Mornar je izgubio derbi protiv FMP-a 92:83, u mecu u kojem su Barani bili u igri do poluvremena. Igra izabranika Mihaila Pavicevica, u oba pravca, “raspala” se u trecoj cetvrtini, kada je domacin i zapecatio sudbinu Mornara i nanio mu treci poraz u ligi.

FMP je, tako, stigao do petog trijumfa u sest kola, a nakon dvije godine je prvi put savladao Mornar na svom parketu…

FMP-u je na startu meca trebao minut da povede 5:0, a Mornaru nesto preko dva minuta da upise prve poene na mecu (Sehovic za 5:2). Domacin je u prvih 10 minuta konstantno vodio, do sedam poena (15:8), ali je Mornar uvijek uspijevao da se vrati na zaostatak od pola kosa, koliko je bilo i na kraju dionice (19:18).

Druga cetvrtina, koju je zbog dva faula (drugi je zaradio u finisu prve dionice, kada je i izasao iz igre) propustio plej Mornara Derik Nidam, bila je prava revija koseva i losih odbrana na obje strane. FMP-u su pripale prve dvije trecine ove dionice, jer je na tri i po minuta prije odmora stigao do 13 poena prednosti (42:29).

Mornar se, medutim, vratio do poluvremena, prvo sa serijom 5:0, a onda i drugom serijom od 7:0, za minus dva (44:42), na 75 sekundi prije kraja cetvrtine. Trojkom Markote, 44 sekundi prije kraja, Barani su stigli i do prvog izjednacenja na mecu, ali je 20-tak sekundi kasnije na drugoj strani uzvratio Uskokovic, i donio tri poena prednosti domacinu na poluvremenu.

Odluka je pala u trecoj cetvrtini, u kojoj je Mornar drzao prikljucak u prva tri minuta (57:51), a onda je FMP serijom 7:0 pobjegao na 64:51, da bi minut prije kraja domacin stigao i do 17 poena prednosti (72:55) i tada prelomio mec, a onda je u posljednjoj cetvrtini rutinski priveo mec kraju…

Mornar u sljedecem kolu, 17. novembra, docekuje Zadar.

Pomocnik ministra saobracaja i pomorstva Milan Bankovic potvrdio je da je bivsem direktoru Zeljeznickog prevoza Crne Gore (ZPCG) Predragu Popovicu kazao da je postignut politicki dogovor o njegovoj smjeni, ali da to nije bio razlog njegovog razrjesenja.

Tvrdi da je u telefonskom razgovoru Popovicu najprije rekao da su ministar Osman Nurkovic i njegov resor nezadovoljni njegovim radom, dok mu je na kraju razgovora rekao da je vec postignut “politicki sporazum” o njegovoj smjeni i da je najbolje da sam podnese ostavku, kako se kroz javnost ne bi morali provlaciti njegovi losi rezultati.

On je juce pred sutkinjom Osnovnog suda u Danilovgradu Ninom Radunovic, kazao da Popovic nije ispunio ocekivanja tog resora – da redukuje broj zaposlenih i smanjuje zarade u ZPCG, koji je u najtezoj situaciji od cetiri zeljeznicka preduzeca.

“Najvise troskova u tom preduzecu islo je na zarade zaposlenih i na pocetku smo mu rekli sta od njega ocekujemo”, kazao je Bankovic.

Popovic je u aprilu 2017. godine imenovan na mjesto izvrsnog direktora ZPCG, dok ga je Odbor direktora pocetkom 2019. godine razrijesio duznosti. Nakon toga tuzio je to drzavno preduzece, obrazlazuci da je odluka upravljackog tijela nezakonita i da je smijenjen jer je politickim dogovorom njegovo mjesto pripalo nekom drugom.

Odgovarajuci na pitanje Popovicevog pravnog zastupnika, advokata Antonija Brajovica, Bankovic je kazao da bivsi direktor ZPCG od Ministarstva nije dobio nikakve smjernice u vezi sa tim kako da redukuje broj radnika i smanji zarade.

“Ali to se moglo uciniti samo na dva nacina – donosenjem akta o sistematizaciji i kolektivnog ugovora, a nista od navedenog nije ucinjeno. Najvise troskova u ZPCG odlazilo je na zarade zaposlenih, a u njegovom mandatu (Popovicevom) ti troskovi su uvecani za oko 300.000”, kazao je Bankovic.

Na pitanje Brajovica, kazao je da ne zna na sta su se tacno odnosili uvecani troskovi, jer nije dublje zalazio u statistiku.

Popovicev advokat je na to rekao da se vecina tih troskova odnosi na nakupljene presude po tuzbama radnika ZPCG u prethodnom periodu, koje su dosle na naplatu tek u mandatu njegovog branjenika.

Na pitanje Radunoviceve da li je to istina, Bankovic je kazao da se ne razumije najbolje u racunovodstvene tehnike, ali da se presude po tuzbi u izvjestajima prikazuju pod tim troskovima.

Bankovic je na pitanje Brajovica kazao da je donosenje akta o sistematizaciji bilo neophodno kako bi se ljudi otpustili, ali da Popovic, kao ekonomsita po struci, nije mogao da sam da odluci koliko je izvrsilaca dovoljno na nekom radnom mjestu, vec su to morale raditi strucne sluzbe.

“Ali smatram da je on kao direktor mogao znacajno uticati”, kazao je.

Brajovic je pojasnio da je za vrijeme Popovicevog mandata, u januaru 2019. godine, donijet akt o sistematizaciji radnih mjesta u ZPCG, kojim je predvideno otpustanje radnika za pet odsto, odnosno njih 20.

Bankovic je kazao da je aktuelni izvrsni direktor za nepunih godinu vec smanjio broj zaposlenih za 20 radnika. Brajovic je na to kazao da je uglavnom rijec o zaposlenima kojima je istekao ugovor o radu, a ne o tehnoloskom visku ili penzionisanim radnicima.

Popovic je kazao da je za vrijeme svog mandata smanjio broj zaposlenih za 12 radnika, koji su bili u stalnom radnom odnosu.

Bankovic je kazao da je Popovic za vrijeme svog mandata uradio nacrt kolektivnog ugovora, ali da se cekala saglasnost sindikata.

Naredno rociste zakazano je za 9. decembar.

Bankovic je kazao da je za vrijeme Popovicevog upravljanja Zeljeznicki prevoz povecao sopstvene prihode za oko pola miliona eura.

On je kazao da je i bilo nekih usteda kada je rijec o remontu voznih sredstava, ali nije znao da li je rijec o iznosu od oko pola miliona eura, kako je tvrdio Brajovic.

Bankovic je kazao da Ministarstvo nije odobrilo novac za opravku nekih voznih sredstava, jer je vise puta sugerisano Popovicu da ne raspisuje tendere za remonte, ukoliko za to nema novca.

Ukoliko diploma iz inostranstva nema uskladen obrazovni program, ishode ucenja, nivo vjestina i prakticne nastave sa diplomama crnogorskih univerziteta, nece biti priznata u Crnoj Gori.

Jednom nepriznata diploma zatvara vrata ostalim obrazovnim ispravama sa odredene inostrane ustanove.

To stoji u Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i kvalifikacija, koji je narednih 30 dana na javnoj raspravi.

“U postupku priznavanja i vrednovanja kriterijuma, radi nastavka obrazovanja, odnosno zaposljavanja, Ministarstvo moze zatraziti misljenje o ispravi od eksperta za istu ili srodnu oblast sa liste eksperata. Listu ekperata iz stava 1 ovog clana utvrduje Ministarstvo na osnovu javnog poziva. Misljenje eksperta obavezno sadrzi obrazlozenje sa predlogom za priznavanje ili odbijanje zahtjeva za priznavanje isprave. Jednom dato misljenje eksperta za odredeni inostrani obrazovni, odnosno studijski program, vazi za sve naredne slucajeve priznavanja inostrane isprave kada je inostrana isprava stecena zavrsetkom istog studijskog programa na istoj ustanovi”, stoji u Predlogu.

Ministar prosvjete Damir Sehovic kazao je juce “Vijestima” da je “Crna Gora malo trziste i da nece dozvoliti ulazak velikog broja diploma koje su loseg kvaliteta”.

“Imajuci u vidu znacajan broj zahtjeva za priznavanjem od cega je nemali broj sa privatnih ustanova, jasno je da smo morali krenuti u preslaganje sistema priznavanja. Takode, nas cilj je istovremeno usmjeravanje svih mladih ljudi da se okrenu fakultetima koji su kvalitetniji, pa cak iako zahtijevaju dodatni trud”, istice Sehovic.

Cilj nije, kaze on, niti ce se to desavati, da se oteza bilo kome ko je na kvalitetan nacin zavrsio reprezentativnu visokoskolsku ustanovu, vec ce njima proces biti i olaksan.

“Fokus ovih izmjena su, dakle, one situacije gdje postoje znacajne neusaglasenosti i diskrepance, uslovljene cinjenicom da su stecene na fakultetima koji su manje kvalitetni. Svjesni smo da uvodenje ovakvih dodatnih kriterijuma i zahtjeva nece biti popularno, ali nas zadatak nije da olaksavamo nedostatku kvaliteta da ude na nase malo trziste, vec upravo suprotno”, ocijenio je Sehovic.

13,5 hiljada zahtjeva za nostrifikaciju inostranih diploma dobilo je Ministarstvo prosvjete od 2011. do kraja 2016. Najveci broj od toga je i priznat, a uglavnom se radi o diplomama iz drzava regiona. Takode, nosioci tih diploma su uglavnom crnogorski drzavljani.

Podsjeca i da je Crna Gora potpisnik Konvencije o priznavanju kvalifikacija iz oblasti visokog obrazovanja u evropskom regionu poznatija kao Lisabonska konvencija od 2004. Ova Konvencija je stupila na snagu 2006.

“Naravno, kako je Crna Gora potpisnica Lisabonske konvencije, nema nikakve sumnje da cemo se i dalje pridrzavati njenih principa. No, nase je pravo, a i smatra se pozeljnim, dalje te principe razraditi na nacionalnom nivou. Mi smo, kako smo vec govorili, malo trziste, i necemo dozvoliti ulazak velikog broja diploma koje su loseg kvaliteta”, porucio je on.

Podsjetio je i na to da je Ministarstvu oduvijek na raspolaganju krivicna prijava kao mehanizam borbe protiv nekvalitenih diploma.

“Ali se taj mehanizam odnosi na one situacije u kojima je isprava falsifikovana, sto je regulisano i posebnim zakonom. I mi smo naravno taj mehanizam maksimalno koristili. U posljednje cetiri godine podnijeto je sigurno 70 krivicnih prijava. Uzevsi u obzir visok broj podnesenih krivicnih prijava, namece se upravo zakljucak da je pitanju priznavanja potrebno posvetiti se detaljno. Upravo to je bio nas cilj kada smo krenuli u izmjene Zakona. Najlakse je ostaviti stanje kakvo jeste, ali ako zelimo da stvaramo drustvo kvaliteta, moramo biti spremni i na neke poteze koji nijesu populisticki niti popularni, ali jesu dobri za drzavu”, zakljucio je Sehovic.

Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru, Tonino Picula, rekao je za “Vijesti” da drzava treba da nastavi sa racionalizacijom i depolitizacijom javne uprave, da vazeci izborni pravni okvir mora biti preispitan, kao i da je obaveza svih stranaka da se aktivno ukljuce u to.

Na sta Crna Gora treba da se fokusira da bi dodatno “ubrzala” svoj evropski put?

EU je u dosadasnjem toku pregovora s Crnom Gorom poseban naglasak stavljala na vladavinu prava, nezavisnost pravosuda, slobodu medija, te efikasniju borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Prioriteti treba da ostanu poglavlja 23 i 24. Trenutno je ispunjena vecina od ukupno 83 privremena mjerila u tim poglavljima koja se odnose na unapredenje zakonodavnog i institucionalnog okvira. Crna Gora dosad je objektivno ostvarila umjeren napredak u pravosudu, a isti napredak ostvaruje i u javnoj upravi. No, vazno je da nastavite s racionalizacijom i depolitizacijom javne uprave.
Vazeci izborni pravni okvir mora biti preispitan na obuhvatan i temeljit nacin i mora obuhvatiti sve kljucne aspekte procesa. Obaveza je svih politickih stranaka da aktivno unaprijede izborno zakonodavstvo. U tom smislu je politicki dijalog kljucan.

Crna Gora u prvoj polovini ove godine prvi put u posljednjih sedam godina nije otvorila ili privremeno zatvorila nijedno poglavlje. Kada se moze ocekivati otvaranje posljednjeg poglavlja – Konkurencija, za koje je drzava ispunila privremena mjerila?

Iako je rijec o jednom od nekoliko najvaznijih poglavlja, a kako je rijec i o posljednjem, ne bih to promatrao tako dramaticno. U prvoj polovini ove godine je izraziti politicki fokus bio na Evropskim izborima pa stvari treba gledati i u tom kontekstu. Svakako ce sad s novom Komisijom i hrvatskim predsjedavanjem EU pocetkom 2020. fokus vise biti na EU prosirenju. Sto se tice poglavlja konkurencija, o tome sud moraju dati drzave clanice, Evropska komisija je pohvalila napredak ali i porucila da treba nastaviti rad u skladu sa smjernicama.

Da li se moze ocekivati da Crna Gora ude u EU sama ili “u paketu” sa nekim drzavama regiona?

Iskustvo Hrvatske pokazuje kako je moguce da se proces pristupanja Evropskoj uniji iz objektivnih i politickih razloga oduzi vise od prvobitno ocekivanog. Iako Hrvatska nije presedan u smislu samostalnog stupanja pokazala je kako EU ima volje i strpljenja pojedine perspektivne kandidate same primiti u clanstvo nakon ispunjavanja kriterijuma.

S obzirom na cinjenicu da je Crna Gora ipak od zemalja koje su pregovore otvorile najdalje dospjela, trebalo bi da drugi kandidati ostvare zaista golem napredak, ili da Crna Gora dramaticno uspori, kako bi bila primljena u paketu. No, ipak moram se ograditi – interna dinamika odnosa zemalja clanica, kao i politicki procesi unutar clanica, takode ce imati uticaja na proces prosirenja.

Da li je realno da Crna Gora do 2025. postane punopravna clanica EU?

Za Crnu Goru izuzetno je dobra stvar sto javno mnjenje znacajnom vecinom podrzava sto skoriji ulazak u EU. U svakoj demokratskoj zemlji takva vrsta podrske jednom politickom cilju obaveza je za vlast i opoziciju, kao i nevladine organizacije da sa svoje strane ucine najvise sto mogu kako bi osigurale institucionalni i politicki razvoj kojim se ispunjavaju svi kriterijumi nuzni za pristupanje EU.

Sa druge strane, to bi trebalo obavezivati i clanice i institucije EU da adekvatno valorizuju taj trud i napredak, sto bi u konacnom moralo rezultirati uspjesnim zavrsetkom pregovora i primanjem Crne Gore u EU.

Kad je na celo Evropske komisije prije pet godina stupio Zan Klod Junker, odmah je rekao kako prosirenja u njegovom mandatu nece biti. No… bice formirana nova komisija, koja zeli njegovati pozitivan odnos prema zapadnom Balkanu.

Uz nju, iz parlamentarne grupacije socijalista i demokrata, za povjerenika za spoljnu politiku imenovan je Josep Borrell, koji je zapadni Balkan stavio u prioritete svog mandata. Ukoliko Crna Gora nastavi raditi na nacin da ocjene za poglavlja vise ne budu ,,umjeren”, vec ,,jaki napredak”, mogli bi iznenaditi.

Nuzni vidljivi rezultati u slobodi medija, procesuiranju korupcije

“Postoji serija otvorenih pitanja sto i stoji u posljednjem izvjestaju EK o Crnoj Gori, a to je sve ono sto obuhvataju spomenuta kljucna pregovaracka poglavlja – dakle jacanje pravne drzave, nezavisnost pravosuda, puna sloboda medija, ekonomski prosperitet. Vidljivi rezultati moraju biti ostvareni u tim kljucnim poljima kao sto su sloboda medija, napadi na novinare, kao i korupcija. U svom akcijskom planu Crna Gora je definisala dinamiku sprovodenja mjera i aktivnosti, resurse, ali i prepoznala izazove i nedostatke. Na tome se mora sistemski raditi. Medutim, nije dovoljno da standardi EU u ovom sektoru budu tek usvojeni u zakonodavstvu, vec se moraju primjenjivati i u stvarnosti”, rekao je izvjestilac EP.

“Politika prosirenja i dalje je najjaci alat ekonomske snage EU”

“Zapadni Balkan treba posmatrati u sirem kontekstu institucionalnog umora EU od prosirenja. Novi zamah procesa iz ranih 2000-ih zavrsio je zbog velike recesije u periodu 2008-2009, a politike stednje nametnute nekim od ekonomski slabijih clanica urodile su politickim sukobima, rastom desnicarskog populizma i rastom uticaja vanjskopolitickih rivala EU unutar samih clanica. Mislim da smo odredivanjem novih prioriteta, poput borbe protiv nejednakosti i klimatskih promjena, te sigurnosti i odbrane, postavili dobar novi okvir za rjesavanje unutarpolitickih problema Unije, sto otvara novu perspektivu i zajednickih nastupa u vanjskoj politici.

Iako postoji odredena disonantnost tonova izmedu clanica oko prioriteta EU za sljedece petogodisnje razdoblje, spoljna politika jeste prioritet EU. Svima treba biti jasno kako politika prosirenja nije samo tehnicko pitanje, vec prije svega politicko. Politika prosirenja i dalje je najjaci alat sirenja uticaja i ekonomske snage EU, kao i prije dvije ili tri decenije, i zato s takvom politikom treba nastaviti”, rekao je Picula.

Usvajanje odluka o rebalansu budzeta i prodaji zemljista predstavlja veliku pobjedu za sve zaposlene, sportiste, kulturne radnike, privrednike, turisticke radnike, za sve gradane i sve one koji zele dobro Opstini Ulcinj. Vlada je dokazala da je uz Opstinu Ulcinj da prevazide ovaj dvadesetogodisnji sudski spor, a da se uz adekvatno planiranje, cuvaju borovi i Borova suma”.

Tako se ulcinjski DPS na Fejsbuku, najavljujuci deblokadu opstinskog racuna, euforicno obratio javnosti nakon vanredne sjednice odrzane proslog cetvrtka u vecernjim satima.
Potpuno razlicito, medutim, misle gradani, ekolozi i opozicione partije

“Jos jedna u nizu poslusno-taktickih odluka lokalnih vlasti. Mi smo ogorceni”, kazao je “Vijestima” gradanski aktivista Bekim Basa.

Gradani su povodom najave prodaje zemljista u Borovoj sumi protestovali par puta, a vise od 700 njih potpisalo je peticiju kojom se protive prodaji 8.000 kvadrata u Borovoj sumi i traze zabranu gradnje u tom dijelu grada.

“O kakvoj pobjedi je rijec? Prodaje se imovina da bi se namirile plate? To samo radi neiskusna i nesposobna vlast, one druge osluskuju glas gadana. Ali mi necemo zastati”, kazao je Basa.

Zeleno svjetlo za usvajanje odluka Skupstini je prethodno dala Vlada, koja je istovremeno najavila da ce ucestvovati na tenderu za kupovinu pacele u Borovoj sumi.

Usvajanje odluka prvi je korak ka realizaciji dogovora premijera Duska Markovica i vladajuce koalicije u Ulcinju, pema kome ce Vlada Opstini uplatiti urgentno tri miliona eura, a za jos dva garantovati kod banaka radi deblokade ziro-racuna.

Ziro-racun Opstine na iznos od oko sest miliona eura blokirala je budvanska firma Rekreaturs za srusene objekte u naselju K1 prije 35 godina. Blokada racuna uslijedila je nakon sto je Vrhovni sud u martu ove godine potvrdio presudu Apelacionog suda u korist firme Rekreaturs, koja posluje u okviru ,,Atlas grupe” odbjeglog biznismena Duska Knezevica. Sa racuna je do prije dvadesetak dana bilo skinuto vise od dva miliona eura.

U ulcinjskoj URA kazu da ih takve vrste “pobjeda” uopste ne iznenaduju.

“Naprotiv, Opstina Ulcinj godinama dozivljava takve pobjede. Da podsjetim da su pobjede bile i one koje su srozale ingerencije Opstine, kao sto su Zakon o planiranju ili o morskom dobru, ili privatizacije koje su unistile nasu privredu. Danas im je pobjeda vjerovatno i nalaz DRI koji je najgori nalaz jedne Opstine sa duplo negativnom ocjenom”, kazao je “Vijestima” Omer Bajraktari iz URA.

Ocijenio je da je izglasavanjem takvih odluka napravljena velika steta, te da ce se posljedice vidjeti veoma brzo.

“Od nekoliko mogucnosti za izlazak iz krize oni su izabrali najgoru. Umjesto da naplate milionska dugovanja prema Opstini, lokalna vlast na celu sa DPS-om izabrala je prodaju dijela Borove sume. Na taj nacin je otvoren put urbanizacije tog pojasa suprotno volji gradana Ulcinja koji su danima protestovali, a to su bili clanovi svih partija”, kazao je Bajraktari.

Sef ulcinjskog SDP-a Naser Resulbegovic kazao je da vlast izbjegava raspavu o izvjestaju DRI i duploj negativnoj ocjeni zavrsnog racuna.

“Umjesto da se zastide od nalaza DRI i objasne kako su trosili novac gradana, oni prodaju imovine proglasavaju pobjedom. Valjda su pobjede kada se kupuje a ne prodaje”, naveo je Resulbegovic.

Predsjednik Skupstiine Ilir Capuni ocijenio je da je doslo vrijeme za novi dogovor koalicionih partnera.

“I sama ova diskusija koju vodimo, ukazuje na to da je vrijeme za novi dogovor medu svim akterima, za gledanje u oci i za konkretne akcije i predloge kako bi se skinuli pipci koji guse razvoj Ulcinja”, kazao je Capuni, cija je Forca koalicioni partner DPS, DP, SD i BS u vrsenju lokalne vlasti.

Kazao je “da je interesantna tisina koja je propratila odluku o prodaji parcele na Pristanu u julu i zakljucak Skupstine donijet u cetvrtak”.

“Zakljuckom se zaduzuje predsjednik Opstine da pokrene postupak zastite tog lokaliteta shodno Zakonu o zastiti prirode. Izglasana je i odluka kojom se otvara tender za prodaju ovog zemljista. Napominjem da je na sjednici Vlade u istom danu, odluceno da se da saglasnost na prodaju a da se uz to Vlada pojavi i kao kupac. Ovo nije bas nesto sto se moze cesto vidjeti u praksi, ali poruka je jasna – moramo se aktivnije ukljuciti u rjesavanju problema i uspostavljanju novih odnosa i prema gradanima i prema Vladi”, kazao je “Vijestima” Capuni.

Ocijenio je da zakljucak predstavlja uslisavanje inicijative gradana Ulcinja o zastiti Borove sume.

Kosarkasi Fenerbahcea savladali su veceras minhenski Bajern (90:82) u sedmom kolu Evrolige i prekinuli niz od tri poraza u ovom takmicenju.

Nakon tri cetvrtine ekipa iz Minhena imala je poen prednosti, da bi u posljednjih 10 minuta tim Zeljka Obradovica zaigrao bolje i stigao do vaznog trijumfa. Na pet minuta prije kraja Fener je otisao na osam poena viska, sto njemacki tim nije mogao da stigne.

Najefikasniji u turskom timu bio je Derik Vilijams sa 19 poena. Melih Mahmutoglu dodao je 14, Kostas Slukas 13, a Nando de Kolo 12 poena.

U timu Dejana Radonjica najbolji je bio Greg Monro sa 19 poena. Pratio ga je Vladimir Lucic sa 14 (5/6 sut iz igre).

Fenerbahce na 14. poziciji ima dvije pobjede i pet poraza, dok je Bajern na 12. mjestu sa skorom od tri pobjede i cetiri poraza.

Turski tim u narednom kolu gostuje ekipi CSKA, dok Bajern, takode u gostima, igra sa Valensijom.

A Barselona je u interesantnom mecu u gostima bila bolja od Zalgirisa (86:93).

U ekipi Svetislava Pesica odlican mec odigrali su Kori Higins i Nikola Mirotic – Higins je za 30 minuta ubacio 27 poena (9/10 sut iz igre), za ukupan indeks 33, dok je Mirotic na terenu proveo 27 minuta i za to vrijeme postigao 24 poena (6/14 sut iz igre, 0/4 za tri) za indeks korisnosti 29.

Higins i Mirotic su jedini igraci u Barseloni, koji su imali dvocifren broj poena.

U ekipi Zalgirisa najefikasniji je bio Zek Lidej sa 16 poena. Tomas Vokap i Marijus Girgonis ubacili su po 14, Arturas Milaknis 11, a Dzok Lendejl 10 poena.

Barselona je prva sa sest trijumfa i samo jednim porazom, a Zalgiris je 11. sa tri trijumfa i cetri izgubljena meca.

Zalgiris u narednom kolu gostuje Olimpijakosu, a Barsu u Madridu ocekuje derbi sa Realom.

Dok vladini zvanicnici, americke diplomate i Evropski parlament upozoravaju na opasnost od ruskog hibridnog rata ciji je cilj da zaustavi intergracije zapadnog Balkana, iz Ambasade Ruske Federacije tvrde da su oni u stvari meta.

Evropski parlament osudio je krajem oktobra “agresivne akcije” trecih zemalja koje zele, kako su naveli, da potkopaju temelje evropskih demokratija i suverenitet zemalja Zapadnog Balkana koje su u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

U Rezoluciji EP o sprecavanju stranog uplitanja u izbore i sprecavanju sirenja dezinformacija, konstatuje se “snazan porast ruske propagande” koja se po njihovim informacijama od januara 2019. udvostrucila (998 slucajeva) u odnosu na 2018. godinu (434 slucaja)”.

Iz Ambasade Rusije su medutim za “Vijesti” saopstili da je njihova zemlja, u stvari, meta dezinformacija koje sire zapadne i istocnoevropske zemlje.

Ministar odbrane Predrag Boskovic prije dva dana odrzao je brifing za predstavnike skupstinskog Odbora za bezbjednost i odbranu na temu razvoja kapaciteta Vojske Crne Gore, kao i savremenih hibridnih prijetnji sa aspekta NATO i EU, uz poseban i detaljan osvrt na izlozenost nase drzave ovom vidu specijalnog rata, saopsteno je iz MO.

Iz Vlade Crne Gore u odgovorima “Vijestima” podsjecaju da se Crna Gora nasla na udaru ovih aktivnosti uoci i tokom parlamentarnih izbora 16. oktobra 2016. Crna Gora je naredne godine postala punopravna clanica NATO-a.

Iako nijesu direktno odgovorili ko vodi hibridni rat protiv Crne Gore, ministar odbrane vise puta je u posljednjih mjesec dana ponovio da je rijec o Rusiji. Na panelu u Podgorici nedavno je rekao da su Crna Gora i ostale zemlje u regionu “godinama poligon za sajber napade i sirenje laznih vijesti kojima pojedine strane sile, prije svih Rusija, pokusavaju da podriju i uspore evroatlantske integracije drzava nastalih nakon raspada bivse Jugoslavije”.

Na istom panelu, ambasadorka SAD u Crnoj Gori Dzudi Rajzing Rajnke tvrdi da je namjera centara iz kojih krece hibridni rat protiv Crne Gore i drugih zemalja regiona da se “podriju vrijednosti zapadne demokratije na ovom podrucju”.

“Rusija plasiranjem laznih vijesti pokusava da zbuni javnost u zemljama regiona i uspori njihov napredak”, kazala je tada Rajnke.

Iz Ruske Federacije, medutim, tvrde da ne vode “nikakav hibridni rat” protiv Crne Gore, vec da niz crnogorskih medija propagira jaku “antirusku retoriku”.

“Polazeci od opsirnog i generalno dovoljno pozitivnog iskustva privrednih, kulturnih i humanitarnih veza sa balkanskim zemljama, ukljucujuci i Crnu Goru, kao i nase iskrene zainteresovanosti za njihovo dalje jacanje htjeli bismo da istaknemo da za nas nisu jasne izjave o tome da Rusija toboze vodi neki hibridni rat protiv Crne Gore ili siri ovdje dezinformacije… Naravno pristupanje vase zemlje NATO-u veoma se negativno odrazilo na odnose Rusije i Crne Gore. Cak i vecu stetu nasim odnosima nanijela je – i nastavlja da nanosi – agresivna antiruska retorika niza crnogorskih medija”, navodi se u odgovoru Ambasade Ruske Federacije u Crnoj Gori.

Dodaju da je to ozbiljna prepreka normalizaciji i daljem razvoju bilateralnih odnosa izmedu Moskve i Podgorice: “Smatramo da Crnogorci treba da obrate paznju na iskustvo onih zemalja-clanica NATO-a, koje razvijaju normalne dobrosusjedske odnose sa Rusijom, cak i u uslovima kada se unutar alijanse nasa zemlja proglasava protivnikom”.

Glavni specijalni tuzilac Milivoje Katnic rekao je nedavno na Javnom servisu da i njegov resor mora da se nosi sa laznim vijestima i hibridnim ratom, kojem je Crna Gora “uspjela da se odupre”. On je i za aktivnosti Duska Knezevica, kojeg SDT sumnjici za vise krivicnih djela korupcije i organizovanog kriminala, kazao da imaju odlike hibridnog rata. Knezevic je objavio vise snimaka koji upucuju na sumnju u korupciju visokih drzavnih zvanicnika.

Katnic smatra da je nedostatak Krivicnog zakonika Crne Gore sto ne prepoznaje hibridni rat i smatra da je potrebna njegova izmjena u tom dijelu.

Iz Vlade Crne Gore tvrde da je Strategijom nacionalne bezbjednosti, usvojenom krajem prosle godine, prepoznata potreba za “razvojem kapaciteta za zastitu i odgovor na prijetnje i aktivnosti iz hibridnog arsenala, koje se mogu manifestovati kroz kombinaciju napada na kriticnu infrastrukturu, sajber napade na informacione sisteme i industrijske kontrolerske sisteme, propagandne i informacione kampanje, ali i druge nasilne i nenasilne aktivnosti”.

“Pored ove Strategije, u toku je izrada posebnog strateskog dokumenta koji ce tretirati hibridne prijetnje. Strateski okvir za suprotstavljanje ovom izazovu trebalo bi da bude zaokruzen do kraja ove godine donosenjem Strategije za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama”, pise u odgovoru “Vijestima”.

O hibridnim prijetnjama je u Skupstini govorio ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic, odgovarajuci na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Predraga Bulatovica.

U Skupstinskoj proceduri je i vladin Predlog zakona o odredivanju i zastiti kriticne infrastrukture. Nuhodzic je ranije kazao da ugrozavanje elemenata kriticne infrastrukture moze imati direktan uticaj na nacionalnu bezbjednost u svim njenim dimenzijama, posebno ako se realizuje u sklopu hibridnog napada.

Ministar je podsjetio da je Crna Gora u maju postala clanica Evropskog centra izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama u Helsinkiju.

“Time ce se omoguciti razmjena iskustava sa drzavama clanicama NATO-a i EU, kao i podrska koju bi Centar pruzio naporima Crne Gore u izgradnji i jacanju nacionalnih kapaciteta u ovoj oblasti”, rekao je.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg saopstio je u avgustu da su hibridne prijetnje postale ozbiljna opasnost po bezbjednost drzava clanica i da ta organizacija ima strategiju kako bi se sa njima izborila.

Rusi hibridnim ratom anektirali Krim

Profesorica na ceskom Fakultetu politickih nauka u Brnu Petra Mljejnkova tvrdi da su eksperti mnogo naucili o hibridnom ratovanju od 2014. godine, kada je Rusija aneksirala Krim. Cijeli proces prisvajanja Krimske republike, do tada u sastavu Ukrajine, poceo je sirenjem ruske propagande i dezinformacija na tom podrucju kako bi se pridobilo javno mnijenje.

Mljenkova tvrdi da dezinformacije mogu biti jedno od sredstava hibridnog ratovanja.

“Dezinformacionim kampanjama neprijatelj se moze umijesati u unutrasnja pitanja i ciljati na odredenu publiku (rusko stanovnistvo u slucaju Krima). Takve kampanje obicno imaju vise ciljeva. Glavni ciljevi su demoralizacija, konfuzija, postavljanje zeljenog diskursa, smanjenje povjerenja u vlasti i druge standardne kanale informisanja (politicke institucije, mediji)”, kazala je Mljejnkova “Vijestima”.

Ona smatra da bi drzava trebalo da bude sposobna da detektuje dezinformacije, utvrditi da su netacne i obavijesti drustvo o tome.

“Informisati o opasnostima dezinformacija, informisati o kontramjerama, i sta je najvaznije – komunicirati sa gradanima o politickim odlukama. Ovdje govorimo o vaznosti kvalitetne komunikacione strategije”, pojasnila je.

Hibridno ratovanje kombinuje konvencionalne, nekonvencionalne, vojne i civilne taktike. To znaci da takvo ratovanje nije samo vojno, vec je naglasak i na politici, ekonomiji, informacijama, kulturi, sajber alatima za sirenje uticaja i posredovanja, kaze Petra Mljejnkova

Ona navodi da su za to odgovorni politicari i partije, kao i mediji, civilni sektor.

Tvrdi da Ceska Republika od nedavno ima iskustva sa informacionim ratom Rusije i Kine, koje sire svoja geopoliticke poglede i propagandu.

“U slucaju Rusije najcesce je rijec o medijima koji sire dezinfromacije i internet trolovanju koje utice na drustveni i politicki diskurs. U slucaju Kine uglavnom je rijec o ekonomskim i kulturalnim alatima uticaja i propagande o kineskoj politici”, kazala je Mljejnkova “Vijestima”.

Ambasada Rusije: Mi se branimo od dezinformacija

“Ako vec pricamo o dezinformaciji, onda je nasa zemlja ocigledno zemlja koja se brani o cemu posebno svjedoce rezultati analize sadrzaja vodecih medija zapadnih zemalja – SAD, Velike Britanije, Francuske, Italije i Kanade. Po rezultatima prvog polugodista 2019. godine skoro 50 odsto materijala o Rusiji u njima su negativni, 48 odsto nosili su neutralni karakter i samo dva odsto ispali su pozitivni. Nazalost, vidimo kako crnogorski mediji kopiraju takve materijale, cesto sa zakasnjenjem, kada je jedna ili druga ‘losa vijest’ o Rusiji vec odigrala svoju ulogu u zapadnoj stampi”, navodi se u odgovoru ruske ambasade.

Rusko Ministarstvo inostranih poslova se, tvrde, vise puta bezuspjesno obracalo rukovodstvu ovih zemalja sa apelom da se suspenduje ova politika i da se prestane sa napadima na Rusiju u sajber sferi.

“Broj ‘laznih vijesti’ o nasoj zemlji samo se povecava. U vezi sa tim, Ministarstvo inostranih poslova Rusije cak je stavilo na svoj zvanicni sajt citavo poglavlje posveceno ‘laznim vijestima’ u inostranim medijima koje su posvecene nasoj zemlji…. Ipak ponekad se dolazi do apsurda kada ‘dezinformacijom’ ruskih medija proglasavaju one cinjenice koje mogu da se vide i u zapadnim medijima”, navodi se u odgovoru Ambasade.

Ko je uveo hibridni rat?

Zapadni lideri i bezbjednosni eksperti kovanicu hiridni rat ucestalo koriste od 2016. nakon sto je Velika Britanija izglasala da izade iz Evropske unije (EU), dok je nekoliko mjeseci kasnije kontroverzni americki biznismen Donald Tramp izabran za predsjednika SAD.

Ti rezultati sokirali su tada gradane u zapadnim demokratijama, a veliki broj njihovih lidera upro je prstom u Rusiju, kao jednog od krivaca. Izvjestaji medunarodnih organizacija, koji su radeni kasnije, pokazali su da su se posredstvom novih tehnologija, internet portala i drustvenih mreza u tim drzavama, neposredno prije izbora, sirile brojne dezinformacije kako bi se uticalo na javno mnjenje.

Novac za finansiranje takvih aktivnosti, prema ovim izvjestajima, dosao je iz Ruske Federacije. I u Crnoj Gori je na dan parlamentarnih izbora – 16. oktobra 2016. uhapsena grupa srpskih drzavljana jer je navodno planirala nasilnu promjenu vlasti u koordinaciji sa agentima ruske tajne sluzbe i nekim ovdasnjim politicarima.

Prethodno su veb-stranice Vlade i crnogorskih internet portala bile meta sajber napada, koji su vecinom dolazili sa ruskih servera.

SDT je kao vode teroristicke grupe oznacilo agente ruske tajne sluzbe (GRU) Eduarda Sismakova i Vladimira Popova, dok je novac kojim je finansiran cijeli podvig navodno dosao iz Rusije.

Clanovi te kriminalne grupe, prema optuznici i nepravosnaznoj presudi Viseg suda bili su i lideri DF-a Andrija Mandic i Milan Knezevic.

Opozicioni poslanici su vise puta isticali da crnogorske vlasti izmisljaju hibridni rat kako bi sirenjem straha od spoljnog neprijatelja sacuvali vlast i sakrili korupciju.