U PODGORICI

Vodostaj Morace u Podgorici za samo 12 sati porastao je cak tri i po metra, i prema podacima od 13 sati iznosi gotovo deset metara.

To je Portalu RTCG saopstio dezurni meteorolog Dusan Pavicevic, navodeci da je vodostaj najvece podgoricke rijeke oko dva metra i 30 centimetara ispod rekordnih 12,26 metara.

“U ovom trenutku vodostaj Morace dolazi na skoro deset metara. Vodostaj je, nakon talasa padavina od prekjuce, bio u padu do jedan sat poslije ponoci, kada je iznosio 730 cm. Sada je vodostaj skoro 1.000 cm”, rekao nam je Pavicevic.

U porastu je i vodostaj Zete kod Danilovgrada – sa jutrosnjih 870 na 930 cm.

Kad je u pitanju vodostaj Skadarskog jezera, podaci sa Plavnice pokazuju da je nivo porastao za 20-ak santimetara u odnosu na jucerasnji dan, sto je daleko od rekordnog nivoa koji je uzrokovao poplave na tom podrucju.

Inace, Pavicevic kaze da je najvise kise u posljednjih sest sati palo u Kolasinu – 104 litra po kvadratnom metru, Herceg Novom 93, Niksicu 80, a u Podgorici 60.

Od pocetka mjeseca najvise kise palo je u Savniku – 421 litar do 13 sati.

EU I KINA

Evropska unija i Kina zakljucile su pregovore o bilateralnom sporazumu o zastiti 100 evropskih oznaka geografskog porijekla u Kini i 100 kineskih oznaka geografskog porijekla u EU od imitacije i uzurpacije.

Ocekuje se da taj vazan sporazum rezultira uzajamnim trgovinskim koristima i traznjom visokokvalitetnih proizvoda na obje strane.

Ispunjavanjem obecanog na poslednjem samitu EU-Kina u aprilu, taj sporazum predstavlja konkretan primjer saradnje EU i Kine i odrazava otvorenost i privrzenost obje strane medunarodnim pravilima kao osnovi trgovinskih odnosa, saopstila je Evropska komisija.

Kina je drugo po velicini trziste za poljoprivredne i prehrambene proizvode iz EU cija je vrijednost za 12 mjeseci (septembar 2018-avgust 2019) dostigla 12,8 milijardi eura.

Takode je drugo po velicini trziste za izvoz proizvoda zasticenih oznakom geografskog porijekla iz EU koji cine devet odsto vrijednosti izvoza.

Za evropske proizvodjace hrane i pica, Kina je trziste sa velikim potencijalom, sa rastucom srednjom klasom sklonom poznatim, visokokvalitetnim evropskim proizvodima.

Kina, kako je navela EK, ima i veoma dobar sistem zastite geografskog porijekla. Lista EU proizvoda sa oznakom geografskog porijekla koji ce biti zasticeni u Kini, ukljucuje sampanjac, feta sir, irski viski, porto, poljsku votku, dok su na kineskoj listi pirinac Panjin, Anji bijeli caj, itd.

Ocekuje se da sporazum stupi na snagu prije kraja 2020.

Predvideno je da se cetiri godine po stupanju sporazuma na snagu liste prosire sa po jos 175 oznaka geografskog porijekla s obje strane.

U EU ima vise od 3.300 zasticenih oznaka geografskog porijekla (PGI) ili zasticenih oznaka porijekla (izvornosti) – PDO.

Jos 1.250 oznaka van EU su zasticene u Uniji, uglavnom zahvaljujuci bilateralnim sporazumima, poput ovog sa Kinom.

Vrijednost trzista proizvoda zasticenih oznakama geografskog porijekla EU je 74,8 milijardi eura, odnosno 15,4 odsto ukupnog izvoza hrane i pica iz EU.

Evropski komesar za poljoprivredu i ruralni razvoj Fil Hogan, rekao je da je kvalitet proizvoda sa zasticenim geografskim porijeklom prepoznat u svijetu i da su potrosaci spremni da ih plate vise, jer imaju povjerenja u njihovo porijeklo i autenticnost, a time se i poljoprivrednici dodatno nagraduju.

“Sporazum pokazuje nasu posvecenost bliskoj saradnji sa globalnim trgovinskim partnerima poput Kine. To je pobjeda za obje strane, jacanje nasih trgovinskih odnosa, korist za sektore poljoprivrede i hrane i za potrosace sa obe strane”, istakao je Hogan.

HERCEG NOVI

Opstini Herceg Novi odobrena su cetiri projekta u okviru Drugog poziva Interreg IPA programa prekogranicne saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

Nosilac tri projekta je Opstina, koja je za bespovratna sredstva aplicirala preko Kancelarije za medunarodnu saradnju, a na jednom je partner Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog.

Ukupna vrijednost navedenih projekata je 6.767.406,96 eura, a samo za Herceg Novi 1.692.713,51 eura, saopstila je na danasnjoj konferenciji za novinare sefica Kancelarije za medunarodnu saradnju Simonida Kordic.

,,Izvanredan uspjeh je postignut, i na nivou Crne Gore, a rekla bih i na nivou regiona”, kazala je Kordic, isticuci da ukupna vrijednost projekata prevazilazi do sada postignute rezultate u ovoj oblasti.

Opstina Herceg Novi je jedina lokalna samouprava koja je vodeci partner na nekom od projekata u Crnoj Gori i ovo je najveci broj projekata odobrenih jednom subjektu u nasoj zemlji na ovakvim programima, rekla je Kordic. Objasnila je da je na trilaterali Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora bio prijavljen ukupno 161 projekat, od toga je odobreno 30, medu kojima su cak cetiri za Herceg Novi.

Dva projekta su prvoplasirana na svojoj tematskoj osi – ,,Flood&Fire” na kojem je Opstina vodeci partner i ,,Wood Key”. Pored toga, Herceg Novom je odobren projekat ,,Fortitude”, koji je nastavak projekta ,,Fortress ReInvented”, kao i projekat ,,Ciro II” na kojem je partner Agencija za izgradnju i razvoj, a podrsku u pripremi aplikacije pruzila je Kancelarija za medunarodnu saradnju.

Vozilo Sluzbi zastite i spasavanja, toplifikacija Sportskog centra, oprema za Forte Mare, bike staza trasom stare pruge

,,Flood&Fire” je projekat koji se tice unaprijedenja sistema zastite od poplava u prekogranicnom podrucju Herceg Novog, Trebinja i ?onavala. Izmedu ostalog, kroz ovaj projekat ce biti nabavljeno visoko-sofisticirano vatrogasno vozilo i druga oprema za potrebe gradske Sluzbe zastite i spasavanja, sto ce znacajno unaprijediti rad. Projektna sredstva namijenjena Opstini Herceg Novi iznose 502.289 eura, dok je ukupna vrijednost projekta 2.030.933 eura.

Projekat ,,Wood ?ey” promovise upotrebu obnovljivih izvora energije, odnosno koriscenje ovih izvora za grijanje javnih objekata. Tokom realizacije projekta bice uraden kompletan sistem toplifikacije sportske dvorane u Igalu, pored toga bice odrzane radionice o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije. Ukupan budzet ovog projekta je 1.157.451,69 eura, od cega Opstini Herceg Novi pripada 200.177,58 eura.

,,Fortitude” je projekat usmjeren ka ocuvanju i valorizaciji kulturno-istorijskog nasljeda, prevashodno fortifikacionih objekata u gradovima partnerima, kao i diversifikaciju turisticke ponude. U slucaju Herceg Novog, na tvrdavi Forte Mare ce biti postavljena: mobilna bina, mobilno gledaliste, mobilno platno, 3D projektor, moderni audio sistem, scensko osvjetljenje sa pametnom rasvjetom.

Takode, bice ureden i opremljen izlozbeni prostor sa odgovarajucim rekvizitima, kao i otvorena moderna suvenirnica. Ukupna vrijednost projekta ,,Fortitude” je 1.651.150,80 eura, od cega je za Opstinu Herceg Novi opredijeljeno 374.109,40 eura.

Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog partner je ne projektu ,,Ciro II”, kroz koji ce imati priliku da uredi, obiljezi i opremi biciklisticke staze na potezu od Zelenike do Sutorine, trasom stare zeljeznicke pruge. Projekat je vrijedan 1 927 871,46, a za nasu opstinu opredijeljeno je 616 137,53 eura.

,,Rijec je o veoma vrijednim sadrzajima koji su vec dugo potrebni Herceg Novom i koje je bilo tesko nabaviti iz redovnih budzetskih sredstava, ali sa ovim doprinosom od 1,7 miliona eura, sto je oko 15% naseg prosjecnog budzeta, i ove stvari ce biti moguce”, kazala je Kordic predstavljajuci odobrene projekte.

Ona je dodala da Opstina Herceg Novi ima i jos jedan projekat, ,,Solar” koji je trenutno prvi ispod crte. U ovoj fazi radi se revizija budzeta na svim odobrenim projektima, i ako se nakon nje pojave nerasporedena sredstva ona se usmjeravaju na projekte koji nisu prosli. Kako je ovaj projekat prvi sledeci na listi, jos uvijek je otvorena mogucnosti da i on bude odobren. Projektom ,,Solar” predvideno je osvjetljavanje zidina Kanli Kule kroz odrzive izvore energije.

Izrazavajuci zadovoljstvo i ponos zbog ostvarenog uspjeha, Kordic se zahvalila saradnicima iz Kancelarije za medunarodnu saradnju koji su ucestvovali u pripremi projekata: Emiliji Knezevic, Ivanu Otovicu i Aleksandri Petronijevic.

Rad na pripremi projekata trajao je cijelu proteklu godinu, a neki su pripremljeni i prije raspisivanja samog poziva. Uspjeh nije slucajan, vec rezultat dobro postavljenih projekata, sa dobrim partnerima, ali i reputacije koju je Opstina Herceg Novi stekla.

,,Projekti koje smo do sada implementirali isli su besprekorno, a to su stvari koje se gledaju, pomocu te reputacije uspjeli smo da obezbijedimo kvalitetna partnerstva i kvalitetnu poziciju kada su nasi projekti ocjenjivani”, ispricala je Kordic, dodajuci da ovo predstavlja licni i profesionalni uspjeh svih clanova tima.

Rezultati Drugog poziva Intereg IPA programa prekogranicne saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora su veliki podstrek za dalji rad Kancelarije za medunarodnu saradnju, narocito u oblasti pripreme i sprovodenja EU projekata, zakljucila je Kordic. Uslijedice potpisivanje ugovora sa Zajednickim sekretarijatom koji je upravljacko tijelo Evropske unije, a naredne godine se ulazi u implementaciju koja ce trajati dvije do tri godine, u zavisnosti od projektom datih rokova.

CBCG

U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju oktobra u blokadi bilo 17,9 hiljada preduzeca i preduzetnika, 0,67 odsto vise nego u septembru.

Ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani racuni je 648,65 miliona eura, sto je 0,12 odsto manje nego u septembru.

Koncentracija duga je, kako je saopsteno iz CBCG, relativno velika, tako da deset najvecih duznika, odnosno 0,06 odsto ukupno evidentiranih, ucestvuje sa 16,64 odsto u ukupnom iznosu blokade. Njima je blokirano 107,95 miliona eura.

Oko 37,81 odsto ukupnog iznosa blokade ili 245,28 miliona eura otpada na 50 najvecih duznika, koji cine 0,28 odsto svih evidentiranih.

U neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 2,16 hiljada duznika cija je blokada iznosila 37,39 miliona eura, sto je 5,76 odsto ukupnog iznosa blokade.

Duze od godinu u blokadi je 15,75 hiljada kompanija ili preduzetnika, kojima je blokirano ukupno 611,26 miliona eura.

JANOVIC PRISUSTVOVAO

Ministar sporta i mladih Nikola Janovic prisustvovao je danas predstavljanju novog projekta “Ujedinjeni timovi”, koji ce podrzati ukljucivanje djece sa smetnjama u razvoju u sportske aktivnosti.

Kako navode, Janovic je prisustvovao na poziv sefa predstavnistva UNICEF-a u Crnoj Gori Osame Makavia Kogalija.

“Ucesce Janovica na danasnjem dogadaju potvrda je podrske globalnom pokretu Specijalne olimpijade i zahvalnost Lucy Meyer, petostrukoj dobitnici zlatne medalje u plivanju i njenoj porodici sto su posjetili Crnu Goru i nase sportiste Specijalne olimpijade”, navode u saopstenju.

Navedenom dogadaju, kako navode, prisustvovala je i ambasadorka SAD-a, Dzudi Rajzing Rajnke.

POTPISAN UGOVOR

Ministar finansija Darko Radunovic potpisao je ugovor sa Evropskom investicionom bankom (EIB), kojim se obezbjeduje 18 miliona eura koji ce biti usmjereni na unapredenja crnogorskog obrazovanja.

To znaci da ce u narednom periodu biti izgradene cetiri skole, rekonstruisana tri vrtica, a novca ce biti i za opremanje skola.

Inace, ukupna vrijednost projekta je 40 miliona eura, a ostatak se obezbjeduje iz sopstvenih sredstava. Ugovor je u ime EIB-a potpisao sef odjeljenja EIB-a za Sloveniju, Hrvatsku i Zapadni Balkan Mateo Rivelini.

Ovim potpisivanjem Vlada Crne Gore i zvanicno je usla u jedan od najvecih investicionih ciklusa u prosvjeti, u okviru koga je planirano 11 projekata izgradnje, rekonstrukcije i opremanja skola, nakon koga ce biti otvoreno oko 3.500 novih mjesta za djecu u obrazovnim ustanovama Crne Gore.

Ministar Radunovic zahvalio se Evropskoj investicionoj banci i Evropskoj uniji za podrsku svim projektima.

“A ovaj je od posebne vaznosti, upravo zato sto se odnosi na prosvjetu. Vjerujem da cemo upjesnu saradnju nastaviti i u buducnosti”, rekao je Radunovic.

Ministar prosvjete Damir Sehovic rekao je da je potpisivanje ugovora “na neki nacin istorijski momenat za obrazovanje u Crnoj Gori”.

“Zavrsetkom svih ovih projekata kapaciteti u obrazovnim ustanovama ce biti povecani za preko 3.500 mjesta. Cijenim da je ovo mudar i odgovoran potez, koji dovoljno govori o opredijeljenosti ove Vlade da obrazovanje bude prioritet za ulaganja. Ali je i u ekonomskom smislu opravdan buduci da smo svjesni da je ulaganje u znanje najznacajnija i najprofitabilnija investicija u svakoj zemlji, pa i u nasoj”, rekao je Sehovic.

Mateo Rivelini, sef EIB za ovaj region, rekao je da ta institucija daje finansijsku podrsku zahvaljujuci garanciji Evropske Unije.

“Projektom povodom koga smo danas ovdje obezbjeduju se povoljniji uslovi u obrazovanju. Ovaj sporazum je jos jedan dokaz da je Vlada Crne Gore spremna da ulaze u obrazovanje i ekonomski razvoj, te da stvori uslove za obrazovanje svih. Takode, ovo je prvi put da mi na ovaj nacin ulazemo u obrazovni sektor u Crnoj Gori”, kazao je on.

Sef sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Herman Spic. kazao je da vjeruje da ce “nasi zajednicki napori i udruzena sredstva doprinijeti kvalitetu obrazovanja Crne Gore”.

“Edukacija pomaze obezbjeduje unapredenje znanja i vjestina pojedinca, a time i drzave, a sto dovodi do boljih radnih mjesta i kvalitetnijeg zivota, te prosperiteta i socijalne inkluzije. Obrazovanje je dio lanca koji ne moze biti prekinut, i tu mislim na: diplomce, trziste rada, inovacije i preduzetnistvo. Danasnji zajam odlicno nadopunjava podrsku koju je EU vec obezbijedila u okviru zajednickog programa Unije i Crne Gore za zaposljavanje, obrazovanje i socijalnu zastitu”, rekao Spic.

ZBOG AZILANATA

Burna diskusija zbog povratka protjeranog sefa jednog kriminalnog klana, natjerala je njemacku vladu da poostri granicne kontrole.

Libanac Ibrahim Miri, sef jednog kriminalnog klana u Njemackoj, bio je protjeran, a potom se ilegalno vratio u Njemacku i podnio zahtjev za azil.

Zbog ovog slucaja je ministar unutrasnjih poslova Njemacke Horst Zehofer, nalozio poostravanje kontrola na granicama i prosirenje kontrola unutar zemlje.

“Slucaj Miri je test za nasu demokratiju. Ako se ne nametne pravna drzava onda ce gradani izgubiti povjerenje u cjelokupni sistem azila”, upozorio je Zehofer.

Cilj poostravanja kontrola je da se nadu osobe koje i pored zabrane povratka u Njemacku borave u toj zemlji.

Inace, Njemacka je nakon izbjeglicke krize 2015. godine uvela kontrole na svojim granicama ka Austriji, ali su do sada one bile sprovodene po slucajnom uzorku. Sada, prema odluci ministra, kontrole ce biti strozije i opseznije.

Nemacki “Bild” prenosi da ce morati da se racuna na kontrole i na sporednim putevima u blizini granice. A ukoliko neko uprkos zabrani ulaska u zemlju pokusa da prede granicu bice, kako je najavljeno, odmah vracen.

Ukoliko osoba sa zabranom ulaska u Njemacku podnese zahtjev za azil na njemackom tlu bice uhapsena, a za ilegalan boravak predvidena je zatvorska kazna do tri godine.

“Vazno je da se sudski postupak zavrsi dok je lice u zatvoru”, napominje Zehofer dodajuci da to znaci da onaj ko i pored zabrane ulaska u Njemacku podnese zahtjev za azil ne moze biti na slobodi, vec mora da u zatvoru ceka da mu molba bude rijesena, a onaj kome molba bude odbijena bice odmah protjeran.

BOSKOVIC TVRDI

Stambena politike Vlade Crne Gore godinama je usmjerena na podizanje standarda zivljenja, kako funkcionera, tako sluzbenika i namjestenika u javnoj upravi, saopstio je predsjednik Komisije za stambena pitanja i ministar odbrane Predrag Boskovic.

On u parlamentu kazao da je istina da se Vlada Crne Gore bavi stambenom politikom svojih zaposlenih isto kao i svi odgovorni poslodavci u zemlji.

“Ovakva drzavna politika Vlade Crne Gore u skladu je sa vazecim zakonskim propisima”, rekao je Boskovic, odgovarajuci na pitanje poslanika DF-a Milutina Zogovica.

Negativan odnos prema tako odgovornoj politici Vlade Crne Gore “moze se ocekivati iskljucivo s adresa s onih koji svoj profesionalni angazman mogu ostvariti samo kritikujuci svaku vladinu politiku”.

PKCG

Preduzeca u Danilovgradu iskazala su u prosloj godini ukupan prihod od 173,9 miliona eura, 10,5 odsto veci u odnosu na proslu godinu, saopstio je predsjednik Privredne komore (PKCG), Vlastimir Golubovic na sastanku sa predsjednicom Opstine Danilovgrad, Zoricom Kovacevic.

Golubovic je, predstavljajuci rezultate analize poslovanja privrednih subjekata koju je PKCG uradila za sve crnogorske opstine, kazao da su preduzeca prosle godine zaposljavala ukupno 2,16 hiljada osoba, 10,5 odsto vise nego 2017.

“Podaci Poreske uprave (PU) pokazuju da je zavrsne racune za proslu godinu u Opstini Danilovgrad predalo 348 privrednih subjekta, sto je 32,3 odsto vise nego prosle”, saopsteno je iz PKCG.

Najveci broj preduzeca u Danilovgradu registrovan je za poslove trgovine 31,3 odsto, preradivacke industrije 16,7 odsto i gradevinarstva 14,7 odsto.

“Cestitam na svim aktivnostima kojima ste unaprijedili poslovni ambijent u Danilovgradu i zahvaljujem na podrsci koju pruzate Komori. Raduje sto u Danilovgradu posluje vise preduzeca nego prethodne godine, ali ujedno ukazujemo da je njih 178 prijavilo samo jednog zaposlenog, sto je moguc pokazatelj poslovanja u sivoj zoni”, rekao je Golubovic.

On je objasnio da posjeta Danilovgradu predstavlja dio programskih aktivnosti Privredne komore u cilju razvijanja institucionalnog partnerstva sa donosiocima odluka na lokalnom nivou.

Golubovic je prezentovao aktivnosti asocijacije na unapredenju regulatornog okvira, promociji privrede kroz organizaciju predstavljanja na sajmovima u okruzenju i projekte Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domace i Domaci ukusi.

On je apostrofirao znacaj arbitraze za brze i efikasnije rjesavanje privrednih sporova, te pozvao Opstinu Danilovgrad da u ugovore koje sklapa ukljuci arbitraznu klauzulu.

Golubovic je istakao i ulogu Komore u reformi sistema obrazovanja, posebno u afirmaciji dualnog, te upoznao sa brojnim edukativnim aktivnostima asocijacije i projektima koje realizuje.

“U svim ovim oblastima postoji prostor za jacanje saradnje sa lokalnom samoupravom Danilovgrada”, naveo je Golubovic.

Kovacevic je kazala da Opstina tezi da privuce sto vise kvalitetnih investitora, cemu doprinosi snizavanje, odnosno ukidanje pojedinih taksi i niske stope poreza na nepokretnosti.

“Zelimo da obezbijedimo najbolje uslove kako bi investitori poslovali na podrucju Danilovgrada. Nasa opstina ima odlicnu perspektivu razvoja”, saopstila je Kovacevic, navodeci da se krupne investicije planiraju ili realizuju na Slapu i Glavi Zete, kolektoru, objektu kompanije Voli, kao i saobracajnoj infrastrukturi.

Prema njenim rijecima, izazovi sa kojima se suocavaju su deficit radne snage i borba protiv sive ekonomije.

“Borba protiv sive ekonomije je za nas na prvom mjestu. Moze da se doprinese smanjenju sive ekonomije snizavanjem taksi, poreza i doprinosa, ali smatram da su za to presudne rigorozne kontrole nadleznih inspekcija”, kazala je Kovacevic.

Za Opstinu predstavlja problem i naplata poreza u slucajevima kada vlasnistvo nad imovinom nije prevedeno sa preminulih osoba. Kovacevic se zato zalaze za unapredenje zakonskog rjesenja kako bi se ubrzali ostavinski postupci, te time jasno identifikovali poreski obveznici. Na tom poslu ocekuje snaznu podrsku Privredne komore.

Tokom sastanka su prezentovane aktivnosti Danilovgrada na procesu sertifikacije opstine po BFC standardu namijenjenom opstinama sa povoljnim poslovnim ambijentom.

PET NVO

Pet nevladinih organizacija dostavilo je Ministarstvu javne uprave brojne primjedbe na Nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Oni smatraju da su predlozene izmjene suprotne Ustavu Crne Gore, medunarodnim konvencijama, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava. Ocekuu da Vlada povuce predlozene izmjene Zakona i, kako su kazali, uskladi ih sa Ustavom i medunarodnim standardima.

“Tim nacrtom se uvode sistemska ogranicenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeca prava gradana i obaveze organa vlasti, a ne rjesavaju se problemi u praksi koji dovode do visestrukog krsenja prava i izostanka bilo kakve odgovornosti”, navodi se u saopstenju pet NVO, Mreza za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, Institut Alternativa – IA, Akcija za ljudska prava – HRA, Centar za Monitoring i istrazivanje – CEMI, Centar za gradanske slobode – CEGAS.

Oni smatraju da gotovo sve predlozene izmjene Zakona suzavaju postojeca prava gradana.

Sistemska ogranicenja

Oni ocjenjuju da se nacrtom ugrozava kompletan sistem pristupa informacijama.

“Uvodi se ‘zloupotreba prava’ na pristup informacijama kao osnov za odbijanje zahtjeva, a uopstena i neprecizna formulacija omogucava da se te odredbe primjenjuju proizvoljno u maltene svim slucajevima, suzava se definicija informacije i ostavlja mogucnost da se u svakom pojedinacnom slucaju proizvoljno utvrduje da li su trazeni podaci ‘od javnog znacaja'”, naveli su.

Prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava, kako dodaju, zakon mora biti “predvidljiv”, odnosno fomulisan sa dovoljnom preciznoscu da omoguci svakoj osobi da u skladu s njim uredi svoje postupanje, i da obezbijedi pravnu zastitu protiv arbitrarnog mijesanja javnih vlasti u uzivanje ljudskih prava garantovanih Konvencijom.

“Medutim, Vladin nacrt zakona je upravo napisan tako da omogucava neogranicenu samovolju organa u odlucivanju o pristupu informacijama”, kazali su iz NVO.

Tajne

Smatraju da se Nacrtom Zakona omogucava da neogranicen broj podataka bude proglasen tajnom.

“Uvode se apsolutna ogranicenja pristupa podacima u obavjestajno – bezbjedonosnom sektoru, kao i informacijama koje se razmjenjuju u okviru saradnje sa medunarodnim organizacijama ili drugim zemljama, predvida se da osnov za skrivanje informacija moze da se uvodi i drugim zakonima, sto znaci da je lista izuzetaka neogranicena”, kazali su.

Iz pet NVO navode da Nacrt Zakona ne propisuje ni pojam poslovne tajne, koji se, kako su kazali, u praksi najcesce navodi kao razlog za ogranicenje pristupa informacijama, iako ni jednim zakonom nije definisano sta moze biti proglaseno poslovnom tajnom.

Oni ukazuju da se medunarodni standardi predvidaju preciznu listu mogucih ogranicenja prava na pristup informacijama.

“Nacrtom je predvideno da se za podatke koji su proglaseni tajnom zbog zastite privatnosti, bezbjednosti, odbrane, spoljnje, monetarne i ekonomske politike, ne sprovodi test stetnosti. Prema medunarodnim standardima, u svakom pojedinacnom slucaju mora se utvrditi da li je veci javni interes da informacija bude objavljena, od interesa koji se stiti skrivanjem podataka”, navodi se u saopstenju.

Ukidanje postojecih prava i obaveza

Nacrtom se, kako dodaju, ukidaju prava gradana i obaveze institucija.

“Ukida se obaveza politickih partija da objavljuju podatke o svom finansiranju, pa se u susret izbornoj godini iskljucuju iz obveznika zakona, ukida se obaveza institucija da proaktivno objavljuju javne registre koji su u njihovom posjedu, misljenja eksperata na nacrte i predloge zakona, kao i podatke o prihodima javnih funkcionera, ukidaju se troskovi postupka, pa ce gradani morati da sami placaju troskove advokata cak i kada je im je prekrseno Ustavno pravo, i snositi teret zato sto su pokrenuli postupak protiv nezakonite odluke nekog organa vlasti”, navodi se u saopstenju.

Nacrtom se, kako su kazali, produzavaju rokovi za odlucivanje i po zahtjevima i po zalbama. Smatraju da to pristup podacima odlaze u tako velikoj mjeri da obesmisljava dobijanje informacije.

“Medunarodni standardi propisuju da stranka mora imati pristup sudu i u vezi sa obestecenjem i naknadom troskova koje je uzrokovala druga stranka, u ovom slucaju drzava, odnosno organ vlasti. Svako ogranicenje pristupa sudu mora imati legitiman cilj, a sredstva koja se koriste moraju biti proporcionalna tom cilju”, kazali su iz NVO.

Zadrzane “korisne nejasnoce”

Samtraju da nijesu rijeseni problemi u primjeni Zakona koji dovode do visestrukog krsenja prava i izostanka odgovornosti organa vlasti.

“Ne propisuje se obaveza meritornog odlucivanja po zalbama kojim bi se prekinuli visegodisnji postupci u kojima organi vlasti uporno krse zakon, iako su njihova rjesenja vise puta ponistavana, ne rjesava se pitanje nadzora nad sprovodenjem Zakona, iako se odredbe o prekrsajnoj odgovornosti ne sprovode u praksi, pa se prava gradana na pristup informacijama krse bez bilo kakvih posljedica”, navodi se u saopstenju.

Pet NVO ocekuje da Vlada povuce predlozene izmjene Zakona i, kako su kazali, uskladi ih sa Ustavom i medunarodnim standardima.