SNP CG

Socijalistička narodna partija Crne Gore smatra da se moraju što prije preduzeti hitne mjere ekonomske sanacije i učiniti sve da se smanji javni dug, što je i jedan od uslova koje od nas zahtijeva Evropska unija, saopšpteno je iz te partije.

Katastrofalna ekonomska politika, kako kažu iz SNP-a rezultirala je ogromnim javnim dugom koji trenutno iznosi 3,83 milijarde eura, što je oko 80% BDP-a.

“Uprkos tome, Vlada će se u ovoj godini zadužiti još najmanje 590 miliona eura, a vrlo je vjerovatno da će doći do rebalansa budžeta i novih zaduženja, pa možemo samo da zamišljamo koliki će biti ukupan javni dug”, navodi se u saopštenju.

Iz SNP-a kažu da je sigurno da će veliki dio zaduženja otići na otplatu kredita iz prethodnog perioda, “što govori o neodgovornom i nesavjesnom vođenju javnih finansija”.

“Iako Vlada konstantno ističe da je lider u regionu po visini prosječne zarade i penzije, stranim direktnim investicijama, životnom standardu i slično, činjenica je da građani ne osjećaju nikakav boljitak posljednjih nekoliko godina. O tome najbolje govori pravi egzodus stanovnika sjevernih opština, koji trbuhom za kruhom odlaze u razvijene zemlje Zapada”, navodi se u saopštenju.

Osim toga, slaba pokrivenost uvoza izvozom, neprimjetan rast realnih zarada, povećanje prosječne potrošačke korpe i inflacija doveli su nas do još nezavidnije situacije iz koje je sve teže pronaći izlaz. 

“Potrebno je istaći i da je Međunarodni monetarni fond u izvještaju iz 2019. godine upozorio na rast troškova za auto-put zbog kursnih razlika i nepreuzimanja mjera Vlade da to spriječi, u vidi osiguranja od valutnog rizika”, navodi se u saopštenju.

ANĐELIĆ NAGLASIO

Nepravilnosti u sektoru šumarstva su primijećene, a najviše ih je bilo u dodjeli, monitoringu i kontroli koncesija, posebno u područjima, gdje su izražene bespravne sječe, kao što su Kolašin, Andrijevica, Berane, dijelom i u područnoj jedinici Pljevlja, a tim koji je prošle godine formiralo Ministrastvo poljoprivrede, već je započeo raskid dva koncesiona ugovora, kazao je u Jutarnjem programu RTCG, državni sekretar za šumarstvo Milosav Anđelić.

Kako je istakao, pojedinim koncesionarima su dodjeljivane višestruko veće površine od dozvoljenih u ugovorima, i svi ti slučajevi su proslijeđeni nadležnim službama. Bilo je i onih koji su bez planske dokumentacije ulazili u pojedine područne jedinice.

“Jedna od nepravilnosti je bila i dodjela više hiljada drvne mase privatnim licima, kao da su pravna lica. Uočili smo i problem nesprovođenja ugovora u smislu prerade drvne mase koja je dodijeljena. Odnosno ubrana stabla su se izvozila, kao sirovina. Ovaj problem je posebno bio izražen 2015, zbog čega je Vlada 2017. donijela odluku o ograničenju izvoza, i to je dalo rezultate”, ističe Anđelić.

Kako je dodao, izvoza sirovine danas imamo 60 puta manje nego 2015. Prostora za poboljašnje ima i važno je da se šume koriste na održiv i domaćinski način. Sa novim mjerama i kontrolama napravljeni su pomaci, u planu je i pošumljavanje koje će početi od 21. marta.

“Obavljena je i kontrola dodijeljenih koncesija, zajedno sa vladinim timom za suzbijanje sive ekonomije, gdje je kontrolisano 202 preduzeća koja su imala samo jednog zaposlenog, za 134 preduzeća posredstvom poreske uprave donijeta su rješenja o naplati dva miliona poreza, identifikovana 42 radnika zapošljena na crno. Sve je uslovilo da poboljšamo u 428 preduzeća iz oblasti šumarstva i drvoprerade stanje vezano za izvršenja prema zaposlenima i državi”, zaključio je Anđelić.

Uprava za šume je, kako je istakao, ostvarila rekordne prihode od 7,2 milona eura, što je za 32 odsto više nego 2015. kada je industrijska proizvodnja bila i najveća. Obezbijeđena je i potpuna naplata svih potraživanja.

“Siječe se malo, ona je ispod 50 odsto prirasta, ali ni to nije garant da na pojedinim mjestima, izletišima, u zonama vodoizvorišta, u kontakt zonama nacionalnih parkova, ne dese incidenati sa bespravnom sječom”, kazao je Anđelić.

Na osnovu rada posebnog tima Ministarstva poljoprivrede koji je tokom prošle godine kontrolisao ovu oblast, Vlada je usvojila izvještaj o realizaciji akcionog plana bespravnih aktivnosti u šumarstvu za prošlu godinu i u rješavanje problema uključene su i druge nadležne službe ako što je poreska uprava, tužilaštvo, lokalne uprave, policija.

“Koordinacioni tim formiran prošle godine najprije je obratio pažnju na stanje putne infrastrukture kroz šumarska koncesiona područja i formirali smo državnu komisiju ispred Ministarstva poljoprivrede koja će se dalje baviti pitanjima odražavanja i stanja putnih komunikacija”, kazao je Anđelić.

Posvetili su pažnju i prevenciji šumskih požara i u odnosu na prethodni period, kako je dodao, imali smo 50 odsto manje požara.

NAREDNIH 15 DANA

Cijene goriva ostaće nepromijenjene naredne dvije sedmice, saopšteno je juče iz Ministarstva ekonomije.

Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,28 eura, odnosno 1,31 eura.

Litar eurodizela koštaće 1,16 eura, a lož ulja za veleprodaju 1,13 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. februara, kada su sve vrste pojeftinile tri do četiri centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 16. marta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 17. marta.

MONSTAT

Promet robe u trgovini na malo u januaru je u odnosu na isti mjesec prošle godine bio veći 5,9 odsto u tekućim i 3,9 odsto u stalnim cijenama, pokazuju podaci Monstata.

Promet robe u trgovini na malo u januaru je, u odnosu na decembar, bio manji 24 odsto u tekućim i 24,1 odsto u stalnim cijenama.

Iz Monstata je objašnjeno da promet robe u trgovini na malo predstavlja vrijednost prodate robe preduzeća koja je prodata krajnjim potrošačima, odnosno stanovništvu za ličnu potrošnju i upotrebu u domaćinstvu, kao i preduzećima i građanima za obavljanje djelatnosti.

Indeksi prometa robe u stalnim cijenama su dobijeni deflacioniranjem indeksa u tekućim cijenama, odgovarajućim indeksima cijena robe na malo.

NOVI SPISAK

Centralna banka (CBCG) objavila je danas novi spisak preduzeća sa blokiranim računima, na kojem se nalaze 42 kompanije više nego na prethodnom.

Na novom spisku, koji CBCG u skladu sa Zakonom o platnom prometu objavljuje mjesečno, nalazi se 18,35 hiljada kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) Poreske uprave i CBCG. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 3,65 hiljada ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u.

U skladu sa Zakonom o platnom prometu, obaveza CBCG je da objavljuje podatke u vezi sa postupkom prinudne naplate i to nazive kompanija, odnosno preduzetnika, njihove matične brojeve, iznose blokade računa i broj dana neprekidnog trajanja blokade.

Iz CBCG su objasnili da se matični brojevi za preduzetnike ne objavljuju, jer se u Centralnom registru transakcionih računa Centralne banke, oni vode po jedinstvenom matičnom broju (JMB) građana, čije objavljivanje nije u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Podatke CBCG objavljuje jednom mjesečno na internet stranici, prvog radnog dana po isteku mjeseca, sa presjekom stanja na posljednji dan u mjesecu, po azbučnom redu naziva preduzeća i preduzetnika.

U periodu od jula 2012, kada je CBCG počela da objavljuje podatke, do 9. januara 2014. godine, podaci su objavljivani u skladu sa tada važećim zakonom o platnom prometu u zemlji i to za kompanije, odnosno preduzetnike kada je blokada računa iznosila više od deset hiljada EUR u neprekidnom trajanju više od 30 dana.

Imena kompanija se objavljuju na sajtu CBCG, www.cbcg.me, a u cilju obezbjeđivanja pune nepristrasnosti objavljuju se po azbučnom redu.

SAJAM U PODGORICI

Dan otvorenih vrata Univerziteta Crne Gore i Sajam sezonskog zapošljavanja u turizmu odrzan je u Univerzitetskom sportsko-kulturnom centru u Podgorici. Nekoliko hiljada maturanata i studenata posjetilo je Sajam kako bi pronašli posao preko ljeta i informisali se o fakultetima.

Srednjoškolci Pavle Turković i Nemanja Sinđić planiraju da ljeto provedu u Budvi, zaposle se na nekom od sezonskih poslova i tako zarade svoj prvi novac.

Planiraju da se zaposle na pozicijama za koje ne treba struka – pomoćni radnik, spasilac…

Radnici u turizmu su ambasodori Crne Gore, kažu poslodavci, pa je važno kakvu poruku zaposleni šalju gostima.

Glavni izazov naše privrede je upravo deficit radne snage. Sajam sezonskog zapošljavanja trebalo bi da doprinese prevazilaženju ovog problema.

“Svi osnovni preduslovi sve što ograničava druga tržišta ovdje ne postoji. Jedini izazov za ostvarivanje punog kapaciteta su kadrovski kapaciteti”, kazao je na Sajmu Damir Davidović iz Ministarstva turizma.

Zaključeno je da zapošljavanje studenata tokom sezone predstavlja efikasan način da se iz svijeta učenja pređe u svijet rada.

Na sajmu se, osim u Crnoj Gori, nudi šansa za rad preko ljeta u inostranstvu.

NAREDNIH 15 DANA

Cijene goriva ostaće nepromijenjene naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Građani će litar eurosupera 95 i 98 plaćati po nepromijenjenoj cijeni od 1,28 eura, odnosno 1,31 eura.

Litar eurodizela koštaće 1,16 eura, a lož ulja za veleprodaju 1,13 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. februara, kada su sve vrste pojeftinile tri do četiri centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 16. marta, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 17. marta.

RUDNICI BOKSITA

Stečajna uprava Rudnika boksita pozvala je sve zainteresovane da se do 7. aprila prijave na oglas za prodaju imovine tog preduzeća, odnosno nepokretnosti koje čine zemljište i objekti, po ukupnoj cijeni 1,55 miliona eura.

Imovinu koja se nudi na prodaju čini zemljište na kojem je moguće izgraditi poslovne zgrade u privredi, površine 830 i 118 metara kvadratnih, po cijeni od 64,24 hiljade eura, odnosno 9,13 hiljada.

Prodaje se i dvorište površine 3,39 hiljada kvadrata za 262,7 hiljada eura, kao i dvije građevinske parcele za 110,06 hiljada eura i 13 hiljada eura.

Na prodaju je ponuđena i dvospratna zgrada površine 1,65 hiljada metara kvadratnih za 1,09 miliona eura.

U oglasu je navedena i prizemna zgrada koja je porušena.

Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez garancija kupcu i bez prava na naknadni prigovor i reklamaciju.

Pravo učešća na javnom nadmetanju imaju preduzeća i pojedinci koji uplate depozit u iznosu od pet odsto početne vrijednosti imovine.

Ponude se dostavljaju do 7. aprila do 13 sati na adresu Privrednog suda, a biće otvorene dan kasnije u 11 sati.

Kriterijum za odabir ponude je isključivo najveća ponuđena cijena.

Odluku o prihvatanju najpovoljnijih ponuđača i prodaji imovine stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od sedam dana od održavanja javnog nadmetanja.

Ukoliko najbolji ponuđač usmeno ili pisano odustane od zaključenja ugovora o kupoprodaji u ostavljenom roku, gubi pravo na povraćaj depozita, a stečajni upavnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom koja nije manja od početne.

PROŠLE GODINE

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je uvezla prošle godine 1,1 teravatsat struje vrijednosti oko 58,3 miliona eura, dok je istovremeno izvezla 0,8 teravatsati vrijednosti 51,1 miliona eura, prenosi list Elektroprivreda.

Izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom u EPCG Darko Krivokapić ističe da je prethodna godina bila veoma izazovna i nepredvidiva.

“Imajući u vidu disperziju hidroloških prilika tokom 2019. godine, kao i radove vezane za revitalizaciju generatora u hidroelektranama i redovne remonte proizvodnih jedinica, smatramo da je tokom 2019. godine urađen dobar posao kada je u pitanju trgovina električnom energijom, prvenstveno iz ugla snabdijevanja potrošnje, kao i iz ugla angažovanja proizvodnje”, kazao je Krivokapić listu Elektroprivreda.

On navodi da su fjučers cijene za prošlu godinu, tokom 2018. pokazivale da će se zadržati rast cijena, naročito sa naglim rastom cijena dozvola za emisije CO2 pa je cijena band energije dostizala i 64 eura po megavatsatu.

Krivokapić objašnjava da su tokom prethodne godine cijene na spot tržištu pale tokom prvog kvartala, tako da je na kraju ostvareni prosjek cijene električne energije za 2019. na HUPX berzi iznosio 50,36 eura po megavatsatu.

MONSTAT

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od preduzeća i zemljoradničkih zadruga sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 8,4 miliona eura, pokazuju podaci Monstata.

Od toga je vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 2,4 miliona eura ili 28,6 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila šest miliona eura ili 71,4 odsto.

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u četvrtom prošlogodišnjem kvartalu porastao je 3,5 odsto u odnosu na isti kvartal 2018.

“Od toga je zabilježen rast vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje preduzeća 4,8 odsto i otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača 2,9 odsto”, navodi se u saopštenju.

U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u četvrtom kvartalu prošle godine stoka po vrstama i kategorijama učestvuje sa 25,9 odsto, sirovo kravlje mlijeko 21,7 odsto i kokošija jaja 13,3 odsto.

Svježe povrće učestvuje sa 10,7 odsto, svježe voće 8,7 odsto i ostali proizvodi 8,7 odsto, svježa riba 5,3 odsto, industrijsko bilje 3,3 odsto, prerađevine voća i grožđa učestvuju 1,7 odsto, žita 0,4 odsto i grožđe 0,3 odsto.