<!—->

Ona je u intervjuu za PR Centar kazala da je digitalizacija proces koji je nezaustavljiv, bez obzira na to da li je pokrenut u regularnim uslovima ili pod pritiskom krizne situacije, a ulaganja u pametna rješenja će nakon epidemije značajno porasti, jer se pokazalo da su upravo pametne tehnologije dragocjene u upravljanju kriznim situacijama.

“Svijet vjerovatno neće biti isti, ali mislim da ćemo promjene, što je negdje i očekivano, prije svega osjetiti u svakodnevici. Pandemija nas je prvi put u ovom vijeku natjerala da usporimo ili da se zaustavimo, ali je, sa druge strane, istovremeno ubrzala razvoj tehnologije i digitalizaciju”, rekla je Cibulskaja.

Što je još važnije, ideje danas postaju rješenja brže nego ikad, jer su svi shvatili da nema vremena za gubljenje.

“Istina je da ga nemamo ni kada nema pandemije, i da možemo mnogo brže da reagujemo na promjene oko nas – ekonomske, tehnološke, ekološke – i nadam se da ćemo se toga sjetiti kada sve ovo prođe”, navela je Cibulskaja.

Ona je kazala da vjeruje i da će ulaganja u pametna rješenja nakon epidemije značajno porasti, jer se pokazalo da su upravo pametne tehnologije dragocjene u upravljanju kriznim situacijama – pametni gradovi širom svijeta uposlili su te resurse kako bi smanjili širenje i uticaj koronavirusa.

“Dakle, da, digitalizacija u obrazovanju, koja je u Crnoj Gori napravila veliki iskorak, i zdravstvu, ali zašto ne i u sudstvu, zakonodavnoj i izvršnoj vlasti i medijima. Mislim da ideja sada imamo dovoljno, a sopstvenim primjerom smo pokazali i da imamo kapaciteta da ih realizujemo”, rekla je Cibulskaja.

Što se tiče razvoja poslovanja i finansijske procjene, može se očekivati da će ubuduće, barem neko vrijeme, inverstitori kompanije početi da ocjenjuju ne na osnovu finansijske uspješnosti i stope rasta, već na osnovu parametara održivosti i kontinuiteta poslovanja.

“Ali vrijeme će pokazati i mi ćemo se prilagoditi. A brzina prilagodljivosti zasigurno će biti kriterijum kojim će se mjeriti uspjeh”, smatra Cibulskaja.

Ona je, govoreći o ulozi tehnologije u ovom trenutku, kazala da najvažniju ulogu u borbi protiv pandemije imaju pravovremene reakcije institucija, poštovanje preventivnih mjera, solidarnost i zajedništvo građana.

“Sve to je u Crnoj Gori prisutno od početka, i u vanrednim okolnostima su isplivale najpozitivnije vrijednosti ovog društva. Vidjeli smo ih unutar našeg tima, ali i u interakciji sa partnerima i klijentima: svi su bili odlučni u namjeri da rade ono što je najbolje za državu i građane Crne Gore”, ocijenila je Cibulskaja.

Prema njenim riječima, ono što je pandemija pokazala jeste u kojoj je mjeri društvo, zahvaljujući tehnologiji, sposobno da se prilagodi i u rekordnom roku reorganizuje poslovanje i svakodnevicu, istovremeno vodeći računa kao nikada ranije o ljudskim životima.

“Kada smo u septembru prošle godine predstavili ‘Svijet novih mogućnosti’, ni mi nijesmo očekivali ovakav razvoj situacije. Danas imamo novi svijet koji traži nova rješenja i mogućnosti. Tehnologija više nije tu samo da nam olakša život, već je i u prvim frontovima u borbi protiv pandemije”, kazala je Cibulskaja.

Tu se, kako je navela, dolazi do inovacija ‘inspirisanih’ pandemijom – od online sekvenciranja genoma novog koronavirusa na početku pandemije, što je pokrenulo istraživanja u laboratorijama širom svijeta, preko obrade velikih količina podataka kako bi se upravljalo epidemijom u nekim zemljama, do korišćenja dronova i robota za dezinfekciju žarišta i dostavu medicinske pomoći.

“Rješenje do kojeg tek treba doći i koje traži udruživanje snaga države i privatnog sektora jeste – kako iz pandemije izaći na način najsigurniji po javno zdravlje i ekonomiju”, smatra Cibulskaja.

Neka od iskustva koja mogu biti relevantna za Crnu Goru jeste omogućavanje monitoringa koji će osigurati da se građani i turisti, kada je to potrebno, nalaze u izolaciji ili karantinu.

“Drugo rješenje se odnosi na monitoring fizičke distance u oblasti ugostiteljstva, kako bi, kada je to neophodno, bila zagarantovana. Posebno bih izdvojila oblast telemedicine u kojoj je neophodno razviti adekvatna rješenja, koja bi značajno rasteretila zdravstveni sistem i smanjila rizik od širenja infekcije u zdravstvenim ustanovama”, navela je Cibulskaja.

Tu je i dalje unapređenje online obrazovanja, za koje je očekivati da postane sastavni dio standardnog obrazovnog sistema. Treba izdvojiti i razvoj i promociju digitalnih usluga javnog sektora koje su preduslov za uspješan izlazak iz krize, pa bi javni sektor trebalo posebno da usmjeri pažnju u tom pravcu.

“Digitalizacija privatnog sektora pokazuje koliko možemo da postignemo. Telekom već doprinosi ogromnim naporima Vlade da to postane stvarnost. Ali, potrebno je više inicijativa”, rekla je Cibulskaja.

Ona je kazala da su ponudili i rješenja kako bi se posljedice usamljenosti u karantinu svele na minimum, omogućivši veću povezanost sa porodicom i prijateljima nego ikada u istoriji.

“To me posebno čini ponosnom što sam dio ove industrije, jer pokazuje da smo bitan dio svakodnevice svih građana, što je velika odgovornost za koju smo apsolutno spremni. To pokazuju i podaci, prije svega očekivan rast korišćenja interneta: kada je riječ o preuzimanju podataka od 20 odsto kod korisnika fiksnog interneta i oko 11 odsto kod korisnika mobilnog interneta, ali i kada je riječ o slanju podataka, upload-u od oko 50 odsto na mobilnoj mreži i oko 70 odsto preko fiksnog interneta”, precizirala je Cibulskaja.

Ona je podsjetila da je Telekom u startu podržao ambiciozni projekat Uči doma, koji su Ministarstvo prosvjete i kompanija Amplitudo realizovali u rekordnom roku, ustupajući prava na distribuciju kanala Uči doma 1 i 2 svim operatorima, kako bi sva djeca u Crnoj Gori mogla da prate časove.

“Da bismo im olakšali rad od kuće, korisnicima Extra TV platforme koji nemaju internet poklonili smo 100 gigabajta (GB), a značajno smo povećali i brzine slanja podataka na optici, jer je danas važnije nego ikada da budemo povezani”, navela je Cibulskaja.

Kompanija je sa njemačkom organizacijom Help obezbijedila, kao podršku u obrazovanju, 100 pametnih telefona sa internetom za djecu RE populacije, dok su dodatne telefone i internet u saradnji sa Udruženjem Roditelji podijelili djeci iz 12 socijalno ugroženih porodica iz Podgorice i Nikšića.

“Vjerujemo da je pravedno ono društvo koje svima pruža jednake šanse, i spremni smo da pružimo podršku u tome”, dodala je Cibulskaja.

Telekom je sa Kliničkim centrom Crne Gore pokrenuo liniju 1555 za psihološku podršku građanima tokom epidemije koronavirusa, dok je uz podršku Nacionalnog koordinacionog tijela i u saradnji sa Crvenim krstom Crne Gore (CKCG) koordinisala otvaranjem broja za SMS donacije 15888, preko kojeg CKCG odnedavno prikuplja novac za najugroženije sugrađane.

Sve to su ispratili i novčanom donacijom Nacionalnom koordinacionom tijelu za borbu protiv posljedica epidemije.

Cibulskaja je, govoreći o izazovima sa kojima se Telekom suočio u reorganizaciji poslovanja u ovom periodu, kazala da je, uvođenjem prvih privremenih mjera polovinom prošlog mjeseca, kao kompanija sa najvišim standardima poslovanja postavila sebi prioritet – održavanje kontinuiteta u radu i pružanju usluga korisnicima.

“U praksi je to značilo reorganizaciju rada šopova, nabavku zaštitne opreme za naše tehničare i kolege u šopovima, kao i kontinuirano usklađivanje niza preventivnih mjera sa preporukama zdravstvenih institucija. Posebno sam zahvalna koleginicama i kolegama koje, kao rezultat svega toga, na terenu i u šopovima odgovaraju na potrebe korisnika u najkraćem roku”, navela je Cibulskaja.

Ono što su nove okolnosti posebno istakle jeste činjenica da je Crnogorski Telekom u digitalnoj transformaciji poslovanja odmakao toliko da je kompanija u svega jednoj sedmici gotovo kompletnu kompaniju izmjestila van službenih prostorija.

“Tako u ovom trenutku u Telekomu čak tri četvrtine kompanije, odnosno 75 odsto koleginica i kolega iz svih sektora, koji su trenutno na radnom zadatku, radi od kuće, a među njima su i agenti našeg Call Centra, koji su svakodnevno na raspolaganju korisnicima – iz svojih domova”, precizirala je Cibulskaja.

LUKŠIĆ

Crna Gora mora biti drugačija nego što je danas i proaktivnija ako želi da uspije, pri čemu će cijela naredna decenija biti provedena u oporavku od sadašnje zdravstveno-ekonomske krize, ocijenio je nekadašnji premijer Igor Lukšić.

On smatra da jedino za šta nema vremena jeste povratak na staro i uobičajeno.

“Dalja valorizacija, ali i način valorizacije, još više, naših resursa je od ključnog značaja. Samo veoma kvalitetan turistički proizvod, ne masovni, i brojne moguće niše može u maloj zemlji kakva je naša donijeti visoku maržu i time podstaći dugoročni rast bruto domačeg proizvoda (BDP)”, objavio je Lukšić na poslovnoj društvenoj mreži LinkedIn.

Prema njegovim riječima, puno bolji nego današnji, prostorni planovi koji bolje čuvaju prostor i kvalitet života su u osnovi tog dugoročnog razvoja.

“Samo veoma kvalitetan poljoprivredni proizvod može biti osnova dugoročnog razvoja. Jednako u energetici, saobraćaju, ali i brojnim drugim proizvodnim i uslužnim djelatnostima poput međunarodnog filmskog tržišta koje ne treba da se svodi samo na izdvajanja iz državnog budžeta već suštinski na privlačenje međunarodnih produkcija u uslovima kada su streaming servisi počeli da generišu enormna sredstva”, smatra Lukšić, koji je direktor za javni sektor u PricewaterhouseCoopers (PwC) Jugoistočna Evropa i vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica (UDG).

Specifičnost krize je, kako je naveo, da je ona na obje strane tržišta, što je kriza i strane ponude i tražnje. Obje će se potencijalno usporeno oporavljati, jer će s jedne strane, ljudi imati manje novca i biće obazriviji kada su u pitanju dugoročna ulaganja, dok će ponuda imati problem jer mnoge firme neće preživjeti pa će proteći vrijeme u njenom supstituisanju.

“Javne finansije će stoga trpjeti, prije svega kroz sporiji rast prihoda i kroz visoki javni dug”, dodao je Lukšić.

Brojna rješenja će, stoga, biti moguće i potrebno realizovati po modelu javno privatnog partnerstva (PPP), u brojnim oblastima, pa i u kontekstu ulaganja u infrastrukturu koja će obezbijediti veoma kvalitetnu internet vezu do svakog sela.

“Da bi ljudi bili motivisani da značajan dio svojih aktivnosti sprovode iz ruralnih krajeva, odnosno da značajan dio vremena provode u tim područjima moraju biti u mogućnosti da rade i ne oskudijevaju u određenim aspektima koji čine današnji kvalitet života. Zato je jedno od rješenja i partnerstvo sa telekomunikacionim kompanijama kako bi se stvorili uslovi za 5G mrežu i kod nas”, objasnio je Lukšić.

Dodatno, Crna Gora ne treba da bježi, naprotiv, treba da prednjači i kao, ako treba, ekperimentalna sredina za inovativna rješenja od autonomnih vozila do na primjer primjene 3D štampača u različitim oblstima. Inicijativa za upostavljanje centra za liječenje kancera hadronskom terapijom je jedan od takvih primjera koji ne treba da bude usamljen.

“Istovremeno, aktuelizovaće se i preispitivanje poreske politike kako bi se dodatni privatni novac oslobodio za ulaganja u zdravstveno, životno osiguranje i obrazovanje, u okviru kojeg i usavršavanje digitalnih vještina naših nastavnika i službenika javne uprave. Ne vjerujem u visoke poreske stope, čak mislim da neke treba i ukidati i sistem pojednostavljivati. Više vjerujem u potrebu da obezbijedimo održivost socijalnog osiguranja kroz adekvatne doprinose za socijalno osiguranje”, rekao je Lukšić.

Investiciono-razvojni fond (IRF), u tom kontekstu, treba u potpunosti da se okrene finansiranju projekata koji su inovativni, a komercijalnom bankarstvu prepustiti ostalo. Berza je, međunarodno iskustvo pokazuje, takođe važna za stvaranje uslova za finansiranje inovativnih i ekološki održivih projekata, zato treba raditi na njenom oživljavanju.

“Strane direktne investicije su bile i ostaće važan generator ekonomskog razvoja, ali će ključ oporavka i njegove održivosti biti sklonost crnogorskog društva inovacijama”, kazao je Lukšić.

On smatra da su dosadašnje mjere Vlade korak u dobrom smjeru, ali ih treba sprovesti što prije, uz definisanje dodatne podrške.

Lukšić je dodao da, nažalost, puno preduzeća nema snažne gotovinske pozicije da prebrodi nekoliko mjeseci neaktivnosti.

“Neke od mjera mogu biti plaćanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) po naplaćenoj fakturi, a ne izdatoj u narednih, na primjer, šest mjeseci ili do kraja ove godine. Istovremeno je nužno voditi računa o lancu ponude, jer u mnogim slučajevima dobavljači ne mogu više nabavljati ako sve ne plate odmah”, rekao je Lukšić.

On smatra da oslanjanje samo na zaduživanje u inostranstvu nosi sa sobom rizik sužavanja manevarskog prostora u srednjem roku, zbog čega bi trebalo razmisliti o alternativnim opcijama.

„Vjerujem da je u tom kontekstu moguće iskoristiti iskustvo koje smo imali sa nekoliko specifičnih emisija obveznica koje su rješavale pojedina pitanja pretvaranjem obaveza u dugi rok. Obveznice stare štednje su bile veoma uspješan model. Niko ih nije kupovao, posebnim zakonom je proglašen dug i one emitovane“, naveo je Lukšić.

On je saopštio da se polako uočava da je štošta moguće.

“Nije nužno putovati na svaki sastanak da bi ishod bio zadovoljavajući, nije nužno odštampati svaki papir da bi neko pogledao ili intervenisao ili odobrio, nije baš nužno svaki put otići u banku ili poštu da biste obavili čak i banalno plaćanje. Nije nužno ni otići u trgovinu baš uvijek da biste nešto kupili, već vam to mogu isporučiti direktno kući”, rekao je Lukšić.

On je kazao da je toliko javnih usluga i poslova moguće obaviti uz pomoć novih tehnologija. Na taj način se povećava transparentnost rada, postiže ažurnost i smanjuju administrativne barijere.

“Ne zaboravimo da se trenutno ljudsko društvo nalazi između dvije krize. Klimatske i aktuelne zdravstvene. Crna Gora već trpi određene posljedice rasta temperature, a naš životni i društveno-ekonomski model zbog toga može trpjeti. Zato je i digitalna transformacija i sve što sa njom ide u srcu budućeg održivog razvoja koji podrazumijeva bolji balans ekonomskog, ekološkog i socijalnog aspekta valorizacije resursa”, naveo je Lukšić.

On je ocijenio da ljudi treba da budu u prilici da obavljaju po više poslova u što manje stresnim uslovima koje veličina Crne Gore omogućavaju.

“Da li je, onda, ovo jedan od onih istorijskih događaja koji su uvod u šire društveno-ekonomske promjene? Vjerovatno, i to evolutivne”, dodao je Lukšić.

Prema njegovim riječima, pandemija i socijalna distanca mogu ostaviti traga i ekonomski i kulturološki i politički. Digitalna transformacija je jasno da će biti jedan od puteva dalje.

“U kom pravcu i kako, možemo spekulisati. Ima optimističkih, ali i pesimističkih razmišljanja. Crna Gora mora, međutim, hvatati taj voz na vrijeme, ukoliko već nije stigla na prethodni jer taj oblik ekonomije ima implikacije na sve sektore”, kazao je Lukšić.

On smatra da cjelokupni razvojni model ne samo Crne Gore može biti upitan i biće predmet društvene debate. Nešto što je ranije bila adekvatna razvojna formula, možda neće više biti.

“Upitan je dalji tempo globalizacije jer je regionalizacija, kao posljedica nekih, ne nužno dobro, naučenih lekcija možda realniji proces. Kao rezultat prethodne krize, EU je radila na uspostavljanju bankarske unije. Sada je jasno da će se raditi na produbljivanju zdravstvene unije”, kazao je Lukšić.

Regionalna saradnja u tom svijetlu će, kako je dodao, još više dobiti na značaju.

PIR POZIVA

Država bi, u uslovima pandemije virusa korona, trebala da garantuje otkup tržišnih viškova domaćim proizvođačima, što bi im pomoglo da se odluče da zasnuju proizvodnju u ovoj godini, smatraju iz Partije penzionera, invalida i restitucije Crne Gore (PIR).

Iz PIR-a su saopštli da podržavaju inicijativu Privredne komore Crne Gore (PKCG) i podsjetili da je to predložio predsjednik PKCG Vlastimir Golubović.

Taj predlog Golubovića smatraju patriotskim, državničkim i profesionalnim gestom.

“PIR je i do sada u više navrata tražio od Vlade i nadležnih ministarstava kao i drugih subjekata i državnih i privatnih medija, da apeluju na patriotsku svijest građana, da po uzoru na evropske, pogotovo na zemlje iz okruženja, da crnogorski građani kupuju prevashodno robu od domaćih proizvođača, da se ugledaju na građane Slovenije, Hrvtske i drugih, koji će kupiti strani proizvod samo ako nema domaćeg”, podsjećaju.

Domaći proizvođači, kako dodaju, moraju se prilagođavati tržišnim cijenama.

“Ovaj apel ne treba da traje samo dok traje borba protiv korona virusa, već da to bude stalni patriotski čin građana CG, da kupuju domaći proizvod, čime će pomoći našim privrednicima, pomoći svojoj lokalnoj zajednici i državi u cjelini. Plasman domaćih proizvoda bi bio osiguran za proizvođače i motivisao ih na proširenje proizvodnje. To je obaveza prije svega Ministarstva poljoprivrede i Privredne komore Crne Gore, a Vlada da izdašnije subvencionira domaće proizvođače”, navodi se u saopštenju.

Država, kažu, mora da garantuje otkup viškova domaćih proizvoda.

“Mora se uspostaviti pragmatičnija veza i saradnja domaćih proizvođača i države, kako nebi nakupci zarađivali na muci i velikom uloženom trudu proizvođača. Pogotovo, mora se imati u vidu otežani uslovi izvoza domaćih proizvoda, pogotovo u narednom periodu. Mali proizvođači bi uz garancije države, da će tržišni viškovi biti otkupljeni, mogli nesmetano da nastave sa svojom proizvodnjom, što je u interesu i proizvođača i države u cjelini”, navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednik PIR-a Moma Joksimovića.

ZA 92. ROĐENDAN

Privredna komora Crne Gore danas obilježava svoj 92. rođendan dijeleći, kako su kazali, teret svih činilaca crnogorskog društva u uslovima pandemije bolesti Kovid-19. Iz te poslovne asocijacije ističu da pomno i permanentno prate izazove sa kojima se susreću naši poslovni subjekti i njihove zahtjeve adresira prema Vladi a tako bliska saradnja, kako ističu, rezultirala je donošenjem, odnosno predlaganjem paketa mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije. Laureati tradicionalne nagrade PKCG najuspješnijim kompanijama i privrednicima u prethodnoj godini su, kako su kazali, predstavnici istinske poslovne elite Crne Gore.

Žiri za dodjelu Nagrade, koji su, kako su kazali, činili eminentni privrednici, članovi akademske zajednice i državnih institucija, donio je odluku da laureati za 2019. budu za uspješno poslovanje – Hotelska grupa “Budvanska rivijera” i Mesna industrija “Goranović”.

“Za društvenu odgovornost – Crnogorski elektrodistributivni sistem, za inovativnost – MTEL, za unapređenje menadžmenta – Dragan Bokan, predsjednik Odbora direktora kompanije ‘Voli Trade’. Bez obzira na to da li govorimo o pojedincima ili kompanijama, riječ je o predstavnicima istinske poslovne elite Crne Gore i liderima u biznisu čiji rezultati snažno motivišu druge privrednike da slijede njihov primjer”, kazali su iz PKCG.

Svečano uručivanje nagrada, koje je odložno zbog pandemijskih okolnosti, biće održano u naknadnom terminu.

Iz tog udruženja privrednika ističu da ove godine, Komora dočekuje 21. april dijeleći teret svih činilaca crnogorskog društva u uslovima pandemije bolesti Kovid-19.

“Od izbijanja krize, koja je u prvi plan stavila zaštitu života i zdravlja stanovništva, Privredna komora je u konstantnoj komunikaciji sa članicama i donosiocima odluka. Ona pomno i permanentno prati izazove sa kojima se susrijeću naši poslovni subjekti i njihove zahtjeve adresira prema Vladi kako bi se došlo do optimalnih rješenja za nastavak privrednih aktivnosti, očuvanje likvidnosti preduzeća i radnih mjesta njihovih zaposlenih. Tako bliska saradnja rezultirala je donošenjem, odnosno predlaganjem paketa mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije koji su uvažili zahtjeve privrede i predstavljaju dobru osnovu za očuvanje crnogorske privredne supstance”, navodi se u saopštenju.

Iz Komore dodaju da će biti pouzdan partner i prilikom osmišljavanja narednih koraka u cilju zaštite intenzivnog ekonomskog razvoja naše države.

PKCG poslovna asocijacija bogate tradicije duge 92 godine, obilježava svoj dan 21. aprila.

“Riječ je o istorijskom datumu kada su, 1928. godine, uticajni pregaoci formirali Trgovačko-industrijsku komoru, kako bi na organizovan način zastupali interese crnogorske privrede u tadašnjem državnom uređenju. Vizionari poput prvog predsjednika Mića Stijovića postavili su na taj način temelje današnje Privredne komore, institucije koja se kroz različite epohe pozicionirala kao respektabilni, nezaobilazni činilac crnogorske ekonomije i uvažen partner donosiocima razvojnih politika”, navodi se u saopštenju.

Komora intenzivno promoviše crnogorske kompanije i proizvode, doprinoseći njihovoj boljoj poziciji na domaćem, regionalnom i svjetskom tržištu.

“Projektima Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi afirmiše kvalitet proizveden u našoj zemlji, a organizacijom sajmova sa njime upoznaje kupce sa različitih podneblja”, navodi se u saopštenju te poslovne asocijacije.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Treći paket Vladinih mjera podrške građanima i privredi za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije korona virisa, zavisiće od razvoja situacije, kazao je u intervjuu Pobjedi Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija.

“Pored kratkoročnih, u novom paketu fokus će biti na stvaranju adekvatnog ambijena za oporavak naše ekonomije i ostvarivanje dugoročnih efekata nakon epidemije. U ovom trenutku, još nijesu poznati detalji sljedećeg paketa mjera pa nije moguće napraviti projekciju njihovog fiskalnog uticaja”, naveo je Paunović.

Procjenjuje se da prvi paket mjera vrijedi okvirno 100 miliona eura, dok je efekat drugog paketa mjera procijenjen na oko 55 miliona eura.

“Dosadašnje mjere kreirane su u cilju podrške u održavanju likvidnosti privrede, očuvanju radnih mjesta i pružanja neophodne pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva, u kratkom vremenskom roku – u vremenu trajanja epidemije”, kaže Paunović.

Razmatra se i dodatno zaduživanje.

“Međutim, imajući u vidu da očekujemo smanjenje budžetskih prihoda i povećanje planiranog deficita budžeta, a što će zahtijevati obezbjeđivanje dodatnih sredstava, trenuto se vode razgovori sa partnerskim i finansijskim institucijama kako bi se obezbijedio pristup svim raspoloživim kreditnim ili donatorskim sredsvima”, navodi Paunović.

Imajući u vidu trenutnu situaciju, od posebne je važnosti da država svoje obaveze izmiruje uredno i blagovremeno.

“Isplata obaveza države, kao što su zarade, penzije, socijalna davanja, finansiranje zdravstvenog sistema, obrazovanja, apsolutni je prioritet, i biće redovno servisirane, kako u dosadašnjem, tako i u narednom periodu”, zaključio je Paunović.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Ministarstvo ekonomije pozvalo je trgovačke lance, markete kao i druge prodajne objekte da se pridržavaju mjera Instituta za javno zdravlje u borbi protiv koronavirusa.

U skladu sa ranije propisanim mjerama Instituta za javno zdravlje, Ministarstvo ekonomije podsjeća sve trgovačke lance, markete kao i druge prodajne objekte na obavezu njihovog poštovanja:

– Obezbijediti mjesta za dezinfekciju ruku – idealno na kasama na kojima treba da budu postavljeni dispenzori – pumpe sa dezinfekcionim rastvorima na bazi alkohola koncentracije od 60% – 90%. Moguće je koristiti gotova sredstva posebno pravljena za ovu namjenu ili rastvor medicinskog alkohola iste koncentracije.

– Radnici u marketima ne treba da dolaze na posao ako imaju simptome respiratorne infekcije ili visoku temperaturu.

– U svakodnevnom radu radnici, posebno oni koji dolaze u kontakt sa novcem, treba da pooštre higijenu ruku, te da se strogo pridržavaju mjera Instituta za javno zdravlje.

– U slučaju da koriste rukavice, treba da imaju dovoljne količine “običnih” najlonskih rukavica ili rukavica od lateksa. Pooštrena higijena ruku se preporučuje i u slučajevima kada se rukavice ne nose.

– Potrebno je postaviti adekvatne postere – obavještenja o mjerama prevencije, simptomima infekcije kao i obavještenja o mjestima na kojima se ruke mogu dezinfikovati.

“S obzirom na to da su prethodnih dana uočene nepravilnosti u poštovanju ovih mjera i da je bio veliki broj prijava građana po tom pitanju, koristimo priliku da obavijestimo da će u narednom periodu biti pojačan inspekcijski nadzor u trgovačkim lancima, marketima kao i drugim prodajnim objektima.

Za sva dalja pitanja Operativni štab stoji na raspolaganju”, navode iz Ministarstva ekonomije.

NVO SAOPŠTILA

Vlada bi poslanicima, uz rebalans budžeta, trebalo da dostavi i revidirani plan državne pomoći Montenegro Airlines-u, jer je izgledno da su srušene projekcije na kojima je zasnovan finansijski oporavak kompanije, saopšteno je iz NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Pravni savjetnik u Akciji za socijalnu pravdu, Ines Mrdović, kazala je da podaci te nevladine organizacije otkrivaju da je menadžment Montenegro Airlines-a projektovao pomoć države veću od 155 miliona EUR, koliko je parlament zvanično odobrio krajem prošle godine.

„Prema izglasanom zakonu za finansijsku pomoć Montenegro Airlinesu, Vlada ove godine nacionalnog avio-prevoznika treba da novčano pomogne sa oko 20 miliona, od čega je 11 miliona za likvidnost kompanije, a nepunih devet miliona za restauraciju motora aviona“, rekla je Mrdović agenciji Mina-business.

Ona je dodala da je ostatak paketa pomoći za ovu godinu, od preko 80 miliona EUR, projektovan kroz dokapitalizaciju, koja je prikazana kao neutralan efekat na državni budžet. U naredne tri godine planirano je ulaganje preostalih sredstava, što se dominantno odnosi na kupovinu nova četiri polovna aviona.

„Međutim, zbog aktuelne krize izazvanom koronavirusom ugrožene su finansijske i ostale projekcije avio-kompanije na kojima je zasnovan plan državne pomoći, jer avioni Montenegro Airlines-a trenutno ne lete na redovnim linijama“, navela je Mrdović.

Ona je podsjetila da je kompanija za ovu ljetnju turističku sezonu planirala zakup još jednog aviona sa većim brojem sjedišta, a za april otvaranje redovnog saobraćaja ka Istanbulu i Nantu. Ti planovi su dovedeni u pitanje, a izgledno je nedostižna i projektovana popunjenost kabine od 72 odsto za ovu godinu, dok je u protekle dvije bila 71 odsto.

„Sve to će se značajno odraziti na prihode kompanije, iako će zbog ukupne situacije i rashodi biti manji, ali se mnogi troškovi, poput zakupa ili održavanja aviona, moraju plaćati, bez obzira da li su vazduhoplovi prizemljeni ili ne“, rekla je Mrdović.

Ona je dodala i da podaci u posjedu Akcije za socijalnu pravdu pokazuju da je avio-kompanija projektovala veću pomoć države od 155 miliona.

„Kako se navodi u podacima, Vlada je preuzela obavezu da posredstvom nekoliko svojih resora u naredne tri godine obezbijedi dodatne subvencije za Montenegro Airlines, pa bi avio kompanija prihodovala 1,5 miliona subvencija od otvaranja novih linija i oko 3,6 miliona za održavanje linija u zimskoj sezoni“, kazala je Mrdović.

Na dodatnih 1,5 miliona u naredne tri godine menadžment kompanije, prema riječima Mrdović, računa po osnovu revizije bilateralnih sporazuma sa drugim državama u vazdušnom saobraćaju, a s tim u vezi navode se Rusija, Ukrajina i Bjelorusija.

„Ukazuje se i da će Ministarstvo ekonomije sagledati mogućnost subvencionisanja cijene goriva za avio linije koje se iz Crne Gore održavaju tokom zimskih mjeseci, a kako se radi o mogućnosti za ovu stavku nije prikazan prihod od subvencija“, saopštila je Mrdović.

Ona je navela da domaća javnost nije bila upoznata sa tim projekcijama, ali ni sa jednim od bitnih argumenata menadžmenta Montenegro Airlines-a kojim je insistirano na državnoj pomoći. Taj argument se odnosi na opasnost potencijalnih stranih sudskih sporova po osnovu ugovora za finansijski i operativni lizing aviona.

„Menadžment je ukazivao da su sporovi neizvjesnog epiloga i iznosa obeštećenja i troškova postupaka, a kao primjer je naveo da bi kompanija Gecas putem suda u Engleskoj tražila nadoknadu štete za izgubljenu dobit, ako se ugovor raskine prije isteka roka 2024. godine. Za period od ove do 2024. godine ta obaveza iznosi 17 miliona EUR“, saopštila je Mrdović.

Ona je kazala da se postavlja pitanje šta je sve ostalo sakriveno od javnosti, kao i koliko će, u svijetlu novonastalih okolnosti, država još morati da izdvoji za spašavanje Montenegro Airlines-a i koliko će to biti dodatni teg ugroženim javnim finansijama zemlje.

MILOVIĆ SMATRA

Nikada nije postojalo veće opravdanje za dodatno zaduživanje, kao krajnji odgovor na krizu koja nas je zadesila, ocijenio je dekan Ekonomskog fakulteta Nikola Milović, dodajući da bi po njegovoj procjeni ono trebalo biti između 550 i 600 miliona eura. Država je odgovorno i pravovremeno reagovala donošenjem prvog seta mjera i predlogom novih koje će biti usvojene tokom ove nedjelje. Naglašava da je ključ uspijeha cjelokupnog crnogorskog sistema u ovom trenutku – povjerenje, koje je sada izgrađeno u odnosima institucija sistema i pojedinca.

Paket mjera koji je Vlada već donijela kao i predloženi dodatni paket mjera, koji će biti usvojen tokom ove sedmice, dobar je odgovor na novo nastalu situaciju ocjenjuje dekan Ekonomskog Fakulteta prof. dr Nikola Milović, dodajući da je država pravovremeno reagovala.

“Mjere koje su donijete su pravovremene, socijalne ekonomske tretiraju i novo zapošljavanje i dat im je karakter kratkoročnih. Moramo povesti računa o njihovoj dobroj inplementaciji i monitoringu primjene istih. Sa kratkoročnih mjera treba preći na strategiju dugoročnog razvoja.”

Potrebno je kaže izvući pozitivna i negativna iskustva iz krize koja nas je zadesila 2008 godine a koja su vezana za način na koji je država Crna Gora reagovala tada.

Podsjeća da se ključ snage te krize i negativnog uticaja na cijelu ekonomiju odnosio na smanjenje povjerenja u bankarski sistem.
“Sada imamo potpuno drugačiju situaciju. Bankarski sektor je visoko likvidan, i u prošloj godini je ostvario rekordne nivoe profitabilnosti, sa profitom koji je iznosio peko 50 miliona eura. Bankarski sektor u tom dijelu bilježi rast svoje aktive. Imamo razuđen sistem, sa većim brojem banaka, i imamo ono što je sada ključno u Crnoj Gori a to je povjerenje između građana, privrede i banaka.”
Banke su, istice Milović, i nakon izbijanja pandemije izazvane novim Korona virusom, nastavile snažno da kreditiraju privredu i samo stanovništvo.

“Stoga su mjere koje treba predložiti izuzetno jaka aktivnost Centralne banke Crne Gore, koja treba nastavi sa jačanjem likvidnosti banaka kroz obezbjeđenje dodatnih sredstava za banke iz inostranstva, i pomoći bankarskom sektoru koji treba da plasira taj novac u crnogorski sistem. Novi krediti koji će uslijediti nakon završetka moratorijuma za refinansiranje postojećih kredita treba da omoguće duže rokove otplate, niže kamatne stope, i pomoć i podršku prvenstveno onim preduzećima koje su orijentisane na proizvodnju, dio novih investicija i na one segmente koje se tiču turističke privrede.”

Turističkoj privredi, kaže on, treba dati mnogo duži grejs period, jer moramo da razmišljamo o tome kakva će biti naša sezona 2021. godine, i maksimalno ih treba rastretiti.

Milović navodi da je neophodna kordinacija i pravovremenost svih mjera na obuzdavanju efekata krize. Takodje je vazno, dodaje, snažno insistirati na završetku već započetih krupnih projekata, osnažiti zajedničko djelovanja fiskalne i monetarne politike ali i drugih subjekata privrednog života.

„Treba podstaći ulaganja stanovništva i privrede, koja se tiču depozitnog finasiranja projekata. Pokušati da se preko privatnih investitora velikih domaćih preduzeća dođe do dodatnog kapitala za ulaganje. Sve ovo mora da bude kordinacija kako nebi doživjeli ekspanziju rizika i prelivanje krize na realni sektor. Dugoročni ciljevi i ukupna ekonomska politika na dugi rok mora biti bazirana i dalje na velikim infrastrukturnim projektima, sektorski posmatrano, saobraćaj, energetika, turizam i poljoprivreda.“

Ove mjere zahtijevaju i novo zaduženje, koje je smatra Milović neophodno, i nikada nije postojalo veće opravdanje za istim. Novim zaduženjem očuvace se životni standard gradjana i izbjeci mjera smanjenja licnih dohodaka, ali i podstaći ukupna privreda.

“Mi smo u prethodne tri ipo godine imali konsolidovanje javnih finansija. Ministar Radunović je trebao da ubere plodove svog napornog rada za prethodne tri godine. Smanjen je budžetski deficit, i u ovoj situaciji je trebalo da dođe do postepenog pada javnog duga, ali globalna pandemija će proizvesti situaciju da će Crna Gora morati dodatno da se zaduži. Procjena je da ce kroz aranžman kod Svjetske banke, MMF-a kao i kroz direktna zaduženja, to biti izmedju 550 i 600 miliona eura.”

On podsjeća da su svi subjekti izrazili potrebu za državnom intervencijom. Bez adekvatne reakcije ekonomske politike privredi prijeti stanje depresije. Dodaje i da nema državnog intervencionizma bez adekvatne strategije.

“Strategija crnogorske ekonomske politike treba da se bazira na podsticanju državne potrošnje i stvaranje novih investicija u krupne projekte, uz ekspanzivnu monetarnu politiku i dalje aktivno kreditiranje. Uz konstantnu podršku privredi, zaposlenima i socijalno ugroženim građanima. Treba praviti strategiju otvaranja granica posebno po pitanju aktuelne turističke sezone, uz maksimalno angažovanje Montenegroairlinesa kako bi spremno dočekali ovu sezonu, kad god ona počela.”

Milović očekuje da ce procenat pada crnogorske ekonomije biti na nivou koji ce zabilježiti ostale Evropske države.

“Neka procjena koja je negdje na sredini između procjene MMF a i onoga što je procjena pada za dio koji se tiče svjetske ekonomije. Ako bismo, u drugoj polovini godine, imali povećanje privredne aktivnosti, ne očekujem da će pad biti toliko drastičan.”

I Crna Gora će, očekuje on, poput ostalih Evropskih država morati da krene u popuštanje restriktivnih mjera.

“Znamo i sami, ja naravno još jednom čestitam našim zdravstvenim radnicima i cijelom zdravstvenom sistemu Crne Gore, da je ključ zdravlja jednoga društva – zdrav pojedinac. I zbog toga je dobro što smo reagovali na ovaj način, ali vjerovatno, kako se budu pokazivali efekti pada Korona virusa u Crnoj Gori, doći će veoma brzo do početka otvaranja nekog segmenta aktivnosti, uz mjere predostrožnosti koje nam propisuje medicinska struka. Krizu jedino možemo da liječimo kroz povećanje privredne aktivnosti.”

Sem predloženog ekonomskog modela koji se odnosi na rast monetarne politike, u smislu kreditiranja banaka i jednog dijela fiskalne politike mjera koje je donijela Vlada, sa aspekta daljeg jačanja investicionog ambijenta i uticaja na buduća kretanja i buduće stope rasta u godinama 2022/23. Milovic, kao ključ uspijeha na kompletnu reakciju, cjelokupnog crnogorskog sistema u ovom trenutku vidi povjerenje, isticuci da je, trenutno, u središtu svega – pojedinac.

Osvrnuvši se na rad Ekonomskog fakulteta u vrijeme pandemije, on je kazao da je i ova institucija reagovala pravovremeno. Tako je, samo par dana od uvodjenja mjera, većina nastavnog materijala bila na sajtu fakulteta.

“Očekujem da ćemo veći dio predispitnih aktivnosti realizovati i tokom trajanja privremenih mjera, a da ćemo jedan dio ispitnih aktivnosti organizovati tokom juna mjeseca,” zaključuje on.

PILGRIM OCIJENIO

Crna Gora je u proteklim godinama ostvarila veliki napredak na tržištu rada, međutim zemlja se i dalje bori sa ključnim izazovima, koji bi mogli postati ozbiljniji usljed pandemije koronavirusa, ocijenio je predstavnik Međunarodne organizacije rada (MOR), Markus Pilgrim.

On je u intervjuu agenciji Mina-business, kazao da je napredak Crne Gore u proteklim godinama dokumentovan stalnim rastom stope zaposlenosti, koja je u prošloj godini iznosila blizu 60 odsto, dok je prosjek Evropske unije (EU) iznad 70 odsto.

“Međutim, zemlja se i dalje bori sa nekoliko ključnih izazova na tržištu rada koji bi sada mogli postati ozbiljniji. Glavni izazovi su visoka dugoročna nezaposlenost, čija je stopa tri puta viša nego u EU, 12 odsto u odnosu na četiri odsto, povišeni nivo nezaposlenosti mladih na nivou od oko 25 odsto i visoka neformalnost, na nivou između 25 odsto i 30 odsto. Naročito će neformalni radnici biti teško pogođeni, jer neće imati pristup socijalnoj zaštiti”, kazao je Pilgrim, koji je direktor regionalne kancelarije MOR-a za zemlje Centralne i Istočne Evrope.

Najjača kriza u sektoru turizma

Prema njegovim riječima, posmatrajući sektorsku strukturu crnogorske ekonomije i njenu zavisnost od turizma, zemlju bi možda mogla da pogodi još jača kriza od susjednih država u Evropi.

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje smanjenje nacionalnog dohotka u Crnoj Gori i Hrvatskoj od devet odsto u ovoj godini, što bi bilo tri puta veće od procijenjenog smanjenja u Srbiji, od tri odsto ili globalnog ekonomskog smanjenja od takođe tri odsto.

“Još nije jasno kako će to uticati na lokalno tržište rada u Crnoj Gori, ali počeli smo sa sakupljanjem podataka i nadamo se da ćemo imati još informacija za nekoliko sedmica”, naveo je Pilgrim.

Kako bi postigli brzi napredak u prikupljanju ovih novih podataka, ILO i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) osnovali su zajedničku radnu grupu za procjenu uticaja krize na ekonomije Zapadnog Balkana ispitivanjem vjerovatnih kratkoročnih i srednjoročnih efekata na zaposlenost.

“U ovom kontekstu je vrlo korisno što je Crna Gora prva država jugoistočne Evrope koja je prošle godine prijavila jednu od najnaprednijih statističkih platformi za informisanje o tržištu rada na svijetu – ILO-ov informacioni sistem tržišta rada (LMIS). Imati čvrste dokaze apsolutno je presudno za oblikovanje dobrih reakcija politike”, smatra Pilgrim.

On je podsjetio da je od nezavisnosti 2006. godine, otvorena ekonomija Crne Gore pomno pratila poslovni ciklus u Evropi, usložnjen činjenicom da je zemlja usvojila euro kao svoju zvaničnu valutu.

“Crnogorska privreda je pokazala snažne stope rasta prije 2008, od pet odsto, nagli pad vezan za finansijsku krizu od minus 5,7 odsto u 2009. godini i povratak solidnim stopama rasta u posljednjim godinama. Dakle, nema razloga za pretpostavku da se zemlja tokom nove krize može odvojiti od trendova u ostatku Evrope”, naveo je Pilgrim.

Bez posla bi moglo ostati 25 miliona ljudi u svijetu

On je, odgovarajući na pitanje kako će negativne posljedice pandemije koronavirusa uticati na tržište rada u Evropi i svijetu, kazao da je inicijalna globalna projekcija ILO-a iz marta bila da bi do 25 miliona ljudi moglo izgubiti zaposlenje.

“To bi značilo rast stope nezaposlenosti u svijetu od 13 odsto. Trenutno širom svijeta postoji 190 miliona nezaposlenih. U međuvremenu, vidimo veliki rizik da će broj nezaposlenih na kraju godine biti još veći od inicijalne projekcije”, smatra Pilgrim.

Za poređenje, finansijska kriza 2008/9. povećala je nezaposlenost za 22 miliona širom svijeta. Dakle, virus bi mogao imati štetniji uticaj na zaposlenost od finansijske krize. Bila je potrebna decenija da se ekonomije vrate na nivo prije krize.

“Što se tiče rizičnih sektora, sektor usluga, turizam, putovanja i maloprodaja posebno su pogođeni blokadom i ograničenjima međunarodnog putovanja. Hotelski krevet koji nije prodat u maju ili junu ne može se prodati dva puta kasnije, dok proizvodne firme mogu da nadoknade zaostatke narudžbi nakon što nastave proizvodnju”, objasnio je Pilgrim.

Pandemija jedinstven ekonomski izazov

Kazao je da je pandemija Covid-19 jedinstven ekonomski izazov različit od ostalih kriza.

Prema njegovim riječima, malim i srednjim preduzećima biće potrebna pomoć u privremenoj likvidnosti u obliku preferencijalnih zajmova ili grantova.

“U stalnom smo kontaktu sa crnogorskim Ministarstvom rada i socijalnog staranja i socijalnim partnerima koji ih podržavaju u analizi krize i osmišljavanju vjerovatnih reakcija politike koje bi Vlada i njeni socijalni partneri trebalo da razmotre kako bi umanjili kratkotrajne probleme i srednjoročni uticaj krize”, naveo je Pilgrim.

Svi partneri ILO u Crnoj Gori su, kako je zaključio, pokazali visok stepen profesionalizma i posvećenosti u prošlosti, što je nešto na čemu se može graditi sada u ovim teškim vremenima.

VASILIJE KOSTIĆ

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da “apriori ne treba isključivati eventualni aranžman sa MMF-om i bilo kojom drugom svjetskom finansijskom institucijom, jer svjetska praksa ne poznaje sličnu situaciju”. On ne spori da crnogorska ekonomija može upasti u recesiju, kako tvrde MMF i Svjetska banka, ali je uvijek skeptičan prema modelskim procjenama rasta i pada ekonomije u budućnosti.

Kostić ocjenjuje da Vlada postupa odgovorno i krizom upravlja na kvalitetan način, odnosno, vodi računa o pravednosti donijetih mjera.

Kostić kaže da su se ekonomisti na sastanku s Vladom saglasili sa konceptom ekonomskih mjera koje je izvršna vlast donijela kao način odgovora na krizu i onima koje se namjeravaju donijeti, uz izvjesna lična nijansiranja svakog od njih.

“Uz to, upoznali smo se sa ozbiljnim objektivnim ograničenjima koja stoje na putu realizaciji namjeravanog odgovora na krizu i u skladu s tim na potrebu neophodne akcije i uključenosti svih društvenih činilaca u njeno rješavanje.Pored toga, razmatrali smo u naznakama viziju budućeg društveno -ekonomskog razvoja Crne Gore kao i nominovanja ključnih sektora budućeg rasta i razvoja. Konačno, potreba za sličnim susretima u budućnosti i za komunikacijom na operativnom nivou je označena kao potencijalno dobra i korisna praksa”, kazao je Kostić.

Nepodijeljeni utisak sa sastanka, kaže analitičar, jeste da Vlada postupa vrlo posvećeno i odgovorno i krizom upravlja na kvalitetan način i što je posebno važno u ovakvim situacijama, vodi računa o pravednosti donijetih mjera.

“Ono što sam rekao na sastanku ponoviću i ovdje. Više sam nego zadovoljan izuzetno brzim i efikasnim odgovorom Vlade, prvim setom mjera. Mislim da je rijetko kada do sada bilo koja naša vlada tako brzo i efikasno reagovala na neki događaj. U datim okolnostima nije manje važna pravovremenost mjera od njihovog sadržaja”, kazao je on.

Mjere su, kako smatra, ispravno koncipirane i targetirale su likvidnost i očuvanje radnih mjesta, što je od suštinske važnosti, a takođe je neobično važno da su: mikro, mala i srednja preduzeća u prvom planu kao ključni stvaraoci dohotka u Crnoj Gori.

“Vlada radi u izuzetno uskom manevarskom prostoru malo instrumenata ima na raspolaganju, suštinski samo fiskalne mjere a ta jednostranost znači da bi bilo jasnije: plaćaju se obaveze, pri tome se trenutno ne prihoduje ništa ili gotovo ništa, uz to treba da se pomogne privredi i građanima”, kazao je Kostić.

Kada je riječ o zaduživanju, Kostić da mnogi koji koncipiraju mjere u salonskim uslovima  gube iz vida operativnu komponentu i problem koji ona nosi a to je: Sad i odmah treba obezbijediti sredstva i pomoći.

“Sredstva se mogu obezbijediti u nekom kasnijem roku, ali ako ih nemate sad štetu ne možete popraviti. Sa užasom ove dimenzije suočile su se najbogatije zemlje svijeta”. Kaže on..

Kada bi mjere mogle biti snažnije i eventualno više horizontalne bilo bi bolje.

“Ali kao što rekoh, radite sa onim sa čime raspolažete. Ne možemo ignorisati činjenice. Alternativa je zavaravanje”, dodaje analitičar.

Sa drugim setom mjera, smatra da se pomalo kasni

“Ali je opet, obezbjeđivanje konsenzusa od velike važnosti radi homogenizacije društva. Za treći dio mjera se nadam da će biti podstičućeg a ne očuvajućeg karaktera”, dodao je on.

Svjetska ekonomija će skliznuti u recesiju ako ovo potraje, to je bez sumnje, kaže Kostić.

“Naravno i naša. Dakle, sve je moguće. Zavisi od trajanja pandemije. Što se tiče o eventualnom aranžmanu sa MMF i bilo kojom drugom svjetskom finansijskom institucijom, apriori ne treba ništa isključivati jer ponavljam svjetska praksa ne poznaje sličnu situaciju”, zaključuje analitičar.

“Treba ipak reći, da se i MMF tokom vremena transformisao u, manje rigidnu organizaciju, koja je nekad nametala jaka socijalna ograničenja državama i nerijetko griješio zbog toga pa na taj način i bio označen kao izbor iz nužde. Danas je, ipak, drugačija organizacija pa je ne treba unaprijed isključiti pod uslovom da to ne znači gubljenje kormila upravljanja”, dodao je Kostić.