U toku stecaja imovina rasprodata, nijesu isplacene zarade niti povezan radni staz

Najveci dio imovine prodat je u junu 2001. za 6,2 miliona maraka kompaniji “Montenegro modern shoes” (MMSH), ali radnici nijesu naplatili potrazivanja

Bivsi radnici fabrike obuce Kosuta sa Cetinja pravdu cekaju 23 godine, kada je firma otisla u stecaj, a njih oko 600 i pored rasprodaje vrijedne imovine nijesu dobili devet zaostalih zarada, niti im je povezan radni staz.

Predstavnica radnika Dijana Vujovic kaze da je kompanija u trenutku stecaja imala fabriku na Cetinju sa preko 600 masina, veliku kolicinu opreme i repromaterijala, kao i 48 prodavnica sirom bivse Jugoslavije.

Ona podsjeca da je stecaj uveden u martu 1996. godine, kao i da je u junu 2001. godine zakljucen stecajni postupak nad najznacajnijim dijelom imovine fabrike cija je vrijednost tada na 6,4 miliona maraka, dok je stecajni postupak nastavljen nad dijelom stambenog prostora od 1.358 kvadrata vrijednog 1, 2 miliona maraka. Najveci dio imovine prodat je u junu 2001. za 6,2 miliona maraka kompaniji “Montenegro modern shoes” (MMSH), ali radnici nijesu naplatili potrazivanja.

“Kako je moguce da fabrika koja ima 48 objekata na ekskluzivnim lokacijama sirom bivse Jugoslavije, preko 600 masina, od kojih je samo jedna imala vrijednost od 1,2 miliona eura, bude procijenjena na nesto vise od sest miliona maraka. Nevjerovatno je i da prioritetni povjerioci-radnici ostanu nenamirenih potrazivanja zbog kojih je i doslo do pokretanja stecajnog postupka”, kazala je Vujovic.

Ona je precizirala da se od prodaje imovine naplatilo svega 20 radnika.

“Zbog sumnji u kriminalne i manipulatorske radnje podnijete su krivicne prijave Specijalnom drzavnom tuzilastvu. Najveca nepravda u privredi nanijeta je upravo ovim ljudima koji i danas protestuju ispred zgrade Prijestonice Cetinje. Nezamislivo je da se namire svi povjerioci, a da pritom ovi radnici ostanu u potpunosti nenamireni”, kazala je Vujovic.

Bivsi radnici apeluju da im se isplate zarade prijavljene u stecajnom postupku, poveze radni staz i omoguci socijalni program jer vecini do penzije nedostaje jedna do tri godine. Zahtijevaju i da im tuzilastvo odgovori sta se desilo sa njihovim krivicnim prijavama.

BBC

Svetski dogadaji danas se cesto odvijaju veoma brzo, ali tesko je nadmasiti brzinu i snagu promena iz 1989. godine.

Sve je kulminiralo jednom od najslavnijih scena u skorasnjoj istoriji – padom Berlinskog zida.

Zid je pao delom zbog birokratske omaske, ali je pao u talasu revolucija posle kojih se komunisticki blok predvoden Sovjetima nasao na ivici propasti i pomogao nastanak novog svetskog poretka.

Kako je pao zid?

Devetog novembra 1989. godine, pet dana nakon sto se na protestima u Istocnom Berlinu okupilo pola miliona ljudi, srusio se Berlinski zid koji je razdvajao komunisticku Istocnu Nemacku od Zapadne.

Istocnonemacki lideri pokusali su da umire sve vece proteste popustajuci kontrolu na granicama, olaksavajuci tako putovanja Istocnim Nemcima. Nisu, medutim, nameravali u potpunosti da otvore granice.

East German citizens climb the Berlin wall at the Brandenburg gate after the opening of the East German border was announced in Berlin on 9 November 1989

Reuters

Stanovnici istocnog Berlina 9. novembra 1989. godine pomogli su da Gvozdena zavesa u Nemackoj bude skinuta

Promene je trebalo da budu prilicno neznatne – ali nacin na koji su primenjene imao je ogromne posledice.

Beleske o novim pravilima predate su portparolu Ginteru Sabovskom – koji nije imao vremena da ih procita pre svoje redovne konferencije za stampu. Kad je prvi put naglas procitao beleske, novinaru su ostali zabezeknuti.

,,Privatna putovanja van zemlje sada mogu da se primenjuju bez ikakvih preduslova”, rekao je on. Iznenadeni novinari trazili su vise detalja.

Prebirajuci po beleskama, Sabovski je rekao da koliko on zna, ovo stupa na snagu trenutno.

Zapravo je trebalo da krene narednog dana, sa svim detaljima o podnosenjima zahteva za vizu.

Ali vest je preneta svuda na televiziji – i Istocni Nemci su u ogromnim brojevima pohrlili na granicu.

Harald Jager, granicni cuvar na smeni te veceri, rekao je za Spigl 2009. godine da je zbunjeno gledao konferenciju za stampu – a onda posmatrao okupljanje mase.

East Germans enter West

Getty Images

Emotivne scene dok Istocni Berlinci ulaze na Zapad

Jager je freneticno zvao nadredene, ali oni nisu izdali naredenje niti da otvori kapije – niti da otvori vatru kako bi zaustavio masu. Sa svega sacicom cuvara na raspolaganju pred stotinama ljutitih gradana, primena sile ne bi bila od velike koristi.

,,Ljudi su mogli da budu povredeni ili cak da stradaju i bez otvaranja vatre, u carkama, ili da je izbila panika medu hiljadama koje su se okupile na granicnom prelazu”, rekao je on za Spigl.

,,Zato sam izdao naredenje ljudima: Otvorite granicu!”

Hiljade ljudi je proslo, slaveci i placuci, u scenama koje su se prenosile sirom sveta. Mnogi su se popeli na zid kod berlinske Brandenburske kapije, odvaljujuci komade zida cekicima i pijucima.

Burna godina dostigla je vrhunac.

Zasto je zid pao?

Posle Drugog svetskog rata, Evropa je bila podeljena izmedu Sovjetskog saveza i njegovih bivsih zapadnih saveznika, a Sovjeti su postepeno poceli da podizu ,,Gvozdenu zavesu” koja je odvajala Istok od Zapada.

Porazena Nemacka bila je podeljena izmedu sila koje su je osvojile – SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR – s istocnom stranom koju su zauzeli Sovjeti. Istocna Nemacka, zvanicno pod imenom Nemacka demokratska republika, postala je uporiste Sovjetskog Saveza u Zapadnoj Evropi.

Ali Berlin je bio podeljen na cetiri dela, sa britanskim, francuskim i americkim zonama u zapadnom delu grada i sovjetskom zonom u istocnom. Zapadni Berlin pretvorio se u ostrvo okruzeno komunistickom Istocnom Nemackom.

A woman trying to get a piece of the wall in West Berlin just days after it officially opened in November 1989

Getty Images

Na kraju je 1961. godine podignut zid, zato sto su iz Istocnog Berlina odlazili ogromni brojevi ljudi na Zapad.

Osamdesetih godina Sovjetski Savez se suocavao sa akutnim ekonomskim problemima i velikim nestasicama hrane, a kad je u aprilu 1986. godine eksplodirao nuklearni reaktor u Cernobiljskoj elektrani, bio je to simbolicni trenutak u nadolazecem padu komunistickog bloka.

Mihail Gorbacov, relativno mladi sovjetski lider koji je preuzeo vlast 1985. godine, uveo je reformsku politiku ,,glasnosti” (otvorenost) i ,,perestrojke” (prestrojavanje).

Ali dogadaji su se odvijali mnogo brze nego sto je i on mogao da predvidi.

Revolucionarni talas

Vec je dolazilo do reformistickih pokreta u komunistickom bloku. Godine aktivizma i strajkova u Poljskoj kulminirale su tako sto je njihova vladajuca komunisticka partija glasala za legalizaciju zabranjenog sindikata Solidarnost.

U februaru 1989. godine, Solidarnost se nalazila u pregovorima sa vladom i na delimicno slobodnim izborima tog leta uspela da osvoji poslanicka mesta u parlamentu. Iako su komunisti uspeli da zadrze odredenu kvotu poslanickih mesta, Solidarnost bi osvojila vecinu svaki put kad joj je bilo dozvoljeno da glasa.

Solidarity rally against closure of Gdansk shipyards during 1989 election campaign - 20 May

Getty Images

Poljski pokret Solidarnost bio je uspesan na delimicno slobodnim izborima

I Madari su u martu pokrenuli masovne demokratske demonstracije. U maju je uklonjeno 240 kilometara bodljikave zice uz granicu sa Austrijom – prva pukotina u Gvozdenoj zavesi. Madarsku revoluciju iz 1956. godine Sovjeti su brutalno ugusili, ali ova je uspevala.

U avgustu se revolucionarni talas istinski podigao na obodima. Dva miliona ljudi sirom Estonije, Letonije i Litvanije – tada deo Sovjetskog Saveza – odrzale su neke od najupecatljivijih demonstracije takozvane Raspevane revolucije kada su formirale ljudski lanac dug 600 kilometara sirom baltickih republika zahtevajuci demokratiju.

East Germans cross the Hungarian border into Austria - 21 August 1989

Getty Images

Mnogi Istocni Nemci bili su ophrvani emocijama dok su prelazili u Austriju

Po avgustovskim vrelinama, Madarska je otvorila granice sa Austrijom ka zapadu, omogucivsi tako bekstvo istocnonemackim izbeglicama.

Gvozdena zavesa je popustala.

Cehoslovacka, ciji je zahtev za liberalnim reformama bio brutalno ugusen 1968. godine, omogucila je drugi nacin za bekstvo. Istocni Nemci mogli su da putuju u susedne socijalisticke drzave bez ogranicenja i poceli su da naviru u tamosnju Zapadnonemacku ambasadu u stotinama, zato sto bi na kraju vozom bili evakuisani na Zapad.

Istocna Nemacka je na kraju u oktobru zatvorila granicu sa Cehoslovackom kako bi zaustavila navalu.

The destruction of the Berlin Wall, Germany, 11 November 1989

Getty Images

Berlinski zid je delio grad na dva dela vise od 30 godina

Ali tada se vec revolucija prosirila citavom Istocnom Nemackom.

Istocnonemacki buntovnici

Sve je pocelo sa demonstrantima koji su se okupili u centru Lajpciga zahtevajuci slobodu.

Devetog oktobra, svega nekoliko dana posle proslave 40. godisnjice Istocne Nemacke, na ulice je izaslo 70.000 ljudi.

Iz Zapadne Nemacke pozivali su na slobodne izbore, a novi komunisticki lider Istocne Nemacke Egon Krenc poceo je da prica o reformi. Niko nije znao da ih je od pada Zida delilo svega nekoliko nedelja.

Krajem oktobra parlament u Madarskoj, koja je bila jedna od prvih zemalja u kojoj su odrzane masovne demonstracije, usvojio je zakon koji omogucuje direktne predsednicke izbore i visepartijske parlamentarne izbore.

A onda je 31. oktobra broj onih koji zahtevaju demokratiju u Istocnoj Nemackoj narastao na pola miliona. Krenc je odleteo u Moskvu na sastanke – nedavno je za BBC izjavio da je tamo dobio uveravanja da ujedinjenje Nemacke nije u igri.

Cetvrtog novembra, mesec dana nakon sto su otpoceli protesti u Istocnoj Nemackoj, oko pola miliona ljudi okupilo se na Aleksanderplacu u srcu Istocnog Berlina.

Tri dana kasnije, vlada je podnela ostavku. Ali nije postojala namera da se dopusti demokratija i Egon Krenc je ostao na celu Komunisticke partije i de fakto lider zemlje.

Nece, medutim, ostati tamo dugo. Pet dana kasnije, Sabovski je odrzao konferenciju za stampu koja je promenila svet.

Berliners take a hammer and chisel to a section of the Berlin Wall in front of the Brandenburg Gate after the opening of the East German border was announced in Berlin on 9 November 1989

Reuters

Zasto Sovjeti nisu primenili silu?

Ranije tokom 1989. godine, demonstranti u Pekingu na Trgu Tjananmen koji su trazili demokratiju u Kini bili su uguseni brutalnom vojnom silom.

SSSR je ranije vec koristila vojnu silu da zaustavi pobune. Zasto onda to nije uradila i sada?

U samom Sovjetskom Savezu jeste, pobivsi 21 demonstranta za nezavisnost u sovjetskoj republici Gruziji. Ali drugde u komunistickom bloku nije.

Raskinuvsi sa predasnjom sovjetskom politikom, Mihail Gorbacov je odlucio da ne koristi pretnju vojnom silom da bi gusio masovne demonstracije i politicku revoluciju u susednim zemljama.

,,Sada se drzimo doktrine Frenka Sinatre”, izjavio je za americku televiziju portparol ministarstva spoljnih poslova Genadij Geraismov. ,,On ima pesmu `I (Did) It My Way.’ Tako svaka zemlja odlucuje za sebe kojim ce putem poci.”

Novo poglavlje u evropskoj istoriji

Treceg decembra Gorbacov i americki predsednik Dzordz Bus seli su jedan kraj drugog na Malti i izdali saopstenje u kom se kaze da je Hladni rat izmedu ove dve sile okoncan.

Demonstration on Letna Plain in Prague - 25 November 1989

Getty Images

U Pragu se okupilo vise od pola miliona ljudi na demonstracijama odrzanim u novembru 1989. godine, kad je srusen komunizam u Cehoslovackoj

Talas revolucija iz 1989. godine, medutim, jos nije bio okoncan.

Studentske demonstracije u Pragu sukobile su se sa policijom, pokrenuvsi Plisanu revoluciju koja je za svega nekoliko nedelja svrgla komunizam u Cehoslovackoj.

U Rumuniji su se demonstracije zavrsile nasiljem i dovele do pada komunistickog diktatora Nikolajea Causeskua. Nova vlada preuzela je vlast dok je svrgnuti lider bezao iz svoje palate pred naletom ljutite mase.

Romanian troops and civilians hide from snipers in downtown Bucharest - 24 December 1989

Getty Images

Rumunska revolucija jedina je u Istocnoj Evropi te godine dovela do krvoprolica

On i njegova zena Elena uhvaceni su i pogubljeni na Bozic. Vise od 1.000 ljudi stradalo je u neredima pre i posle revolucije, sto je Rumuniju razlikovalo od dogadaja na drugim mestima koji su uglavnom prosli bez prolivene krvi.

Post skriptum za 1989.

A sam Sovjetski Savez?

Letonija, Litvanija i Estonija su 1990. godine novostecene politicke slobode iskoristile da izglasaju pad vlastitih komunistickih vlada i naprave korake ka nezavisnosti. Sovjetski Savez se raspadao, ali Gorbacov je napravio jos jedan zlosrecni pokusaj da ga reformise pozvavsi na okupljanje lidere 15 sovjetskih republika.

Tvrdokorni komunisti koji su se protivili njegovim reformama preduhitrili su ga u tome, pokusajem puca dok je bio na odmoru na Krimu u avgustu 1991. godine i strpavsi ga u kucni pritvor.

Puc je osujecen kroz tri dana kad su se pro-demokratske snage okupile oko Borisa Jeljcina, predsednika ruske republike.

Ali bilo je to samrtno zvono za SSSR i jedna po jedna republike u njegovom sastavu pocele su da proglasavaju nezavisnost. Do kraja godine, Sovjetska zastava se zavijorila poslednji put.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

“Ako je Meksiku potrebna ili zatrazi nasu pomoc da se otarasi tih cudovista, SAD su spremne i voljne da se ukljuce i obave taj posao brzo i efikasno”, tvitovao je Tramp

Vrijeme je da Meksiko i SAD udruze snage i “povedu rat” protiv narko-kartela, porucio je americki predsjednik Donald Tramp.

Kako prenosi Glas Amerike, Tramp poziva na obracun sa naoruzanim grupama krijumcara droge juzno od americke granice posle napada iz zasjede na porodicu americkih Mormona koji zive u Meksiku, u kojoj je stradalo najmanje sestoro djece i tri zene.

Tramp je rekao da se “divna porodica iz Jute” nasla u sredistu obracuna dva ozgloglasena kartela.

“Ako je Meksiku potrebna ili zatrazi nasu pomoc da se otarasi tih cudovista, SAD su spremne i voljne da se ukljuce i obave taj posao brzo i efikasno”, tvitovao je Tramp.

On je naveo da “sjajni novi predsjednik Meksika pridaje veliki znacaj tom pitanju ali da su ti karteli postali tako veliki i mocni da je ponekad potrebna vojska da bi se porazila vojska”.

Tramp je na Tviteru dodao da ceka poziv meksickog predsjednika Andresa Manuela Lopesa Obradora da udruze snage i “povedu rat protiv narko-kartela i zbrisu ih sa lica zemlje.”

Ubrzo posle Trampovog poziva na akciju, Obrador je rekao da, iako zeli da razgovara sa americkim predsjednikom o problemu, ideja zajednicke vojne akcije “nije u skladu sa njegovim uvjerenjima”.

“Najgora stvar je rat”, dodao je Obrador.

“Pristisak na mene poceo je prosle godine… bio sam pod velikim stresom i u strahu, sto jos postoji – jer su se predstavljali kao bogovi, govorili da iza sebe imaju ljude iz vrha drzave i kriminogene zone”

Gradevinski inspektori Vladan Juretic i Zoran Boskovic svakodnevno su mi prijetili i trazili novac, govoreci da nisu sami, vec da iza njih stoji krem drzave i mafije.

To je juce “Vijestima” ispricao investitor Bosko Nenezic, nakon saslusanja u Visem drzavnom tuzilastvu u svojstvu osumnjicenog za davanje mita.

“Pristisak na mene poceo je prosle godine… bio sam pod velikim stresom i u strahu, sto jos postoji – jer su se predstavljali kao bogovi, govorili da iza sebe imaju ljude iz vrha drzave i kriminogene zone”.

Boskovic i Juretic uhapseni su dan nakon sto je na Televiziji Vijesti emitovan ekskluzivni snimak razgovora izmedu njih i Nenezica, tokom kojeg biznismen u jednom ugostiteljskom objektu navodno predaje 5.000 eura sluzbeniku Ministarstva odrzivog razvoja i turizma (MORT) kako bi mu dozvolili nastavak gradnje na objektu uprkos istekloj dozvoli.

Istog dana suspendovao ih je resorni ministar Pavle Radulovic i nekoliko sati kasnije podnio ostavku…

Nenezic je u razgovoru za “Vijesti” ponovio da je krivicnu prijavu predao u maju, a dopunu iste u oktobru i da se njegov pravni zastupnik, advokat Nikola Kavedzeic vise puta u policiji interesovao za taj predmet: “Nastavio sam da radim, ali sam svakodnevno osjecao pritisak od tih ljudi… Nakon zgrade u Lastvi, nastavio sam da gradim zgradu u Ivanovicima, a pritisci nisu prestajali, narocito od Juretica”.

Tvrdi da ga je Juretic pocetkom jula 2018. godine, dok je gradio u Lastvi, doveo u zabludu i rekao mu da ce krivicno odgovarati, otici u zatvor i da ce mu srusiti objekat, jer mu je istekla gradevinska dozvola: “Ali kazao mi je da to njegov sef – Zoran Boskovic, moze da sredi”.

Od tada su, kaze, svakodnevno od njega trazili novac i pritiskali ga.

Na pitanje zasto je pristao da plati, rekao je da je svjesno odigrao tu ulogu kako bi ih snimio u slucaju da mu se nesto desi:

“Kada sam vidio da ne mogu vise da ih izbjegavam, da moram da dam novac, odlucio sam da to snimim i dokumentujem. Nikome prije nisam dao novac, niti cu. Ovo sam bio primoran da uradim, jer sam svjesno isao na to da ih snimim u slucaju da mi se nesto desi… Da ovim ostavim trag – da postoji krak mafije u vidu drzavnih cinovnika koji reketiraju narod”, kazao je Nenezic.

Rekao je da ga je Juretic plasio Boskovicem, govoreci mu da je to “bog koji hoda zemljom i da je svemoguc”…

Advokat Kavedzic (desno) i Nenezic juce dolaze u tuzilastvo
Advokat Kavedzic (desno) i Nenezic juce dolaze u tuzilastvo(Foto: Savo Prelevic)

“Boskovic mi je trazio da prihvatim da im dugujem jos 10.000 eura i davao mi rok do septembra, na koji ja nisam pristao. Zbog toga su poceli da me proganjaju kada sam poceo da gradim u Ivanovicima”.

Objasnio je da se u tom budvanskom naselju samo pripremao za gradnju, cisteci plac – kada je dosao Juretic i trazio 5.000 eura, prijateci da ce mu pisati prijavu sto nije ogradio gradiliste…

“Rekao sam mu – u redu, 500, 1.000, 50.000 eura cu platiti kaznu, ali vama necu ni dinara i dovidenja… Pitao sam ga zbog cega kazna, posjekao sam tri cempresa i ocistio jednu baraku u kojoj niko nije zivio 15 godina”…

Tvrdi da je Juretic tada otisao i prijavio njega, njegovog sina i prijatelja M. K., optuzujuci ih da su ga pretukli.

“Posljednjih 20 godina nisam bio u policiji, dok Juretic nije poceo da me prijavljuje. Trazi mi reket, ja odbijem da dam novac, a on ode u policiju i prijavi da sam ga tukao ili vrijedao na nacionalnoj osnovi. Naravno da nisam. Pretpostavljam da oni nisu sami vec da imaju pomagace, da je to citav jedan klan… To je klan koji reketira mnoge po Croj Gori. Drago mi je da sam prekinuo lanac cutanja, ali mi je krivo jer znam da mnogi i dalje cute i trpe reket i otimacinu, cak i oni koji se ne bave biznisnom vec grade porodicne kuce… Godinu i po smo moja porodica i ja prezivljavali psihicku torturu”.

Dan nakon toga, kaze da se povjerio advokatu Kavedzicu koji ga je savjetovao da sve prijavi policiji, sto je ucinio i odnio dokaze o reketiranju.

“Prilozio sam telefon i sat kojima sa snimao, i tu ima toliko materijala da ih osude, pa da su ne znam ko… Juretic samo trazi novac, mislio sam da ga se mogu otarasiti. Novac je pokusao da iznudi i u septembru, nakon sto sam ga prijavio… To su radili toliko bahato. Juretic mi je trazio novac pred sinom i djevojkom koja radi u nasoj firmi… Kad je u Ivanovice dosao M. K. da se dogovorimo oko betona, i njemu je tarzio novac. I sada smatram da iza njih stoji neko iz drzave”.

Pritiskali i na dan TV emisije

Nenezic tvrdi da su Boskovic i njegovi prijatelji pokusali sa njim da stupe u kontakt i na dan gostovanja njegovog pravnog zastupnika u emisiji “Nacisto”, Televizije Vijesti.
“Zvao me je prijatelj koji je sjedio sa Boskovicem i ovaj je trazio da se nademo i zaustavimo to. Zvao je i mog prijatelja pokusavajuci i preko njega da utice da se sve to stopira”.

Kavedzic je potvrdio da ga je Boskovic dva puta zvao, ali da nije odgovarao na telefonske pozive…

Nenezic osumnjicen za davanje mita

Nenezic je juce u Visem tuzilastvu saslusan kao osumnjicen za davanje mita. Advokat Kavedzic kazao je da je Nenezic najprije dobio poziv da izjavu da u svojstvu svjedoka, a da je dan uoci saslusanja pozvan kao osumnjiceni.

Duze od cetiri sata pricao je tuziocu Zoranu Vucinicu kako su poceli njegovi problemi sa gradevinskim inspektorima i zasto im je navodno placao usluge.

“Nije mi nuden status svjedoka saradnika, ne bih ni pristao na to. Predmet je potpuno cist. Imam snimak, koji sam napravio iskljucivo zbog toga sto je ta ekipa mogla da naudi mojoj djeci ili meni”, rekao je Nenezic.

Ponovio je tvrdnje advokata – da nije odmah sve prijavio zbog straha od osvete.

MJU

Najvise zaposlenih iz sektora rada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva zainteresovano je za sporazumni raskid radnog odnosa, saopsteno je za Dan iz Ministarstva javne uprave (MJU).

Od ukupno 1.430 podnijetih zahtjeva na centralnom nivou, 520 ih je iz zdravstva.

Analiza dostavljenih profila pokazuje da su za sporazumni raskid radnog odnosa najvise zainteresovani zaposleni kojima je ostalo nekoliko godina do penzije odnosno zaposleni koji prosjecno ima 59 godina starosti i 35 godina radnog staza.

“Prema podacima kojima raspolaze Ministarstvo javne uprave, u sektoru zdravstva podnijeto je 520 zahtjeva za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine. Na osnovu profila zaposlenih koji su nam dostavljeni, zakljucuje se da medicinski kadar cini nesto vise od polovine zaposlenih koji su podnijeli zahtjev. Najveci broj njih su medicinske sestre/tehnicari oko 48 odsto, dok ljekari
cine oko cetiri odsto ukupnog broja podnijetih zahtjeva”, precizirali su iz MJU.

Na centralnom nivou trenutno radi oko 40.000 sluzbenika, a za prekid radnog odnosa zainteresovano je njih 1.430, odnosno oko 3,5 odsto.

Iz resora ministra Suzane Pribilovic preporucuju da organi i institucije ne koriste ovaj mehanizam kako bi sporazumno raskinuli radni odnos sa zaposlenima koje moraju odmah zamijeniti.

“Ukoliko se organi/institucije ne budu pridrzavali ove preporuke, neminovno ce doci do pada kvaliteta usluga koje pruzaju, kao i do znacajnog finansijskog troska za javni sektor”, upozoravaju iz MJU.

Iz MJU napominju da sektori iz kojih je najvise zainteresovanih za sporazumni raskid radnog odnosa (zdravstvo, prosvjeta, finansije, rad i socijalno staranje i unutrasnji poslovi) ujedno imaju i najveci broj zaposlenih, pa je, kako navode, ocekivano da ce i broj onih koji su zainteresovani za sporazumni prestanak radnog odnosa biti najveci.

“Posmatrano kroz udio podnijetih zahtjeva u ukupnom broju zaposlenih, najveci procenat podnijetih zahtjeva evidentiran je u sektorimarada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva oko pet odsto od ukupnog broja zaposlenih u ovim sektorima. Najvise zainteresovanih na lokalnom nivou je iz Podgorice, zatim iz Pljevalja i Ulcinja”, naglasili su iz MJU.

Za sporazumni prestanak radnog odnosa priblizno je isto interesovanje zena i muskaraca.

Predlogom novog Statuta DPS-a generalni sekretari predsjednika drzave i Skupstine po funkciji postaju clanovi Glavnog odbora i Savjeta za realizaciju izbornog programa DPS-a

Generalni sekretar predsjednika drzave Slavoljub Stijepovic, koji je sada clan Predsjednistva, Glavnog odbora i Savjeta Demokratske partije socijalista (DPS-a), ostace vjerovatno nakon kongresa 30. novembra clan Glavnog odbora (DPS), ukoliko Kongres te partije 30. novembra usvoji Predlog novog Statuta.

Novom verzijom tog partijskog dokumenta generalni sekretari predsjednika drzave i Skupstine po funkciji postaju clanovi Glavnog odbora, u kome je vec sekretar Vlade. Oni takode dobijaju i mjesta u Savjetu za realizaciju izbornog programa vladajuce partije.
Stijepovic je pod istragom Specijalnog drzavnog tuzilastva za krivicno djelo stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca putem pomaganja, sto je na pres konferenciji potvrdio glavni specijalni tuzilac Milivoje Katnic.

List “Dan” objavio je da je bivsi gradonacelnik i saradnik lidera DPS-a i sefa drzave oprao oko 30.000 eura koje je uzeo od biznismena za kojim je raspisana potjernica Duska Knezevica. Predsjednik Crne Gore Milo Dukanovicu cetvrtak prosle sedmice je na pitanje “Vijesti” da li ce njegov generalni sekretar biti suspendovan dok se ne okoncaju istrage, rekao da ce sacekati da Tuzilastvo obavi svoj posao.

“Svi smo svjedoci da se u mnogo slucajeva otvore i zatvore istrage i da se ne podignu optuznice, i da kad se podignu optuznice ne rezultiraju osudujucim presudama”, rekao je Dukanovic. On je istakao da je najlakse na svaku optuzbu reagovati tako sto bismo “odmah odrubili glavu osumnjicenom”: “Ja nikada nijesam tako postupao i necu. Sacekacemo da vidimo kakvi su argumenti i ako budu govorili u prilog odgovornosti, moralne, politicke, naravno da niko nece ostati na svom mjestu”, rekao je Dukanovic, koji je dan ranije, u srijedu, predsjedavao Glavnim odborom kada je data saglasnost na predlog novog Statuta DPS-a.

Stijepovic je pod istragom za pranje para nakon sto je javnost imala prilike da vidi snimak kako uzima kovertu od Knezevica i stavlja je u dzep. Knezevic je tada potvrdio da je snimak sacinjen u njegovoj kuci i da je dao 97.500 eura za DPS. Na snimku se vidi kako daje koverat Stijepovicu, koji ga uzima, ljubi Knezevica i pokusava da stavlja kovertu u unutrasnji dzep sakoa.

Agencija za sprecavanje korupcije prekrsajno je kaznila DPS sa 20.000 eura zbog nezakonitog finansiranja i nalozila povracaj u budzet 47.500 eura koliko je utvrdila da je bila Knezeviceva “donacija”. Za isti iznos pokrenuta je istraga protiv Stijepovica, koja je jos otvorena.

Vazecim Statutom DPS-a propisano je da su od 231 clana Glavnog odbora, po funkciji 92 osobe, koje kongres ne bira. Medu njima su clanovi Vlade, poslanici, predsjednici opstinskih odbora… Predlogom novog Statuta uz generalne sekretare, dodaju se i predsjednici odbora prijestonice, gradske opstine, clanovi izvrsnog odbora DPS-a.

Predlogom novog Statuta precizira se funkcija zamjenika predsjednika partije, koju pokriva premijer Dusko Markovic, a koji je ponovo predlozen za to mjesto. U vazecem Statutu DPS-a pise da zamjenik predsjednika partije zamjenjuje predsednika u poslovima iz njegove nadleznosti za koje ga on ovlasti. Novim predlogom dodaje se “kao i kada iz nekog razloga ne moze biti ostvarena funkcija predsjednika partije”.

Clanovi DPS-a su do sada mogli biti iskljuceni i nakon godinu dana vraceni u partiju, ali novim dokumentom ta mogucnost ne postoji, ne moze ponovo pristupiti.

Predlogom se propisuje i da clan opstinskog odbora izabran na javnu funkciji moze na licni zahtev zadrzati mandat odlukom opstinskog odbra. Sada pise da mandat u partijskom odboru moze biti zamrznut do isteka javne funkcije.

DPS predlogom Statuta uvodi i povelje i priznanja za” clanove i zasluzne podrzavaoce partije koji svojim politickim djelovanjem podsticu program te stranke”.

Predsjednik Opstine Tivat Sinisa Kusovac (DPS) ni nakon skoro mjesec nije odgovorio kada ce Opstina pokrenuti proces upisivanja novosagradene komunalne infrastrukture u Porto Montenegru na lokalnu samoupravu. To shodno cinjenici da je kompaniji Adriatic Marinas, koja stoji iza Porto Montenegra, Opstina lani otpisala dug od 5,6 miliona eura na ime neplacenih komunalija.

Ukoliko Opstina ne upise na sebe novu komunalnu infrastrukturu napravljenu na lokaciji Porto Montenegra, a ciju je gradnju ,,platila” Porto Montenegru prebijajuci njegov dug za komunalije, izvjesno je da ce Tivat pretrpjeti milionsku finansijsku stetu, a sumnje da je kompaniji data nezakonita pomoc iz javnih fondova dobice potvrdu.

Ovaj kontroverzni postupak lokalne DPS-SD-HGI vlasti u Tivtu pod lupom je Agencije za zastitu od konkurencije ciji je Savjet, na trazenje delegacije EU u Crnoj Gori koja ovo pitanje smatra znacajnim za otvaranje pregovarackog Poglavlja 8 – Konkurencija, nedavno pokrenuo ispitni postupak utvrdivanja uskladenosti drzavne pomoci dodijeljene Adriatic Marinasu kroz ovaj otpis dugova, sa Zakonom o kontroli drzavne pomoci. Savjet Agencije sumnja da je Opstina Tivat, kao davalac drzavne pomoci, “dodijelila potencijalno neuskladenu drzavnu pomoc privrednom drustvu Adriatic Marinas u iznosu od oko 5,6 miliona eura”.

Korist za investitora

Spornu novu komunalnu infrastrukturu Adriatic Marinas koristi za ostvarivanje dodatnih profita na nacin da je svoju kcerku kompaniju PM Power licencirao kao distributera elektricne energije koji struju jahtama i vlasnicima stanova u Porto Montenegru naplacuje po uvecanim cijenama. Isti je slucaj i sa snabdijevanjem jahti vodom, a na vecem dijelu novosagradenih puteva kroz Porto nije dozvoljen javni pristup, sto se ne bi moglo dogoditi da su ti putevi i saobracajnice upisani na Opstinu Tivat kao vlasnika.

“To nije oprost dugova, to je kompenzacija za opremanje gradskog gradevinskog zemljista gdje je strateski investitor ulozio novac i shodno ulozenom novcu i shodno zakonu, sve pravno regularno, trazili su odredeni iznos da se kompenzuje, imajuci u vidu da su oni to sve ulozili, a ono sto je bilo obaveza Opstine Tivat u okviru te infrastrukture da uloze. Prema tome, to je kompenzacija za komunalno opremanje gradevinskog zemljista i ovaj drugi dio pitanja – institucije su rekle svoje. Skupstina kao najvisi organ Opstine Tivat je rekla svoje, dala zeleno svjetlo, misljenje specijalnog drzavnog tuzioca koje je takode obavezujece, te tu ne vidim nista sporno po osnovu potpisivanja tog ugovora”, kazao je Kusovac 13. avgusta prosle godine, neposredno prije nego sto je stavio potpis na ugovor sa Porto Montenegrom kojim je pricinjena steta gradskom budzetu od 5,6 miliona eura.

Na potezu Agencija

Do danas, Opstina nije dobila i na sebe upisala 5,6 miliona eura vrijednosti nove elektro, vodovodne i putne infrastrukture u elitnom nautickom kompleksu, ciji vlasnici zaraduju novac naplatom njenog koriscenja svojim klijentima.

Gradonacelnik Kusovac ni nakon mjesec, otkad su “Vijesti” pitale, nije odgovorio kako Opstina Tivat dozvoljava da kompanija Porto Montenegro i njena kcerka kompanija PM Power dobiju licencu za snabdjevaca elektricnom energijom potrosaca u marini i naselju i sticu imovinsku korist na onome sto bi trebalo da bude opstinska imovina.

Ukoliko se stanje po ovim pitanju ubrzo ne promijeni – Tivcani su nezakonito castili stranog investitora iznosom dovoljnim da on sagradi infrastrukturu koju komercijalno eksploatise, a Agencija za zastitu konkurencije morala bi da nalozi Adriatic marinasu da ili Opstini vrati 5,6 miliona, ili da iz svog vlasnistva isknjizi tu infrastrukturu i da bude upisana na Opstinu. Ta druga varijanta bi podrazumijevala i da Adriatic marinas vise ne moze da stice ekstraprofit kao snabdjevac strujom i vodom.

Kontroverzni posao sa Porto Montenegrom ponikao je iz diskutabilnih odredaba kupoprodajnog ugovora za prodaju Arsenala i Doma vojske u Tivtu, koji su u jesen 2006. potpisali tadasnji premijer i lider DPS-a Milo Dukanovic i tadasnji investitor Porto Montenegra, kanadski biznismen Piter Mank.

Bivsa gradonacelnica Snezana Matijevic (DPS) odbila je da potpise kontroverzni ugovor od 5,6 miliona, sumnjajuci u njegovu zakonitost, javno rekavsi da ona ,,ne zeli da pode u zatvor”. Nakon toga je ubrzo i doslo do toga da ona napusti funkciju, a Kusovac je preuzeo mjesto gradonacelnika i potpisao ugovor sa Portom, a koji, uprkos javnim tvrdnjama gradonacenika i funkcionera DPS-a, nije ,,kompenzacija za komunalno opremanje”.

U ugovoru stoji da Opstina Tivat Porto Montenegru na ime ,,do sada ulozenih sredstava u ekolosku sanaciju lokacije” Arsenala oprasta 541.441,37 eura, na ime ,,sredstava ulozenih u rusenje objekata koji nemaju gradevinsku dozvolu” 827.411,05 te na ime ,,umanjenja iznosa, koji se odnosi na stvarne povrsine objekata izgradenih prije 1945. godine”, sumu od 4.222.658,82 eura.

Nijedan od ova tri navedena osnova u ugovoru nema uporista ni u jednom zakonu o planiranju i izgradnji prostora, odnosno Zakonu o finansiranju lokalne uprave koji vaze, ni koji su vazili u vrijeme sklapanja ugovora o prodaji Arsenala.

Mijenja se prica na pomen infrastrukture

Kad su Kusovcu novinari pocetkom ove godine pomenuli da ako je sa Portom napravio ,,kompenzaciju za komunalno opremanje,” a ne castio tu kompaniju sa 5,6 miliona, mora novoizgradenu infrastrukturu u marini upisati na Opstinu, gradonacelnik je promijenio dotadasnju pricu, tvrdeci da je Portu obracunao samo povrsinu vojnih objekata Arsenala na cijem mjestu se gradi nauticki centar.

Kusovac je objasnio da su strucna komisija i vjestaci gradevinske struke utvrdili da je dug od 2015. godine Porto Montenegra za komunalije oko 16 miliona eura i da je 5,6 miliona eura “uracunato za uklanjanje dijela objekata koji su se nalazili na lokaciji bivseg Remontnog zavoda i koji su bili uknjizeni u listu nepokretnosti od strane vojno-stambene komisije”. Dodao je da je to “podrazumijevalo da su za te objekte placene dazbine, porezi i gradevinske dozvole i da je po tom osnovu izvrsena kompenzacija za opremanje gradevinskog zemljista.”

,,Za svaku drugu infrastrukturu u dijelu puteva i saobracajnica od 5,6 do 16 miliona eura opstina je saopstila izricit stav da ukoliko dode do kompenzacije da to bude uknjizeno na opstinu Tivat”, rekao je u februaru Kusovac.

On nije saopstio cinjenicu da Arsenal nikada nije platio komunalije za vecinu svojih objekata jer se nekadasnje vojno brodogradiliste smatralo objektom od interesa za odbranu zemlje i bilo je izuzeto od tih dadzbina.

Zatvorenik smjesten u Specijalnoj bolnici objavio fotografiju neprimjerenog sadrzaja

Izvrsni direktor firme Vector system security Ratko Popovic, kazao je “Vijestima” da su upravi Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota dostavili evidenciju svih ulazaka i snimke sa nadzornih kamera. Objasnio je da gosce D.P. nijesu evidentirane na nadzornim kamerama, ali ni u sveskama posjetilaca

Ko je i kako omogucio zatvoreniku D. P. da u Specijalnu bolnicu za psihijatriju u Kotoru uvede dvije djevojke, fotografise se sa njima i eksplicitne zajednicke snimke objavi na drustvenoj mrezi Fejsbuk.

To pokusavaju da utvrde Ministarstvo zdravlja i Uprava kotorske bolnice za psihijatriju, u saradnji sa policijom.

“Povodom neprimjerenog sadrzaja koji je objavljen na drustvenim mrezama, a koji se dovodi u vezu sa Specijalnom bolnicom za psihijatriju ‘Dobrota’, Ministarstvo zdravlja preduzima neophodne mjere iz svoje nadleznosti radi utvrdivanja cinjenica i eventulane odgovornosti zaposlenih u ovoj ustanovi. U postupak utvrdivanja cinjenicnog stanja ukljuceni su svi relevantni drzavni organi koji mogu doprinijeti rasvjetljavanju okolnosti predmetnog dogadaja”, saopsteno je juce iz Ministarstva zdravlja.

“Vijesti” su jos u nedjelju tim povodom poslale pitanja vrsiocu duznosti direktora te ustanove Aleksandru Tomcuku i do kraja ispostovale njegov zahtjev da se o tome ne objavljuje tekst, dok ne utvrde da li je u toj ustanovi napravljena sporna fotografija.

Uprkos tome, on je juce saopstenje dostavio svim medijima: “Zbog osnovane sumnje da je sporna fotografija, na kojoj je pacijent Specijalne bolnice za psihijatriju P. D. fotografisan sa dvije nepoznate zenske osobe nastala u nasoj ustanovi, Uprava bolnice je preduzela sve neophodne aktivnosti u cilju utvrdivanja svih okolnosti nastanka objavljene fotografije”, pise u njegovom saopstenju.

Objasnjava se da je o tom problemu obavijesteno Ministarstvo zdravlja, podrucno odjeljenje Uprave policije, upucen zahtjev za izjasnjenje firmi “Vector system security” angazovanoj na poslovima obezbjedenja Sudskog odjeljenja bolnice, kao i da su organizovani sastanci sa Kolegijumom ustanove i zdravstvenim osobljem…

“S obzirom na to da je prikupljanje cinjenica u toku, Uprava bolnice ce nakon utvrdivanja svih okolnosti, blagovremeno informisati javnost o rezultatima istrage i eventualnom pokretanju disciplinske, prekrsajne ili krivicne odgovornosti zaposlenog osoblja i/ili firme angazovane na poslovima obezbjedenja”.

Tomcuk je u ranijem odgovoru “Vijestima” kazao da ce bolnica hitno preduzeti sve neophodne korake na ispitivanju okolnosti, mjesta i vremena nastanka fotografije: “P. D. se aktuelno nalazi na hospitalnom lijecenju u nasoj ustanovi, na Sudskom (forenzickom) odjeljenju nase bolnice. Odjeljenje je zatvorenog tipa sa prisutnim video-nadzorom i uposlenicima privatne firme obezbjedenja, pored redovno zaposlenog medicinskog osoblja. Sama specificnost odjeljenja i cinjenica da se radi o sudskim (forenzickim) pacijentima, cesto pociniocima najtezih krivicnih djela, diktira i drugaciji sistem nadzora ove kategorije pacijenata, sto podrazumijeva: 24-casovni video-nadzor odjeljenja; restriktivni rezim posjete pacijentima uz evidenciju svih posjeta od strane ovlascene firme obezbjedenja u posebnoj knjizi”.

D.P. koji je osuden na zatvorsku kaznu od pet godina i sedam mjeseci, jula 2018. pobjegao je iz psihijatrijske bolnice u Kotoru, gdje je boravio po naredbi Viseg suda u Podgorici.

On je pocetkom pocetkom te godine pravosnazno osuden kao organizator otmice Predraga Mirkovica i pokusaja iznude 100.000 eura. Za to djelo pravosnazno su osudeni i njegovi sugradani Marko Perovic i Vladan Mijuskovic.

Desetak dana kasnije uhapsen je na Kosovu, sa Mariom Milosevicem.

Nisu zaposlene, a nisu ni pacijentkinje

U prvom obracanju “Vijestima”, Tomscuk je saopstio da “u ovom trenutku” odgovorno tvrdi da zenske osobe sa fotografije nisu zaposlene u Specijalnoj bolnici, kao i da nisu pacijentkinje te ustanove.

“Bolnica je organizaciono strukturisana na nacin da su postojece organizacione jedinice (odjeljenja) razdvojena po polu i ne hospitalizuje pacijente razlicitog pola na istom odjeljenju. U konkretnoj situaciji, dvije zenske osobe na slici su mogle biti iskljucivo i samo posjeta pacijentu P. D., a ukoliko se utvrdi da je sporna fotografija napravljena u bolnici, svakako ce biti sprovedene sve radnje u smislu utvrdivanja eventualne disciplinske, prekrsajne ili krivicne odgovornosti zaposlenih i/ili sluzbe obezbjedenja na okolnosti spornog slucaja, a u saradnji sa ovlascenim sluzbenim licima Uprave policije…”, naveo je Tomcuk.

Gosce nisu evidentirane na kamerama, ali ni medu posjetiocima

Izvrsni direktor firme Vector system security Ratko Popovic, kazao je “Vijestima” da su upravi Specijalne bolnice za psihijatriju Dobrota dostavili evidenciju svih ulazaka i snimke sa nadzornih kamera.

Objasnio je da gosce D.P. nijesu evidentirane na nadzornim kamerama, ali ni u sveskama posjetilaca.

“Kako su usle ne znam. Bas ne mogu da razumijem…Sveske se uredno vode…Hard disk biljezi snimke za zadnjih 15 dana… Bilo je toliko problema, ali mi nikad nismio imali propust. Radimo po standardima i prosto je nemoguce da se nesto takvo desi, da produ pored nas. Koliko je sjutra mi cemo ponovo pregledati sve snimke i traziti da se utvrdi sto se desilo i kuda su usle”, kazao je Popovic.

TUZILASTVO

Investitor Bosko Nenezic saslusan je u svojstvu osumnjicenog za davanje mita uhapsenim gradevinskim inspektorima Ministarstva odrzivog razvoja i turizma (MORT) Vladanu Jureticu i Zoranu Boskovicu, pise Dan.

Prema saznanjima tog lista, Nenezic je u tuzilastvu detaljno opisao kontakte sa uhapsenim inspektorima.

Boskovic i Jureticu hapseni su dan nakon sto je objavljen snimak razgovora izmedu njih i investitora Nenezica, tokom kojeg im taj biznismen, navodno, predaje 5.000 eura kako bi mu dozvolili nastavak gradnje na objektu, iako mu je istekla dozvola.

Dan nakon objavljivanja snimka, dvojicu inspektora je suspendovao resorni ministar Pavle Radulovic, koji je nekoliko sati kasnije podnio ostavku.

“Vise drzavno tuzilastvo donijelo je naredbu o sprovodenju istrage protiv Juretica i Boskovica sa predlogom za odredivanje pritvora protiv okrivljenih, zbog krivicnog djela primanje mita, u kom predmetu su objedinjena dva slucaja”, saopsteno je ranije iz tog tuzilastva.

Nakon saslusanja kod istraznog sudije, Jureticu i Boskovicu je odreden pritvor do 30 dana, a to je ucinjeno zbog opasnosti od bjekstva.

NA SJUTRASNJOJ SJEDNICI

Izvrsni direktor Zeljeznickog prevoza Nenad Babic ocekuje da Vlada na sjutrasnjoj sjednici donese odluku o nekom vidu pomoci ovoj kompaniji, koja je pred mogucim stecajem, jer jos uvijek nije uplatila 5,3 miliona eura poreskog duga.

“Od Vlade ocekujem neku pomoc. Ne znam koliko ce iznositi ta pomoc i sigurno nece biti dovoljna za vracanje poreskog duga, ali ocekujem da ce Vlada imati razumijevanje za problem kompanije ZPCG”, kazao je Babic Pobjedi.

On smatra da ce Vlada sjutra najvjerovatnije odluciti za uplatu odredenih novcanih sredstava ovoj zeljeznickoj kompaniji, a ne za otpis duga.

Prema njegovim rijecima, nagovjestaj i signal da ce Vlada pomoci ovom preduzecu dobio je od Ministarstva saobracaja.

“Bilo je price sa Ministarstvom saobracaja da je moguce da nam se pomogne”, rekao je Babic.

On smatra da u bliskoj buducnosti nece biti uveden stecaj u ZPCG, ali ne iskljucuje ni tu opciju.

“Smatram da se stecaj nece desiti sada i u neko skorije vrijeme, ali ne mislim da je on potpuno nemoguc. Ja vjerujem da se sada trazi neko drugo rjesenje za nase preduzece, koje ne podrazumijeva stecaj”, istakao je Babic.

On je naveo da su predstavnici ZPCG i Poreske uprave nedavno obavili razgovore.

“Nema konkretnih pritisaka od PU, ali njeni predstavnici i dalje ocekuju da se ozbiljnije pozabavimo problemom poreskog duga”, kazao je Babic.

PU je ranije upozorila ZPCG da ce ukoliko ovo zeljeznicko preduzece ne plati 5,3 miliona eura poreskog duga, PU blokirati ziro racun ove kompanije. Iz PU je ranije saopsteno da ukoliko ni blokada racuna ZPCG ne da rezultat, inicirace pokretanje stecaja.

Babic je ranije rekao da kompanija poreski dug ne moze izmiriti iz redovnih sopstvenih prihoda. Dug je u prethodne dvije godine porastao za dva miliona eura, a ZPCG nije aplicirao za reprogram shodno Zakonu o reprogramu poreskog potrazivanja. Drzava je vlasnik 90,79 odsto akcija ZPCG -a, dok Eurofond i Trend imaju 2,4 odsto, odnosno 1,5 odsto dionica.

  • PU: Obavili 622 kontrole i izrekli 494,8 hiljada eura kazni
    on 09/05/2025 at 11:17

    Poreski inspektori su za prva četiri mjeseca realizovali 622 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika, utvrdili nepravilnosti kod njih 92 i izrekli 494,8 hiljada eura kazni po tom osnovu, saopšteno je iz Poreske uprave (PU).

  • UPCG: Nijesmo za skraćeno radno vrijeme, to bi bio ozbiljan budžetski problem
    on 09/05/2025 at 05:56

    Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) nije za skraćenje radne nedjelje jer smatra da to nije efikasan način za povećanje produktivnosti radne snage, naprotiv - takva mjera bi, prema njihovoj ocjeni, mogla dovesti do smanjenja ukupne produktivnosti, rekli su oni za Portal RTCG.

  • Pad nezaposlenosti u Crnoj Gori
    on 08/05/2025 at 22:15

    U Crnoj Gori je na kraju aprila bilo 29,15 hiljada nezaposlenih, 2,7 odsto manje nego u martu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

  • Prosječna plata veća u Šavniku nego u Ulcinju
    on 08/05/2025 at 17:40

    Prema najnovijim podacima Monstata, prosječna zarada u opštini Ulcinj iznosi svega 836 eura, što je svrstava među najsiromašnije opštine u Crnoj Gori. To, kažu u Alternativi, Ulcinj definitivno ne zaslužuje sa svim svojim potencijalima.

  • Đeljošaj: Država nije kriva u slučaju "Svetog Stefana", zakupac da otvori hotele
    on 08/05/2025 at 12:04

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio je na današnjoj konferenciji da su na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena dva programa - Program za unapređene konkuretnosti privrede za 2025 i Program za razvoj i promociju zanatstva za 2025. godinu.

  • Ugovorena izrada idejnog rješenja brze saobraćajnice od Podgorice do Danilovgrada
    on 08/05/2025 at 09:53

    Iz kompanije Monteput saopšteno je da je izabrao kao najpovoljniju zajedničku ponudu kompanija Louis Berger i Decom group, sa podugovaračem Geostandard, na tenderu za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Podgorica-Danilovgrad.

  • Do 2028. godine Crnoj Gori na raspolaganju do 383,5 miliona eura
    on 08/05/2025 at 07:36

    Potpisivanjem Sporazuma o zajmu sa Evropskom unijom, Vlada Crne Gore je, kroz koordinaciju Ministarstva finansija, napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji donosi rekordnih 383,5 miliona eura za reforme, ekonomski razvoj i jačanje institucija, saopšteno je iz MF.

  • U pripremi tehnički rebalans budžeta za ovu godinu
    on 08/05/2025 at 07:21

    Ministarstvo finansija počelo je pripreme za izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje se, prema dobijenim informacijama iz tog resora, dominantno odnose na tehničke korekcije u skladu sa novom organizacijom državne uprave i unapređenjem kapitalnog budžeta.

  • Cijene zemljišta rastu, ne zna se ko sve kupuje
    on 08/05/2025 at 05:39

    Cijene zemljišta na Jelovici u konstantnom su porastu od kada je napravljen put od Berana preko te planine do Kolašina, i trenutno dostižu i trinaest hiljada eura za jedan ar, mada se ne zna ko su najveći novi vlasnici.

  • Crna Gora ima izuzetan razvojni potencijal
    on 07/05/2025 at 19:54

    Crna Gora posjeduje izuzetan razvojni potencijal, naročito u kontekstu regionalne integracije i povezivanja, ocijenila je američka ambasadorka u Podgorici, Judy Rising Reinke i dodala da je važno da država bude prepoznata i integrisana u evropske saobraćajne i infrastrukturne tokove.