovića da se zaposlenima u zatvorenim djelatnostima poveća subvencija zarada na 70 odsto prosječne bruto zarade u Crnoj Gori, odnosno oko 360 eura.

Keković je ranije ocijenio da je predloženi drugi set ekonomskih mjera Vlade za očuvanje likvidnosti preduzeća i radnih mjesta sveobuhvatan, te podržao Vladu da istraje na programu podrške poslodavcima u cilju očuvanja radnih mjesta.

„Takođe, smo sugerisali određene korekcije i dopune predloženog seta mjera. Na bazi informacija koje smo u prilici da, ovih dana, saznajemo iz medija, može se zaključiti da će Vlada, od predloženog seta mjera, korigovati samo prvu mjeru koja se odnosi na subvencionisanje zarada za zaposlene u zatvorenim djelatnostima, kojima će opredijeliti subvenciju u visini 100 odsto bruto minimalne zarade. Upravo tu mjeru USSCG smatra ključnom i ovom prilikom želimo dodatno da obrazložimo naš stav apelujući da ga uvažite prije usvajanja drugog seta mjera“, naveo je Keković u apelu.

On je ocijenio da tu mjeru treba korigovati, jer neće postići svoj dvostruki cilj ukoliko ne dođe do predložene korekcije, koji podrazumijeva da se poslodavci relaksiraju obaveza po osnovu zarada zaposlenima, kako ne bi došlo do gašenja radnih mjesta, te da se omogući zaposlenima da očuvaju egzistenciju svojih porodica u vremenu trajanja zabrane rada.

„Ukoliko subvencija bude u visini 100 odsto bruto minimalne zarade to će podrazumijevati značajnije učešće poslodavaca, jer su oni obavezni da isplate razliku do punog iznosa 70 odsto bruto zarade koja pripada zaposlenom“, objasnio je Keković.

On smatra da, imajući u vidu da većina preduzeća u zatvorenim djelatnostima nema akumuliranog kapitala već posluje „od danas do sjutra“, to za njih i njihov opstanak predstavlja veliki izazov u uslovima kada zbog zatvaranja djelatnosti nijesu bili u mogućnosti ništa da prihoduju.

„S druge strane, zaposleni neće biti u mogućnosti da pokriju sve troškove sa opredijeljenih 222 EUR subvencije zarade, koji podrazumijevaju ishranu, plaćanje računa za komunalije, plaćanje zakupa stana, otplatu kredita, školarinu i zdravstvenu njegu“, naveo je Keković.

Prema njegovim riječima, posebno treba imati u vidu da su, zbog ukupne situacije izazvane epidemijom koronavirusa, mnoge porodice dodatno egzistencijalno ugrožene jer su smanjeni njihovi prihodi usljed smanjenja zarada, otpuštanja sa posla zaposlenih na određeno vrijeme i onih koji su bili u faktičkom radnom odnosu, kao i nemogućnosti obavljanja dodatnih poslova zbog zabrane kretanja.

„Sve prethodno rečeno podjednako se odnosi i na subvenciju zarada zaposlenima koji su upućeni u samoizolaciju ili karantin i zaposlenima koji su koristili plaćeno odsustvo kao roditelji djeteta koje nije starije od 11 godina, koju takođe treba korigovati na način da Fond za zadravstveno osiguranje, moguće i centri za socijalno staranje u slučaju plaćenog odsustva jednog od roditelja, refundira poslodavcima iznos naknade zarade, koja se isplaćuje prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju za zaposlene koji se nalaze na privremenoj spriječenosti za rad uslovljenom karantinskom bolešću“, rekao je Keković.

On je kazao da treba razlikovati preduzeća koja su u prošloj godini poslovala sa određenom dobiti, a čiji zaposleni bi dobili subvenciju u visini 100 odsto minimalne zarade u očekivanju da će imati dovoljno sredstava da zaposlenima isplate razliku do punog iznosa pripadajuće zarade.

“Takođe, želimo da naglasimo da, prema našem proračunu, obje navedene korekcije zahtijevaju izdvajanje do najviše oko 12 miliona EUR, što smatramo prihvatljivim i za budžet održivim izdatkom, imajući u vidu da na taj način ova mjera skoro potpuno postiže ciljani efekat”, rekao je Keković.

On je zaključio da tu treba imati u vidu i koliko – toliko očuvanje kupovne moći zaposlenih, što će biti od značaja za ekonomski obrt u vrijeme i nakon prestanka epidemije.

USVOJEN PRIJEDLOG

Evropska komisija usvojila je predlog o makro-finansijskoj podršci od tri milijarde eura za deset zemalja procesa proširenja i partnerskih zemalja, a Crnoj Gori biće na raspolaganju 60 miliona eura, saopšteno je iz Evropske komisije. Sredstva makrofinansijske pomoći biće dostupna tokom 12 mjeseci u formi zajmova po visoko povoljnim uslovima.

Evropska komisija usvojila je prijedlog o makro-finansijskoj podršci (MFA) od tri milijarde eura za deset zemalja procesa proširenja i partnerskih zemalja, kako bi im pomogla da se ograniče ekonomske posljedice uzrokovane pandemijom koronavirusa. Predlog je na vrhu strategije paketa “Team Europe”, koji obuhvata opsežni i ciljani odgovor kako bi se pomoglo partnerskim zemljama u borbi sa pandemijom koronavirusa. To predstavlja važan pokazatelj solidarnosti EU sa ovim zemljama, u vrijeme krize bez presedana, navode iz Komisije.

Predlog, koji prati preliminarne procjene finansiranja, predviđa da Crnoj Gori bude raspoređeno 60 milona eura, dok će ostala sredstva makrofinansijske podrške biti omogućena Albaniji 180 miliona, BiH 250 miliona, Gruziji 150 miliona, Jordanu 200 miliona, Kosovu 100 miliona, Moldaviji 100 miliona, Sjevernoj Makedoniji 160 miliona, Tunisu 600 miliona i Ukrajini 1,2 milijarde eura.

“Podrška našim susjedima neophodna je tokom krize kako bi cijeli region bio stabilan. Kao dio globalnog odgovora EU na pandemiju koronavirusa, moramo da pomognemo susjednim zemljama u ublažavanju najgoreg ekonomskog uticaja. Ovi ‘Krizni programi Makro-finansijske pomoći’ će omogućiti da deset zemalja obezbijedi makroekonomsku stabilnost, da sašuvaju građane i preduzeća tokom krize”, kazao je Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik za resor “Ekonomija u funkciji građana”.

Evropski komesar za ekonomiju, Paolo Đentiloni pozvao je Evropski parlament i Savjet da odobre ovaj važan paket.

“Evropska solidarnost ne smije da stane na granicama EU. U globalnoj krizi, stojimo ili padamo zajedno. Danas, Evropska komisija je preduzela odlučan korak da pomogne deset zemalja u susjedstvu u borbi protiv koronavirusa“, kazao je komesar Đentiloni.

Sredstva makrofinansijske pomoći biće dostupna tokom 12 mjeseci u formi zajmova po visoko povoljnim uslovima kako bi se pomoglo ovim zemljama da pokriju neposredne i hitne finansijske potrebe. Zajedno sa podrškom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), sredstva mogu doprinijeti jačanju makroekonomske stabilnosti i stvaranju prostora za dodjeljivanje pomoći za zaštitu građana i ublažavanje negativnih socio-ekonomskoh posljedica koronavirusa. Ovaj instrument takođe ostaje dostupan za druge zemlje koje se suočavaju sa problemima platnog bilansa, navode u Evropskoj komisiji.

Predlog komisije treba da usvoje Evropski parlament i Savjet EU.

Iz Kosmije podsjećaju da pored Makrofinansijske pomoći, EU podržava susjedstvo i Zapadni Balkan kroz niz drugih instrumenata, uključujući humanitarnu pomoć, budžetsku podršku, tematske programe, tehničku pomoć kao i preusmjeravanje sredstava i garancija iz Evropskog fonda za održivi razvoj kako bi se podržalo investiranje u sektore koji su nateže pogođeni pandemijom.

Ivan Mijanović, TVCG

MIJAČIĆ PORUČUJE

Crna Gora, ali i države regiona mogle bi profitirati i djelimično ublažiti pad ekonomije ukoliko bi sada napravile zalihe i kupile naftu i derivate po cijenama koje su na istorijskom minimumu, ocijenio je za Radio Crne Gore direktor Instituta za ekonomski razvoj u Beogradu Dragiša Mijačić.

On smatra da bi se i turistička sezona mogla spasiti uz odgovarajuću podršku države, ali i atraktivnu ponudu koja bi privukla domaće, te turiste iz regiona. Kaže i da je potražnja za novcem radi novih zaduživanja sve veća, međutim, pitanje je, hoće li, kaže, pozajmice biti skuplje kod međunarodnih finansijera.

Pad cijena nafte na globalnom nivou, kako kaže, šansa je za države uvoznice, kakva je Crna Gora, ali i zemlje regiona.

“Zato i preporuka vladama regiona da sad kupuju naftu i naftne derivate, jer će kasnije, svakako, njihova cijena neminovno skočiti. U tome bi najviše profitirale države i kompanije koje imaju kapaciteta za skladištenje, ali bi trebalo razmišljati i o nekim alternativnim kapacitetima, jer je ovo zaista jedna sjajna prilika da se naprave zalihe”, poručio je Mijačić.

Procjene su, ukazuje Mijačić, da će recesija biti neizbježna i u razvijenijim i nerazvijenijim zemljama svijeta, te da će pogoditi naročito proizvođače “crnog zlata”. I to prema procjeni MMF-a minus će u Saudijskog Arabiji biće preko dva odsto, u Nigeriji čak 15 procenata.

Za Crnu Goru smatra da ima šanse da pad ekonomije bude blaži, ako bi koronavirus oslabio u prvoj polovini maja, jer bi se, podvlači, mogla spasiti turistička sezona, uz mjere Vlade, ali i turističke privrede.

“Apel turističkoj privredi da izađe sa atraktivnim paketima koji bi privukli domaće, ali i turiste iz regiona. Dakle, u sadašnjim uslovima neophodne su proaktivne mjere koje će moći u znatnoj mjeri da spasu turističku privredu, ali i razvoj privrede u Crnoj Gori”, prokomentarisao je direktor beogradskog Instituta za ekonomski razvoj.

Mijačić podsjeća da su sve vlade regiona kreirale mjere kako bi ublažile posljedice od koronavirusa po ekonomiju. Nakon pandemije, biće ključno, kaže, vidjeti kako će se ponašati finansijeri sa međunarodnog tržišta.

“Ne smijemo zaboraviti da su prije pandemije kamate na kredite bile na istorijskom minimumu. Sada će biti interesantno vidjeti kako će se ponašati međunarodne finansijske instutucije, u uslovima kada je potražnja za novcem sve veća, hoće li poskupiti pozajmice, kolike će biti kamate, generalno uslovi kreditiranja”, rekao je Mijačić.

U svemu je, najbitnije, zaključuje, da se pandemija što prije završi, da se pokrene privreda, te da snažnu ulogu u oporavku mogu imati poljoprivreda, prehrambena industija i energetika, sektori koji su i tokom epidemije bili u plusu.

IRF SAOPŠTIO

Dodjela kredita nije socijalna kategorija i ne može se tako olako odobriti svakom ko se prijavi, saopšteno je iz Investiciono razvojnog fonda (IRF). Ističu da su sada za manje od mjesec odobrili 102 kredita a prošle godine kada je plasirano najviše sredstava od kada IRF postoji prosječno 43 kredita na mjesečnom nivou.

Iz IRF-a su regovali na navode poslanika Demokrata Danila Šaranovića koji je saopštio da je IRF od 665 zahtjeva odobrio 45 kredita.

Podsjećamo IRF je pripremio posebnu kreditnu liniju za rješavanje problema nelikvidnosti kojom je omogućeno da se sredstva mogu upotrijebiti za nabavku proizvoda, poluproizvoda, sirovina kao i za isplatu plata.

“Ali Demokrate koriste statistiku iz koje zaključuju svako ko se prijavi za kredit mora da ga dobije. Dakle, zalažu se za to da IRF daje kredite i onima koji su imali probleme i prije pojave korona virusa, onima koji vide šansu da kroz ove kreditne linije riješe svoje probleme iz prošlosti, onima koji hoće da ostvare extra profit, i onima koji hoće da dobiju kredit od IRF-a po kamatnoj stopi od 1,5% , kako bi refinansirali kredit kod banaka koji su po višestrukoj većoj kamati.To je ekonomska logika za koju se zalažu Demokrate”, kazali su iz IRF-a.

Ističu da postoje jasne procedure koje su, korigovane da bi se u ovim vremenima olakšao pristup sredstvima i ubrzale procedure o dodjeli kredita, ali, kako ističu, ne nikako da one budu nezakonite.

“Kako za cijelu našu Državu, tako i za IRF važe mjere NKT-a, pa shodno mjerama, u prostorijama IRF-a se svakodnevno nalazi 18 zaposlenih, povremeno dolazi još 10 zaposlenih, dok je za ostale zaposlene organizovan rad od kuće koliko god je to moguće. U ovim uslovima je od 25.03. do 22.04. odobreno 68 kredita po novoj kreditnoj liniji za likvidnost i 34 po tekućim kreditnim linijama takodje za likvidnost, što znači ukupno 102 kredita, za manje od mjesec dana”, navodi se u saopštenju.

Iz IRF-a dodaju da su radili i neradnim danima kako bi što više kredita odobrili, jer, kako su naglasili, jedino oni odobravaju kredite za likvidnost u ovim vremenima.

“Notorna je laž da banke odobravaju kredite za tri dana preduzećima. To može biti saopšteno isključivo od strane neznalica koje uzaludno propovijedaju populizam. Gospodo iz Demokrata, u IRF-u rade odgovorni i stručni ljudi koji plasiraju sredstva isključivo po kriterijumima i zakonskim uslovima. O tome govore rezultati iz prethodnog perioda”, navodi se u saopštenju.

Iz IRF-a podsjećaju da su od osnivanja do kraja prošle godine plasirali preko milijardu eura u crnogorsku ekonomiju, od čega u posljednjih nekoliko godina blizu 900 miliona eura. Samo u prošloj godini, kako dodaju, plasirano je preko 240 miliona eura i odobreno 516 kredita.

“Sve to uz procenat loših kredita, koji je kod IRF-a u 2019. godini iznosio 1,88%, značajno ispod prosjeka banaka. Ponavljamo, sada za manje od mjesec dana IRF je odobrio 102 kredita a prošle godine kada je plasirano najviše sredstava od kada IRF postoji prosječno 43 kredita na mjesečnom nivou”, kazali su iz IRF-a.

Podsjećaju i da svaki kredit mora biti odobren od onih institucija koje su obezbijedile sredstva IRF-u.

MONSTAT

Vrijednost minimalne potrošačke korpe u martu je, prema podacima Monstata, iznosila 645,3 eura, što je 0,1 odsto manje u odnosu na februar.

“Od ukupne vrijednosti minimalne potrošačke korpe, izdaci za hranu i bezalkoholna pića su iznosili 274,7 EUR, što je rast od 0,8 odsto”, navodi se u saopštenju.

Statističari su kazali da su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge 370,6 EUR, što je pad od 0,8 odsto.

Minimalna potrošačka korpa se odnosi na potrošnju domaćinstva koja uključuje hranu i neprehrambene proizvode i usluge, kojom se omogućava održavanje života i radne sposobnosti članova domaćinstva.

Minimalna potrošačka korpa je u skladu sa minimalnim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Priručnika za ishranu Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država 2010. godine (USDA Food Guide 2010) o minimalnoj vrijednosti kalorijskog unosa hrane u iznosu od 2,21 hiljadu kalorija dnevno po osobi.

“Vrijednost minimalne potrošačke korpe je zasnovana na podacima ankete o potrošnji domaćinstava i preporukama Svjetske banke (SB). Vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlano domaćinstvo čine minimalni mjesečni izdaci koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića i neprehrambene proizvode i usluge”, kazali su iz Monstata.

Za izračunavanje minimalnih izdataka koji se odnose na hranu i bezalkoholna pića koriste se prosječne cijene u tekućem mjesecu i mjesečne količine u kilogramima za četvoročlano domaćinstvo.

Za izračunavanje vrijednosti korpe neprehrambenih proizvoda i usluga koriste se indeksi potrošačkih cijena (CPI).

ZARUBICA

Vlada mora učiniti sve da sačuva radna mjesta, uprkos krizi izazvanom virusom korona, a posebno se mora pomoći oko 30.000 ljudi koji su prije vanredne situacije radili u sivoj zoni, odnosno nijesu imali ugovore, ocijenio je u razgovoru za Dan generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) Duško Zarubica.

On ističe da Investiciono razvojni fond mora pomoći, prije svega mala i srednja preduzeća, dok velike firme moraju žrtvovati dio profita i solidarisati se sa većinom građana, te izbjeći davanje otkaza zaposlenima.

Zarubica kaže da SSCG insistira da se svim zaposlenima na određeno vrijeme produže ugovori, iako postoji mali broj nesavjesnih poslodavaca koji su odmah podijelili otkaze za takve radnike.

Ističe i da se teret izlaska iz krize ne smije prevaliti na zaposlene.

“Socijalni partneri, Vlada, sindikati i poslodavci su imali sastanke i pozdravili smo odlaganje nekih obaveza. Mi smo kao sindikat iskazali nezadovoljstvo i neslaganje da banke ipak povećaju dug onima koji su odložili otplatu i nadamo se da će se to korigovati i da će na kraju odlaganje kredita biti bez dodatne naplate, onako kako je guverner Centralne banke prvobitno najavio. Mjere koje su preduzete su sveobuhvatne, ali nedovoljne, zato se radi na novim”, kazao je Zarubica.

SSCG smatra da je pored mjera bitno i vrijeme kada se one donose.

“Tražili smo da se zaposlenima na određeno vrijeme ne prekida ugovor koji ističe ovih mjeseci, nego se produži, a država da isfinanisra dio zarade. Tražimo i da država onima koji su odsutni sa posla, jer imaju djecu mlađu od 11 godina ili su u karantinu, uplati minamalnu platu i doprinose, a ostatak da im da poslodavac, s tim što bi na taj iznos bio oslobođen poreza. Ne želimo da poslodavci shvate da ide odmah minimalna zarada”, ističe Zarubica.

On je na kolegijumu Skupštine u ime SSCG tražio da ako nema novca da se ide u rebalans budžeta i ako treba da se država zaduži.

“Nikom nije milo da se zadužujemo, ali situacija je takva da će se možda to morati kako bismo sačuvali radna mjesta normalno nastavili sa radom. Znači, po svaku cijenu sačuvati radna mjesta, jer ako sačuvamo zaposlene onda ćemo uspjeti sve to i da vratimo”, poručio je Zarubica.

On kaže da je u lošoj situaciji oko 30.000 ljudi koji su prije pandemije radili na crno.

“Država tu za zapošljavanje nudi da ona šest mjeseci plaća minimalnu zaradu, s tim što bi poslodavci bili u obavezi da ih zadrže godinu. Ako ljudi počnu da dobijaju otkaze, imaćemo veću krizu”, upozorava Zarubica.

Navodi da je drugim paketom mjera Vlade pokriveno oko 78.000 ljudi, ali da se tu ne može stati.

“Poslodavcima se isto mora pomoći da u ovom trenutku sačuvaju radna mjesta. Treba više misliti na solidarnost nego na profit. Insistiramo da krediti preko Investiciono razvojnog fonda budu transparentni i da ih dobijaju stvarno pogođena preduzeća, a ne da se pokrivaju gubici iz prošlih vremena. Znači, prije svega neophodno je pomoći zdrava preduzeća. Mala i srednja preduzeća su ključna jer u njima radi najviše ljudi”, navodi Zarubica.

Ukazuje da se manji broj poslodavaca odnio neodgovorno usled krize i odmah su počeli da zakidanjem radnika.

“Mi smo zbog toga imali prijave inspekciji, pa smo reagovali u slučaju dva turistička preduzeća jer su pokušali da aneksima ugovora radnicima promijene uslove i sa punog radnog vremena ih prebace na nepuno radno vrijeme. To je rađeno bez promjene sistematizacije, odnosno nezakonito i inspekcija je tu revnosno reagovala”, kaže Zarubica.

On ističe da su zaposleni u fokusu SSCG, ali da misle i na preduzeća jer ako njih sačuvaju opstaće i radna mjesta.

“Mali je broj preduzeća koja su pokazala neodgovornost i odmah posegla za smanjenjem plata i otkazima. To ne može biti prva opcija, mora postojati solidarnost”, zaključuje Zarubica.

Država da bude garant za kredite

Zarubica dodaje da pojedina preduzeća nemaju imovinu da založe za kredit, te predlaže da država bude garant za te zajmove.

“Takođe, država i lokalne samouprave koje izdaju nekretnine u zakup treba da se odreknu nadoknada za to jer se tako može pomoći. U narednom periodu treba razmišljati i o smanjivanju cijene zakupa, ali sve to samo za one koji su zaista pogođeni virusom korona i koja su dosad ispunjavali obaveze prema zaposlenima i državi”, kaže Zarubica.

On naglašava da sada sve zavisi od mjera i odgovornosti svih socijalnih partnera.

“Insistiramo na hitnosti mjera i spremni smo da razgovaramo i svi jednako podnesemo teret”, istakao je Zarubica.

RAIČKOVIĆ

Predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković, ocijenio je da su nadležni državni organi u kriznoj situaciji dobro rukovodili kriznom situacijom.

Nacionalno koordinaciono tijelo je, kaže Raičković, za sada dobro obavilo posao što se tiče ekonomsko-socijalnog dijela privrede.

“Mišljenja sam da Vlada u saradnji sa svim akterima mora da pruži brz, efikasan, precizan i dobro osmišljen odgovor, kao što to i nameću procedure upravljanja ovakvim krizama”, rekao je Raičković u intervjuu Dnevnim novinama.

On je Vladi predložio da formira novo nacionalno strateško tijelo koje bi savjetovalo Vladu kako da se pomogne privredi.

“Suština je da iskoristimo do maksimuma sve moguće domaće potencijale i kapacitete, uključujući zaštitu domaćih poljoprivrednih proizvođača, hitno i strateško restrukturiranje privrede i naravno jaku i snažnu podršku turizmu, ugostiteljstvu, porodičnim firmama, mikro i malim preduzećima”, rekao je Raičković.

Asocijacija menadžera je predstavila 20 mjera za ublažavanje ekonomske krize uzrokovane pandemijom korona virusa. Kako Vlada menadžeriše u ovoj situaciji?

RAIČKOVIĆ: Pokušali smo da damo naš doprinos na sistematičan, odgovoran i odmjeren način, primjeren društvenoj obavezi organizacije, koja promoviše liderske i menadžerske vještine i znanja. To je bila naša obaveza i apel za brze reakcije, uz dobro planiranje i jasno definisane procedure i standarde kako u pogledu primjene zdravstvenih mjera tako i u pogledu oživljavanja privrede.

Vaše pitanje cijenim jako značajnim jer pruža priliku da stvari nazovemo pravim imenom i u prvi plan stavimo ono što jeste aktuelno, a to je krizni menadžment odnosno upravljanje krizama. Zbog toga smo tražili formiranje Nacionalnog strateškog tima (NST) koji bi Vladi pomogao u upravljanju ovom krizom i permanentno radio na osmišljavanju i unapređenju mjera podrške i oporavka naše privrede.

Ovo je vrijeme kada se čitava nacija mora motivisati i kada trebamo voditi računa o svim aspektima, od psihofizičkog zdravlja do ekonomske održivosti i siguran sam da će uz odgovoran pristup svih nas, naša država i njeni građani iz ove situacije izaći kao pobjednici.

Krizni menadžment nije egzaktna nauka, već prvenstveno praksa rukovođenja poslovima u kriznim situacijama. Iako krize postoje od kada je čovječanstva, sam termin je novijeg datuma. Pretpostavlja se da ga je prvi upotrijebio američki predsjednik Džon Kenedi prilikom Kubanske krize 1962. godine, kada je zbog konflikta SAD-a i SSSR-a svijet bio na ivici Trećeg svjetskog rata. Brojne su definicije kriznog menadžmenta.

Većina se svodi na sposobnost institucije/organizacije/kompanije, da upravlja jednom ozbiljnom situacijom, postupa efikasno, efektivno i brzo u sprovođenju operacija i aktivnosti koje imaju za cilj smanjivanje prijetnji i umanjenje štete.

Možete li konkretizovati predlog?

RAIČKOVIĆ: Krizni menadžment na neki način prepoznaje vremenski odvojene faze: 1. faza ograničavanje (sprečavanje, izbjegavanje) krize; 2. faza priprema (planiranje odgovora na krizu) to su tzv. predkrizne faze, a zatim slijede 3. faza odgovor, 4. faza oporavak i izvlačenje iskustava.

Uvažavajući sve okolnosti u smislu očuvanja zdravlja i života ljudi, NKT je za sada dobro obavio posao što se tiče ekonomsko socijalnog dijela privrede, a mišljenja sam da Vlada u saradnji sa svim akterima mora da pruži brz, efikasan, precizan i dobro osmišljen odgovor kao što to i nameću procedure upravljanja ovakvim krizama.

U mjerama tražite od NKT-a da odredi kada bi tačno moglo da počne otvaranje firmi i usluga u Crnoj Gori. Vaš predlog je naišao na razumijevanje premijera Markovića koji je zatražio plan labavljenja mjera?

RAIČKOVIĆ: Jedino sa pokretanjem privrednog života mjere koje predlaže i unapređuje Vlada mogu imati određeni efekat. Drago nam je da je Vlada pokazala otvorenost za konkretne i konstruktivne predloge. U tom pravcu pozdravljamo zahtjev premijera Markovića da se napravi precizan i održiv plan ublažavanja mjera koji bi se odvijao u više faza narednih 45 dana, a u cilju oživljavanja privrednog života. Jednostavno krizni menadžment podrazumijeva i otvorenost da druge pitate za ideje, kvalitetnu komunikaciju i odlučnost, zbog čega pozdravljamo konsultacije koje premijer obavlja sa različitim akterima naučnog i poslovnog života.

Što se tiče Vašeg pitanja šta bi Asocijacija konkretno uradila, mi smo iznijeli naš stav da se jasno i bez odlaganja moraju precizirati uslovi i termini kada sve djelatnosti koje ste pomenuli mogu otpočeti sa radom. Svakako, standardi zaštite zaposlenih i građana za sve djelatnosti koje rade ili otpočnu sa radom, moraju biti podignuti na vrlo visok nivo. O konkretnom datumu se ne bih izjašnjavao, ali jasne mjere uz disciplinovan pristup i neselektivnost u primjeni omogućili bi nam brži početak. Nekako mi se čini da mjere i naša ponašanja moraju ići u pravcu da naučimo da živimo sa koronom.

Crnu Goru, kako sada stvari stoje, pogodiće ekonomska kriza nakon smirivanja pandemije. Šta bi država mogla konkretno da još uradi kako bi smanjila negativne efekte krize?

RAIČKOVIĆ: Veliki broj ekonomskih teoretičara ali i značajne svjetske finansijske i ekonomske institucije konstatuju da je izvjesna ekonomska recesija, tako da je jasno da je na sceni ne samo ugroženost zdravlja ljudi na globalnom nivou nego i globalna ekonomsko socijalna kriza. Njene domete i posljedice još uvijek je rano prognozirati. Nesumnjivo da se Crna Gora suočava i suočiće se sa posljedicama te globalne krize. Kada se postavlja pitanje potreba crnogorske ekonomije u ovim okolnostima i realnih budžetskih mogućnosti, teško je očekivati da se sve potrebe mogu pokriti, međutim jasno je da postoji mogućnost da se izvuče maksimum kako bi se privreda spasila.

Naš predlog mjera ne sadrži sve šta se može uraditi ali sadrži konkretne mjere koje se mogu realizovati u ovom trenutku. Suština je da iskoristimo do maksimuma sve moguće domaće potencijale i kapacitete uključujući zaštitu domaćih poljoprivrednih proizvođača, hitno i strateško restrukturiranje privrede i naravno jaku i snažnu podršku turizmu, ugostiteljstvu, porodičnim firmama, mikro i malim preduzećima. Neophodno je uraditi sve kako bi se smanjile negativne ekonomsko socijalne posljedice i efekti. Ono što je veliko pitanje jeste disbalans između realnih potreba i mogućnosti, u svemu moramo naći mjeru.

Kako bi moglo da se pomogne hotelskoj industriji, odnosno turizmu koja će najviše biti pogođena Covid-19 krizom?

RAIČKOVIĆ: Jako složeno pitanje. Procjenjujem da uopšte ne možemo govoriti o turističkoj sezoni i trebalo bi poći od pretpostavke da jednostavno ove godine od turizma nema ništa. Takav pristup je polazni osnov za planiranje mjera za podršku turističkoj privredi. Ako se pođe odatle onda je minimum minimuma rasterećenje od najvećeg broja lokalnih i državnih dadžbina u maksimalnom mogućem vidu. U vrijeme kada ne postoji transport tj. saobraćaj ili kretanje ljudi između država, kada kod ljudi postoji određeni strah za zdravlje i naravno finansijska ograničenja uslovljena ekonomskom recesijom, ne možemo pričati o turizmu. Treba da smo svjesni da u ovim okolnostima možemo računati na domaćeg gosta i eventualno gosta iz regiona. Svakako, turizam će ostati jedna od glavnih privrednih grana ali i upozorenje da Crna Gora mora razmišljati o ekološki odgovornoj reindustrijalizaciji.

Koja će to biti “nova realnost” nakon smirivanja pandemije u Crnoj Gori?

RAIČKOVIĆ: Nova realnost Crne Gore je nastupila i ona se može definisati da iz ove krize izađemo u svakom pogledu jedinstveniji, složniji i jači, kao društvo i kao pojedinci.

Da li je odgovor na to snažniji razvoj poljoprivrede i turizma baziranog na domaćem gostu i gostu iz regiona?

RAIČKOVIĆ: Ako bilo ko kaže da će biti lagano i da ćemo bez ožiljaka sve ovo prebroditi nije optimista, optimistički je da ćemo i ovo pobijediti jedinstveni i složni. Crna Gora mora dalji razvoj usmjeriti ka mnogo većoj proizvodnji i još snažnijoj stimulaciji i zaštiti domaćih proizvođača. Što se tiče turizma, već sam se osvrnuo.

MMF prognozira žestok pad crnogorske ekonomije od devet odsto. Da li je vrijeme za aranžman sa MMF-om ili nekom drugom institucijom. Da li smatrate da nas čeka “stezanje kaiša”? ‘

RAIČKOVIĆ: Procjene koliki će pad crnogorske ekonomije biti, zaista je otvoreno pitanje. One mogu biti i manje ali i veće koje MMF predviđa. Ima stvari na koje ne možemo uticati jer su dio globalne priče. Poremećaji u svjetskoj ekonomiji su već vidljivi.

Privrede SAD-a i Evrope su jako pogođene ali snažne posljedice osjeća i kineska privreda, odnosno sve značajne ekonomije u svijetu. To su faktori na koje mi ne možemo uticati a oni će itekako uticati na nas. Mislim da će država u datom momentu biti prinuđena da sklopi određene kreditne aranžmane. Svakako podržavamo sve aktivnosti koje su usmjerene na održavanje naše ekonomije i prevazilaženje socijalnih izazova pa i dodatna zaduženja.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Deficit budžeta za prva dva mjeseca ove godine iznosio je 60 miliona eura ili 1,19 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i bio je 61,6 odsto manji u odnosu na planirani, pokazuju podaci Ministarstva fnansija.

„Deficit budžeta je u odnosu na isti prošlogodišnji period veći za 13,3 miliona eura ili 28,5 odsto“, navodi se u dokumentu Ministarstva o izvršenju budžeta za prva dva ovogodišnja mjeseca.

Prihodi budžeta su u januaru i februaru iznosili 214,1 milion EUR ili 4,26 odsto procijenjenog BDP-a. Primici su u odnosu na plan bili veći 1,4 miliona odnosno 0,7 odsto.

„U odnosu na isti period prošle godine prihodi su manji 9,7 miliona eura ili 4,3 odsto, prevashodno zbog velikog iznosa jednokratnih donacija iz prošlogodišnjeg januara“, objasnili su iz Ministarstva.

Najznačajniji rast u odnosu na isti period prošle godine zabilježili su prihodi od akciza koji su naplaćeni u iznosu od 32,9 miliona eura, što predstavlja rast od 16,1 odsto, a rezultat je značajnog rasta naplate akciza na duvan.

„Kada su u pitanju prihodi od poreza na dodatu vrijednost (PDV), uprkos činjenici da je bruto naplata prihoda značajno rasla, neto prihodi po ovom osnovu su uslijed velikog povraćaja manji jedan odsto“, precizira se u dokumentu.

Kao posljedica smanjenja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva procentna poena od jula prošle godine, ukupni doprinosi su zabilježili blagi pad od 0,1 odsto.

Iz Ministarstva su kazali da su izdaci budžeta u prva dva mjeseca iznosili 274,1 milion eura ili 5,45 odsto BDP-a i u odnosu na planirane manji su 94,6 miliona eura, odnosno 25,7 odsto.

„U poređenju sa istim periodom prošle godine, izdaci budžeta su ostvareni u većem ukupnom iznosu od 3,6 miliona eura ili 1,3 odsto“, kazali su iz Ministarstva.

U strukturi izdataka, tekući izdaci ostvareni su na nivou od 116,2 miliona EUR i manji su za 28,8 miliona ili 19,9 odsto u odnosu na plan.

„Imajući u vidu da su troškovi nabavke roba i usluga uslovljeni završetkom tenderskih procedura, samim tim, niža realizacija rashoda za materijal i usluge uticala je na nižu realizaciju tekućih izdataka“, objasnili su iz Ministarstva.

Kapitalni izdaci realizovani su u iznosu od 13,1 milion eura, što je 71,5 odsto manje od planiranih, odnosno 63,4 odsto manje u odnosu na prošlu godinu.

Kapitalni budžet je u prva dva mjeseca ove godine realizovan u ukupnom iznosu od 9,3 miliona eura, što je za 29 miliona manje od plana.

„Vremenske prilike koje uslovljavaju implementaciju projekata i tenderske procedure koje su uslov za otpočinjanje radova uticale su na niže ostvarenje kapitalnog budžeta. Najveći procenat ostvarenja kapitalnog budžeta opredjeljuje dinamika izvođenja radova na izgradnji prioritetne dionice auto-puta i povlačenja sredstava po tom osnovu“, zaključuje se u dokumentu.

ČESTITKA ĐUKANOVIĆA

Crnogorski predsjednik, Milo Đukanović, čestitao je Dan Privredne komore (PKCG) i poručio da treba nastaviti sa usvajanjem novih znanja i daljim unapređenjem ambijenta za investicije i biznis.

Đukanović je Dan PKCG i obilježavanje 92 godine postojanja te asocijacije čestitao njenom predsjedniku Vlastimiru Goluboviću, svim zaposlenima i članovima.

On je kazao da crnogorska tradicija i poštovanje istorije opominju da ne zaboravimo brojne pregaoce koji su, tokom gotovo jednog vijeka, dali nemjerljiv doprinos razvoju Crne Gore.

„Njihovi napori i rezultati utkani su u današnji privredni život. Upravo zahvaljujući pregalaštvu, istrajnosti i permanentnom uspostavljanju i poštovanju standarda, prešli smo put od najmanje razvijene republike bivše Jugoslavije, do najdinamičnije ekonomije Zapadnog Balkana, države koja je umješno obnovila nezavisnost, postala članica NATO-a i ostvarila veliki napredak u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), da je skoro izvjesno da će postati njena prva naredna članica“, naveo je Đukanović u čestitki.

Prema njegovim riječima, kako bi još brže išli naprijed i ispunili očekivanja građana Crne Gore i predstavnika biznisa, potrebno je da nastavimo da više i odgovornije radimo, konstruktivnije sarađujemo i ponudimo održive odgovore na brojne izazove sa kojima sa suočavamo.

„Na taj način poboljšaćemo uslove za život i stvaranje u Crnoj Gori. U tom procesu PKCG ima nezamjenjivu ulogu. Dijalog sa privrednicima i inkluzivni proces kreiranja razvojnih politika, najbolji je put za snaženje kapaciteta i učvršćivanje povjerenja, time i za uspostavljanje novih poslovnih standarda i vrijednosti na kojima počiva svako moderno društvo“, kazao je Đukanović.

On je predstavnicima PKCG poželio mnogo uspjeha u daljem radu, a ovogodišnjim laureatima čestitao vrijedna priznanja.

LUKA BAR

U Luku Bar uplovio je najveći brod od osnivanja kompanije, “Pacific success”, na koji će biti ukrcano 110.000 tona boksita. Ovaj značajan posao, ne samo za Luku, već i za kompletnu crnogorsku privredu, ugovoren je sa kompanijom “Uniprom”, koja se obavezala da ove godine preko barske luke izveze 640.000 tona ove rude aluminijuma, što čini četvrtinu njenih ukupnih godišnjih prihoda. Uprkos krizi, obim pretovara je na nivou planiranog, a nijesu zaustavljene ni investicije.