Fenerbahce ove sezone igra ispod prosjeka – vicesampion Turske muci se u Evroligi, ima dva trijumfa i sest poraza i nalazi se u donjem dijelu tabele.

Fener je sinoc porazen u derbiju od CSKA u Moskvi (88:70), a mec je obiljezio i trener turske ekipe, Zeljko Obradovic. Proslavljeni evropski strucnjak u drugom poluvremenu, tokom tajm-auta bio je veoma ljut na igrace. Obradovicev govor brzo se prosirio drustvenim mrezama, a nakon meca Zoc je objasnio reakciju.

“Stvar koju nikako ne volim je kada vidim da nasi igraci izgledaju kao da nijesu zainteresovani za igru. Jako je tesko kada se vidi tako nesto. Pokusao sam da ih probudim i da ucinim neso. Zao mi je sto to moram da kazem, ali tako se osjecam. Ali kako da se osjecam kada zavrsimo cetvrtu cetvrtinu sa samo dva faula”, rekao je po zavrsetku meca Obradovic.

Naredne sedmice u Evroligi igraju se dva kola. a Fener oba puta gostuje – u srijedu Barseloni i u petak Asvelu.

• Fenerbahce
• Zeljko Obradovic

U glavnom gradu se desilo novo trovanje napustenih zivotinja, saopsteno je uz NVO Prijatelji zivotinja Podgorica.

Kako je saopstio direktor te NVO, Dragoje Vlahovic, otrovan je pas koji se godinama kretao centrom grada.

“Gotovo da nema osobe koja je makar jednom prosetala Njegosevom ili Hercegovackom ulicom, a da nije zapazila umiljatog bijelog psa, koji je cesto znao da umiljato pride prolaznicima, ne trazeci nista osim trenutka paznje. Bila je miljenica gotovo cijele Podgorice, mnogi ljudi su je hranili, a noci je provodila u par kafica, gdje je uvijek bila dobrodosla i gdje nikom nije smetala”, rekao je on.

Vlahovic je apelovao na Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da se hitno donese uredba o zabrani slobodne prodaje pesticida u poljoprivrednim apotekama.

“Suludo je da tako opasan otrov bude u slobodnoj prodaji i da do njega lako dolaze monstrumi, koji tim istim otrovom kasnije truju zivotinje”, zakljucio je on.

Zucljiva retorika politicara i komentari citatelja koji prate taj destruktivizam na internet stranicama i drustvenim mrezama pretvorili su se u vrlo opasnu polugu radikalne polarizacije drustva. Najbolji primjer za to je analiza onoga sto se desava s porukama na Twitteru veznim uz Brexit ili predsjednikovanje americkog predsjednika Trumpa. Radi se o porukama punima nepostovanja, iskljucivosti pa i otvorene mrznje koje stvaraju privid opce podvojenosti drustva pa i spremnosti na pravi gradanski rat, dok zapravo vrlo mali broj korisnika proizvodi ogromni broj tih hejterskih Twitova. Marginalne grupe ostro suprotstavljenih radikala namecu atmosferu netolerancije u digitalnoj komunikaciji danasnjice.

U zadnje vrijeme Britanija je svjedocila eksploziji izrazito otrovnih politickih tweetova u dva navrata – kod odluke ustavnog suda o pokusaju premijera Borisa Johnsona da izigra britanski parlament te nakon njegovog zapaljivog obracanja parlamentu. U trenutku kad je Johnson ocijenio upozorenja da neki politicari primaju zbog politicke debate cak i prijetnje smrcu kao budalastinu, krenuo je prljavi digitalni rat rijecima. Samo na Twitteru generirano je oko 2 milijuna tweetova mrziteljskog sadrzaja. Pri tome Twitter tvrdi da je algoritmima uspio otkloniti oko 50 posto uvredljivih tweetova. Takve tweetove definiraju kao ,,grube, nerazumne komentare bez postovanja koji mogu natjerati da napustite diskusiju”. Na dan Johnsonove zajedljive debate pracene malicioznim komentarima oporbe, broj ‘zlocestih’ Twitova skocio je 392 posto u odnosu na prethodnih takoder ‘otrovnih’ 6 dana.

Najotrovniji u toj kampanji mrznje i netolerancije bili su pro-Brexit korisnici Twittera koji su poslali uvjerljivo najveci udio otrovnih tweetova britanskim parlamentarnim zastupnicima s kojima se ne slazu. Slijede grupa koja se protivi izlasku EU, te nesto manji broj onih koji jednostavno ne vole konzervativce. Sami konzervativci, Laburisti i posebno Liberali u puno manjoj su mjeri skloni toksicnom tweetanju.

Glavni na udaru zlih tweetova su naravno oni najpoznatiji. Prednjaci Johnson na kojeg je adresirano vise od 6.500 mrziteljskih poruka, a pratio ga je Jeremy Corbin s 3.100 uvredljivih poruka.

Posebno su lose prosli i oni s kojima su se lideri verbalno razracunavali – tako je nakon pomalo uvredljive Johnsonove opaske na njezin racun Paula Sherriff pocela primati po 100 prijetece-uvredljivih poruka svakih sat vremena. Inace, zene-politicarke su omiljene mete svih skupina netolerantnih mrzitelja u digitalnoj komunikaciji.

Suvremeni mrzitelji sve su uspjesniji su u izbjegavanju pravila moderiranja koji primjenjuju pametni algoritmi velikih Internet divova. ,,Velika je razlika izmedu bijesa, agresije i drugih tipicnih sentimentalnih kategorija i govora mrznje koji mogu biti kompleksni, nebulozni, indirektni i implicitni te ih stoga alati tesko mogu otkriti”, objasnio je Bertram Vidgen koji je doktorirao govor mrznje na The Alan Turning Instituteu.

Istrazivanje koje je proveo u Sjedinjenim drzava Pew Research Center otkrilo je kako cak 97 posto tweetova koji se ticu nacionalne politike dolazi od samo 10 posto korisnika. Radi se o vrlo ozbiljnom istrazivanju koje je promatralo sto se dogada s tweetovima godinu dana 2018-2019. godine.

U Sjedinjenim Drzavama su s politickim tweetovima posebno aktivni oni koji ne podrzavaju Trumpovu retoriku; oni proizvode 80 posto politickih tweetova. Oni koji pak podrzavaju Trumpa tome pridonose s 10 posto tweetova.

Istrazivanje je, nadalje, razotkrilo da je visoki broj onih koji tweetaju te tako kreiraju ‘drustvenu atmosferu’ na neki nacin ukljucen u politiku.

Komunikacija na drustvenim mrezama postala je poput konvencionalnog oruzja za politicko ratovanje. Otkako je pokrenut impeachment americkog predsjednika s desnicarskih Twitter racuna idu serijske salve napada na duznosnike zaduzene za provedbu istrage protiv Trumpa. Retorika je doista zestoka: te ljude optuzuju da su lazljivci i izdajnici, zakljucuje se kako je za takve jedina pravedna kazna smrtna presuda i izvodenje pred streljacki vod.

(jutarnji.hr)

• Gojko Drljaca

Legendarni kosarkas Bil Rasel (85) konacno je, nakon 44 godine, prihvatio prsten kosarkaske Kuce slavnih.

Nekadasnji centar Bostona, koji je sa ekipom Seltiksa osvojio 11 titula NBA prvaka u 13 godina i pritom se pet puta okitio titulom najkorisnijeg igraca lige, objavio je na Tviteru da mu je prsten urucen u privatnoj svecanosti u petak.

Rasel nije prisustvovao ceremoniji 1975. povodom prijema u Kucu slavnih jer, kako je kazao, nije smatrao da zasluzuje da bude prvi tamnoputi igrac koji ce biti primljen u to prestizno drustvo. “Vjerovao sam da drugima pripada ta cast”, rekao je on.

Rasel je u tvitu pomenuo i Caka Kupera, koji je 1950. postao prvi draftovani Afroamerikanac, a ove godine je primljen u Kucu slavnih.

Privatnoj svecanosti su, kako je naveo Rasel, pored njegove supruge prisustvovali i njegovi bliski prijatelji i clanovi Kuce slavnih, Bil Volton, En Mejers i Alonzo Morning.