Jedna od najvecih diva muzicke scene bivse Jugoslavije tokom ove decenije se kreativno podmladila i vratila u zizu interesovanja jos od saradnje sa jednom od najuspjesnijih srpskih alternativnih grupa Darkwood Dub 2013, a kao kulminacija i kruna te faze doslo je obiljezavanje znacajnog jubileja za Biseru Veletanlic – cak 55 godina karijere.

Tim povodom nedavno je na Sajmu medija i knjiga u Beogradu odrzana promocija njenog novog CD-a i ploce koja je okupila brojne novinare, prijatelje i obozavatelje legendarne pjevacice cije je ime zlatnim slovima upisano u istoriju muzike ovim prostorima, a koliko im njene pjesme znace pokazuje i to sto je Veletanlic vise puta najavljivala kraj karijere, ali kako kaze, ne daju joj da ode.

“Nisam razmisljala o tome ranije i malo sam se uplasila kad sam shvatila koliko dugo trajem na sceni. Uslovno receno uplasila naravno”, kroz smijeh prica pjevacica za “Vijesti”.

Ona se zahvalila, prije svega, svojoj familiji, roditeljima kojih vise nema na tome sto je dosla tu gdje jeste, a za promociju PGP/RTS-u i Croatia recordsu kazavsi da je u pitanju sjajan podvig.
“Na promociji je bilo beskrajno divno, toplo, iskreno, cisto… Kod mene sve ide kasnije, kasnije reagujem i onda sam tek tu vidjela da je to zaista nesto sto sam zasluzila na neki nacin. Ne spadam u one ljude koji vole da im se kaze da su zvijezde, da su legende… Ja mrzim sve to skupa. Ali ljudski je bilo fenomenalno i svi prisutni su bili divni, pjevali su zajedno sa mnom”, prisjeca se osjetno dirnuta Veletanliceva.

I zaista, ko joj moze poreci da je zasluzila to, ako ne i vise, emocijom i energijom kojom zraci i danas. Zato je dobila i nekoliko priznanja na promociji.

“RTS/PGP su mi poklonili zlatnu plocu zbog saradnje tokom svih tih godina. Od Croatia recordsa sam dobila priznanje za zajednistvo u umjetnosti. Jer muzika je zaista umjetnost koja samo moze da spaja”, ocijenila je Velentaliceva ukazavsi na cinjenicu da je njen novi album, na kojem su se nasli neki od njenih najvecih hitova, ali i prvi put na CD-u numere kao sto su “Smejem se bez smisla”, “Jutro ce promeniti sve” i “Jos jedna sansa”, prvo zajednicko izdanje dviju najvecih izdavackih kuca u regionu.

Na pitanje kako su birane pjesme koje su se nasle na novom izdanju, Veletanliceva kaze da joj je bilo tesko jer ima materijala za pet takvih izdanja, pa je izabrala uglavnom one koje se najvise slusaju.

“Naravno da tu Kornelije Kovac vuce veci dio izdanja, ali ja sam imala nekoliko kompozicija koje sam uradila u Zagrebu. Medu njima je jedna divna pjesma koju sam pjevala prije hiljadu godina u Stipu, a zove se ‘Merak pesma’. To je numera u stilu Majkla Dzeksona i toliko je dobra bila da sam uvijek patila zbog toga sto je ne pustaju. Sad svi padaju u nesvijest, svi su – vau, odusevljeni, a ja im objasnjavam da sam to jos 70-ih snimila. Ali veoma mi je drago sto su to pravi biseri domace zabavne muzike”, uvjerena je pjevacica.

Od njene saradnje sa Darkwood Dubom na pjesmi “Nesto sasvim izvesno” 2011, koja je kasnije rezultirala i zajednickom turnejom, Bisera kao da je dala podstrek i drugim njenim savremenicima, pa se tako, recimo, Zdenka Kovacicek vratila na scenu nakon sto je njenu numeru “Frka” u hit pretvorila grupa Nipplepeople, Zoran Predin je bio vrlo aktivan, a Veletanliceva je nedavno imala i niz uspjesnih zajednickih koncerata sa Matijom Dedicem, Vasilom Hadzimanovim i Gabi Novak. Ona, medutim, skromno kaze da to nema mnogo veze sa njom.

Sa Matijom, Gabi i Vasilom kaze da je doslo slucajno do saradnje.
“Gradovi su htjeli Vasila i Matiju, ali su oni mislili da je dosadno tako, pa su pridruzili prvo Gabi. Trebalo je da budu dvije majke i dva sina, ali posto je moja sestra Senka odustala od pjevanja prije vise godina i povukla se, onda su mene zvali. Vasil je rekao: ‘Ajde tetka, ti da upadnes’ i tako smo napravili seriju veoma lijepih koncerata, elegantnih, za ljubitelje prave muzike”, kazala je Veletanlic.

Veletanliceva je ovog ljeta nastupila na Bedem festu i bilo joj je to vec drugo gostovanje na manifestaciji u Niksicu, pa kaze da je postala skoro domaca, mada priznaje da joj nije bilo prijatno da pjeva nakon projekcije filma “Nebeska tema” o preminulom srpskom muzicaru Vladi Divljanu.

“Nisam znala da je tako zamisljeno. Inace bih promijenila ili mozda ne bih ni dosla. Ali posto je Petar Sundic jedan divan mladi covjek koji zaista radi sve od srca, ja sam pristala, no moram priznati da me je to malo pogodilo”, priznala je ona.

Za Crnu Goru je posebno vezana tokom cijele karijere. Ovdje ju je zapocela, ovdje je planirala i da je zavrsi, najavila je to na koncertu u Budvi 2015, ali je ipak nastavila.

“Pocinjala sam karijeru zapravo na Svetom Stefanu kad sam imala dvije pjesme na repertoaru. Tek sam bila ispilila sto bi se reklo. Ja sam osoba koja se lako veze za mjesta, za ljude, za sve sto se mozes vezati. Zato volim jako Crnu Goru, volim to more, te ljude, nacin na koji govore. Nisam iz Crne Gore, ali se osjecam kao da jesam, kad dodem tamo pricam skoro kao vi”, istice ona, a zatim kroz smijeh ispaljuje jedno “mrs” sa crnogorskim akcentom pokazujuci svoju poentu.

Da li ce u Crnoj Gori zaista i zavrsiti karijeru kad odluci da je kraj ne zna, jer kaze da ne razmislja vise tome, ali se nada da ce se vidjeti uskoro sa ovdasnjom publikom.

“Ja sam bila rekla da je gotovo, ali prosto mi nisu dali. I sad na promociji sam rekla: ajde ljudi, dosta je vise bilo i te Bisere. Ma kakvi, pa to je ludilo, ne smijem ni da pomenem da imam namjeru da zavrsim karijeru. Tako da ne znam nista jos. Daj boze da budem ziva i zdrava, pa o tom potom”, zakljucuje ona

Zbog surovosti Tare i Pive, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od rijeka, tvrde sagovornici iz Uprave policije, ne poricuci da se ipak desavaju slucajevi nelegalnog prelaska

Crnogorska “plava” granica sa Bosnom i Hercegovinom gotovo je nezasticena – policija nema mogucnost da kroz vode Tare i Pive juri eventualne krijumcare droge, cigareta, migranata.., ali ni one koji bjezeci od zakona odluce da preplivaju te dvije rijeke.

Zbog surovosti planinskih rijeka, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od “plave” granice, tvrde sagovornici “Vijesti” iz Uprave policije, ne poricuci, medutim, da se ipak desava da neko Taru ili Pivu pokusa preci nelegalno.

Granicna policija, medutim, navodno cini sve da i to suzbije, kontrolisuci pristupne i sporedne puteve koji vode do prilaznih tacaka rijekama…

“Nije bilo slucajeva da se uhvate krijumcari. Bilo je sporadicnih slucajeva samih migranata koji su izasli negdje prije drzavne granice, pa su pokusali pjesice da predu preko granice… Zasada imamo samo slucajeve da su pokusali da predu prijeku plivajuci, ali su procesuriani”, kazao je “Vijestima” Radosav Bozovic, pomocnik komandira Granicne policije Pluzine.

Radosav Bozovic
Policija kontrolise pristupne i sporedne puteve rijekama: Radosav Bozovic(Foto: Jelena Jovanovic)

Naveo je i da sa druge strane granice pristupne i sporedne puteve koji vode ka rijekama kontrolisu i pripadnici Granicne policije BiH.

Tara – Suza Evrope, idealna je za rafting u ljetnjim mjesecima – nije previse opasna, a sasvim je dovoljno brza da priusti uzitak adrenalinskim zavisnicima.

Splavariti tom planinskom ljepoticom moguce je tokom citave godine, ali u zavisnosti od vodostaja avanturisti biraju da li ce imati ekstremni uzitak, na bukovima dizati adrenalin do maksimuma, ili miran turisticki rafting kada je vodostaj nizi.

Ekipa “Vijesti” uvjerila se da je moguce neopazeno “uplivati” u BiH – izaci na drugu obalu na pauzi koja se pravi kod vodopada, a potom se udaljiti kroz sumu kojom je Tara okruzena.

One koji u avanturu krecu sa crnogorske strane evidentiraju samo agencije koje pruzaju usluge raftinga, a nakon ulaska kombi kojim se spusta do rijeke nema policijske kontrole jer se ne napusta drzavna teritorija.

Da to koriste i kriminalci potvrdilo je vise sagovornika “Vijesti” koji nekoliko mjeseci godisnje provedu na Tari i Drini.

“Vidite li koliko je camaca? Zar mislite da su to sve turisti koji su dosli da uzivaju u raftingu? Medu svima koji su na bilo koji nacin vezani za splavarenje zna se koliko se za sta nudi, ipak niko od onih koji zaraduju iskljucivo od raftinga ne ulazi u sumnjive poslove uprkos tome sto lako zaradeni novac mami”, rekao je jedan od sagovornika “Vijesti” koji je insistirao na anonimnosti.

Skiperi sa kojima se u camac ulazi na Brastanovici nijesu bili raspolozeni da pricaju o mogucoj zloupotrebi njihovog posla.

Za razliku od njih, Branko Sokolovic, vlasnik kampa “Ivona” koji se nalazi na obali Drine, kazao je da sa onima kojima su pruzali usluge raftinga nije imao problema i da im se nikada nije dogodilo da ih neko pokusa zloupotrijebiti kako bi u Crnu Goru prenio nesto, ili im se izgubio u medugranicnom pojasu.

Branko Sokolovic
“Nisam u tim vodama” – Branko Sokolovic(Foto: Jelena Jovanovic)

“Nisam imao problema, jer nisam u tim vodama. To mi je novo. Vjerovatno se nesto radi, ali mimo mene sigurno”, kazao je on.

Objasnio je da zbog velikih taksi slabije rade trodnevne ture koje ukljucuju splavarenje od Durdevica Tare, jer su im ranije trazili da kao privredno drustvo budu registrovani i u Crnoj Gori.

“Dolazile su inspekcije, nekada kaznjavale samo skipere, nekada i firmu, zato sada radimo samo turu od Brastanovice, s tim sto crnogroski camci zavrsavaju ispod mosta, a mi produzimo Drinom do naseg kampa”, kazao je on.

Miigranti, navodno, ljudima koji imaju camce nude 1.000 eura da se domognu Sarajeva, tvrdi jedan od sagovornika “Vijesti”.

“Ne samo za prelazak granice camcem, vec i da ih neko saceka sa druge strane i odveze do Sarajeva, sto je veliki rizik. No, ima onih koji pristaju na to”, tvrdi sagovornik iz BiH kojeg su reporteri “Vijesti” krajem septembra zatekli na obali Tare.

I on je jedan od onih koji zivi od rijeke, ali tvrdi da nema namjeru da trazi vise od onoga sto legalno zaraduje.

To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije

Ulcinjanin M. Gorana (43) preminuo je u Klinickom centru Crne Gore od povreda zadobijenih prilikom pada sa zgrade u Baru, na kojoj je izvodio gradevinske radove.

To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije.

Gorana je radio u ulcinjskoj Sluzbi zastite i spasavanja, a kako je “Vijestima” nezvanicno receno u Baru je pomagao drugu kod izvodenja gradevinskih radova.

Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.

U Crnoj Gori sjutra ce biti promjenljivo do potpuno oblacno, povremeno kisa ili pljusak sa grmljavinom, saopsteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.

Vjetar juznih smjerova, umjeren do pojacan, u drugom dijelu dana i tokom noci pojacan i jak.

Jutarnja temperatura vazduha od cetiri do 15, a najvisa dnevna od 12 do 23 stepena.

Vrijednost zaplijenjenih narkotika je oko 2,3 miliona eura

Holandska atleticarka Madeja Gafor, ucesnika Olimpijskih igara u Riju 2016, osudena je na osam i po godina zatvora zbog sverca narkotika.

Ona je uhapsena u junu u blizini granice sa Njemackom, nakon sto je policija u njenom automobilu pronasla 50 kilograma ekstazija, dva kilograma metamfetamina i 11.950 eura nelegalnog novca.

Vrijednost zaplijenjenih narkotika je oko 2,3 miliona eura.

Gafor je od tada u zatvoru, a branila se tako sto je tvrdila da je vjerovala da prenosi doping sredstva, a ne drogu talve vrste.

Danas je osudena na sudu u gradu Kleveu.

Gafor je 2016. godine bila dio olimpijske stafete Holandije na 4×400 metara, a ucestvovala je i na Evropskom prvenstvu u trci na 400 metara.

U toku istrazivanje koje bi trebalo da odgovori na pitanje kolika je koncentracija rijetkih metala u bazenima, od cega direktno zavisi moguci biznis beranske firme “Weg Kolektor”, koja je jednu od pet ekoloskih crnih tacaka kupila prije tri godine

Vlasnici bazena crvenog mulja mogli bi zaraditi milione ekstrakcijom (odvajanjem) rijetkih metala iz jedne od pet ekoloskih crnih tacaka u Crnoj Gori.

Vise izvora potvrdilo je “Vijestima” da ce rezultati istrazivanja koncentracije rijetkih metala u bazenima pored Kombinata aliminijuma u stecaju, u naselju Botun, biti gotovi tokom sljedece godine.

Procjenjuje se da je u bazenima oko 7,5 miliona tona crvenog mulja koji je lagerovan decenijama kao otpad ugasene Fabrike glinice KAP-a…

Ukrajinac Roman Denkovic, odnosno njegova firma “Politropus Alternativa” iz Tivta, prije tri godine je po nepoznatoj cijeni prodala bazene crvenog mulja. Ukrajinac ih je prethodno 2014. godine od stecajne uprave KAP-a kupio za 450.000 eura.

Vlasnik bazena crvenog mulja je beranska firma “Weg Kolektor”, koja se bavi recikliranjem sortiranog otpada, sa cijim vlasnicima “Vijesti” nijesu uspjele da stupe u kontakt.

Formalni vlasnik i direktor firme je Lazar Jevric, a prema pouzdanim informacijama “Vijesti” glavni covjek u prici je njegov otac Sinisa. Mediji su ranije objavili da je stariji Jevric u inostranstvu imao problema sa zakonom…
Prema podacima iz katastra, dajuci hipoteku na tu imovinu, novi vlasnici su uspjeli da od novoosnovane firme “Blackrock Capital DOO” iz Podgorice povuku pozajmicu od pet miliona eura.
Prema podacima iz Centralnog registra, firma “Blackrock Capital”, koja je odobrila Berancima pozajmicu na period od 14 godina, registrovana je 28. marta ove godine, mada se u katastru navodi da je pozajmica odobrena jos u februaru 2016.

Prema podacima iz Centralnog registra, osnivac firme je Zoran Jovanovic, a direktor Matija Radunovic.

Hipoteka u korist te firme na bazenima je upisana, prema podacima iz katastra, 7. juna ove godine.

Na terenu su sprovodena istrazivanja Zavoda za geoloska istrazivanja Crne Gore u okviru medunarodnog projekta koji ukljucuje jos osam institucija iz Hrvatske, Austrije, Njemacke, Madarske i Slovenije, potvrdeno je “Vijestima”. Rijec je o prikupljanju i ocjeni dostupnih podataka o lezistima boksita i akumulacijama crvenog mulja u regiji, kao i o koncentracijama rijetkih elemenata (metala) REE.

Konacni rezultati sprovedenih analiza bi tokom 2020. u Crnu Goru trebalo da stignu iz Kanade.

“Shodno projektnoj dinamici, tokom ove godine zavrsena su terenska istrazivanja. U toku je priprema uzoraka za analitiku, a rezultati litogeohemijskih ispitivanja uzoraka boksita i crvenog mulja iz navedenih zemalja ce biti poznati u toku naredne godine”, tvrdi izvor “Vijesti”.

Crveni mulj se sastoji od nerastvorenog dijela rude boksita. Na svjetskom nivou se godisnje proizvede 100 do 120 miliona tona crvenog mulja. Cijena tehnologije za izdvajanje rijetkih metala, u nasim uslovima nije poznata, ali je posjeduju kineske kompanije i one su glavni svjetski proizvodaci.

U Grckoj je u toku projekat koji se bavi ekstrakcijom skandijuma iz crvenog mulja u fabrici AoG… Projekat je navodno u fazi eksperimentalnog pilot rjesenja.

U crvenom mulju preovladuju oksidi gvozda (Fe) i aluminijum (Al), dok se u nizim koncentracijama javljaju drugi elementi, kao i metali rijetkih zemalja – REE (skandijum, lantanijum, cerijum i drugi).
Shodno dokazanim koncentracijama u proucavanim boksitima u Crnoj Gori, u crvenom mulju se ocekuju povisene koncentracije REE, prvenstveno lakih lantanida – cerijuma, neodimijuma, lantanijuma i itrijuma.

Izvori “Vijesti” tvrde da se moze ocekivati prosjecna koncentracija tih mikroelemanata u crvenom mulju na nivou od oko 0,2 odsto. To znaci da se od 7,5 miliona tona crvenog mulja moze ocekivati do 15.000 tona rijetkih metala.

Najveca lezista metala rijetkih zemalja, u obliku bastanita i monacita, pronadena su u Kini i SAD. Od 1965. do sredine osamdesetih, Mountain Pass u Kaliforniji, SAD, bio je glavni izvor REE. Od 1985, proizvodnja REE u Kini je tako naglo porasla da ta drzava danas kontrolise vise od 90 odsto svjetske ponude REE minerala.

REE se koriste za optiku, telefone, solarne panele, elektricne automobile…

U novije vrijeme REE i njihove legure koriste se i u izradi fluorescentnih sijalica, racunara, monitora, pametnih telefona i televizora. U proizvodnji LCD televizora posebno su navodno bitni elementi terbijum, europijum, cerijum i itrijum. Za proizvodnju vlakana optickih kablova koristi se erbijum.

Lantanidi su znacajni i zbog njihovog uticaja na opticke osobine razlicitih materijala i koriste za izradu termoelektricnih materijala (za senzore) i termoemisionih materijala (za elektrode i elektronske mikroskope). Neodijum se primjenjuje za izradu opticki aktivnih komponenata lasera.

Na Otvorenim danima nauke 4. oktobra ove godine dr Slobodan Radusinovic iz Zavoda za geoloska istrazivanja govorio je na temu: “Mikroelementi i elementi rijetkih zemalja u crvenim boksitima Crne Gore, ekonomski i naucni znacaj”, u okviru izlozbe “Boksit – od rude do nanotehnologija”.

Na istom dogadaju 3. oktobra je o crvenom mulju govorio prof. dr Branislav Radonjic, bivsi clan uprave podgorickog Kombinata aluminjuma, dok je ta kompanija bila u drzavnom vlasnistvu, do decembra 2005.

Za projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, Biblioteka za slijepe Crne Gore u oktobru je dobila nagradu “European Heritage Stories” u Strazburu

Prva izlozba namijenjena osobama sa ostecenim vidom, pod nazivom “Ljepote Crne Gore na dlanu”, otvorena je veceras u Podgorici.

Kako je saopsteno iz Ministarstva kulture, rijec je o projektu Bibloteke za slijepe Crne Gore, kojim su u 3D formatu predstavljena 23 objekta od kulturnog, turistickog i istorijskog znacaja, a izlozba je pracena i audio vodicem, te kratkim opisima na crnom tisku i Brajevom pismu.

Prvu izlozbu te vrste u Crnoj Gori otvorio je ministar kulture Aleksandar Bogdanovic.

“Posebno smo ponosni sto je izlozba kojoj prisustvujemo i po misljenju medunardnog zirija, uvrstena u deset najznacajnijih prica o kulturnom nasljedu u Evropi. Projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, baziran na prezentaciji istorijskih i kulturnih znamenitosti Crne Gore u 3D formatu i snimanju audio vodica, poseban je jer doprinosi priblizavanju segmenata kulturne bastine osobama ostecenog vida, koje zbog senzornih ogranicenja nisu imale priliku da se upoznaju sa sirokim spektrom kulturnih dobara u Crnoj Gori. Projekat promovise inovativan i funkcionalan pristup u prezentaciji i popularizaciji kulturne bastine, a podrazumijeva ukljucivanje svih kategorija drustva, uz teznju da podstakne na dublje istrazivanje znamenitosti lokalne i nacionalne kulture, sto su prepoznali i nasi evropski partneri”, rekao je Bogdanovic.

Direktor Biblioteke za slijepe Bozidar Denda, istakao je znacaj prezentovanih kopija kulturnih dobara, posebno naglasavajuci da svaki prikazani primjerak svjedoci o istaknutom kulturnom i istorijskom razdoblju Crne Gore.

Projekat je dobio podrsku Savjeta Evrope i Evropske komisije – i to u konkurenciji 84 ideje iz svih evropskih drzava.

Za projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, Biblioteka za slijepe Crne Gore u oktobru je dobila nagradu “European Heritage Stories” u Strazburu.

Izlozba ce biti otvorena tokom narednih sedam dana u EU info centru u Podgorici, nakon cega ce biti prestavljena i u drugim crnogorskim gradovima.

PODRZALA ODLUKU EU

Sefica diplomatije Evropske unije Federika Mogerini danas je saopstila da su se Crna Gora, Albanija, Norveska i Ukrajina pridruzile odluci EU da produze sankcije protiv Rusije i pojedinaca u Ukrajini.

“Kandidati za stupanje Crna Gora i Albanija, clanica Evropske ekonomske zone Norveska, kao i Ukrajina, pridruzuju se odluci. Oni ce obezbijediti da nacionalne politike budu konzistentne s tom odlukom. EU je zapazila njihovu posvecenost i pozdravlja je”, istakla je Mogerini, objavljeno je na sajtu Savjeta EU.

Podsjetimo, Rusija je pod sankcijama EU od 2014, kada je Unija optuzila Kremlj da je ugrozio teritorijalnu cjelovitost Ukrajine, sto Moskva porice.

Oko 150 osoba iz Rusije i Ukrajine je takode pod tim sankcijama.

Broj porodaja obavljenih carskim rezom konstantno raste u posljednjih dvadesetak godina, a lani se gotovo svaka treca Crnogorka porodila na taj nacin, uprkos preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) da se ta metoda koristi samo u 15 odsto slucajeva.

Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja, od ukupno 6.742 porodaja tokom prosle godine, 2.097 (31 odsto) obavljeno je carskim rezom. Odnosno, duplo vise od 15 procenata koliko je predvideno i Programom zdravstvene zastite za 2018.

U opstim bolnicama taj trend jos je izrazeniji – lani je obavljeno 3.658 porodaja, od cega 1.422 (38,87 odsto) carskim rezom.

Prednjaci Opsta bolnica u Pljevljima, gdje je vise od polovine porodaja, odnosno 54,55 odsto, obavljeno tom metodom.

Od 198 porodaja, koliko ih je prosle godine bilo u pljevaljskoj bolnici, 108 je obavljeno carskim rezom.

Najmanje porodaja carski rezom uradeno je u Klinickom centru Crne Gore, 22 odsto. U toj ustanovi, prema zvanicnim podacima, obavi se nesto manje od polovine svih porodaja u Crnoj Gori.

Od sedam Opstih bolnica, najmanje porodaja carskim rezom obavljeno je u Niksicu (34,2 odsto).

Veliki broj porodaja carskim rezom obavljen je u Opstoj bolnici u Baru, vise od 45 odsto, Beranama (38,57), na Cetinju (37,5), Bijelom Polju (36,22) i Kotoru (35,74 odsto).

Nacelnik Ginekolosko-akuserskog odjeljenja Opste bolnice u Pljevljima dr Milos Obradovic tvrdi da je broj porodaja carskim rezom u toj ustanovi realan, bez obzira na preporuke SZO.

“Ovaj broj u nekom postotku moze bit manji iz godine u godinu, ali sigurno u nekom doglednom periodu nece biti toliko nizak koliko zagovara SZO. Nijedna ustanova u svijetu, pa i razvijenim zapadnim sistemima, taj broj carskih rezova ne moze da zadovolji. Engleski kraljevski koledz ginekologa i akusera kazu da se taj procenat SZO odnosi samo na nuzne carske rezove. U Engleskoj je broj carskih rezova u posljednje dvije decenije porastao skoro 17 odsto”, rekao je Obradovic.

Tvrdi da ne rade carske rezove na zahtjev pacijentkinja vec da se odluka, da li ce se operativno ili prirodno obaviti porodaj, donosi na osnovu indikacija.

“Jedan od problema je sto imamo sve veci broj starijih prvorotki, a i sve su cesca oboljenja u trudnoci kao sto su dijabetes i druge anomalije. Sve su to neke stvari koje dodatno povecavaju procenat porodaja carskim rezom u razvijenim zemljama, pa i kod nas”.

Milos Obradovic
Savjetujemo prirodan porodaj: Obradovic(Foto: Goran Malidzan)

Obradovic istice da su im najcesci pacijentkinje zene koje radaju drugi, treci ili cetvrti put.

“Uglavnom su to zene koje su imale prethodne carske rezove. Zene koje su imale prethodne carske rezove se po svim nekim stvarima poradaju i sljedeci put carskim rezom. Kaze se da moze da bude i vaginalni porodaj i nakon carskog reza, ali nasa iskustva kazu drugacije. Nama je najbitnije da majci na svijet donesemo zdravu bebu a ne da zadovoljimo neke procente”, rekao je Obradovic, jedan od dva ginekologa u pljevaljskoj bolnici.

Obradovic istice da su ove godine obavljena 163 porodaja, od kojih 80 carskim rezom.

U 42 slucaja radilo se o porodajima nakon dva prethodna carska reza. Ostali carski rezovi su uradeni zbog nekih apsolutnih ili relativnih komplikacija”.

U pljevaljskoj bolnici je tokom 2017. obavljeno 53,23 odsto porodaja carskim rezom, 11 odsto vise nego 2016.

Obradovic istice da se nijedna zena vise ne priprema psihofizicki za porodaj za vrijeme trudnoce.

Ocijenio je da bi u svakom gradu trebalo da postoje skole za trudnice, u ciji bi rad bile ukljucene babice ili neko strucno osoblje koje bi edukovalo trudnice.

Podgorica je, istice on, jedini grad koji ima skolu za trudnice.

Prema preporukama SZO, carski rez je primjeren u 10 do 15 odsto slucajeva. To navodno odgovara udjelu trudnoca u kojima se javljaju komplikacije koje se mogu prevazici carskim rezom.

Prema statistickim podacima, najvise porodaja carskim rezom obavi se u Dominikanskoj Republici (58,1 odsto), Brazilu i Egiptu (55,5), Turskoj (53,1) i Venecueli (52,4).

Ostale drzave imaju manje od 50 odsto porodaja carskim rezom. U SAD se svaka treca zena porodi na taj nacin.

Najmanje tih zahvata obavi se u africkim zemljama – Nigeru, Cadu, Etiopiji, Burkini Faso i Madagaskaru, gde je udio carskog reza ispod dva odsto. Te drzave spadaju u one sa najvecim prirodnim prirastajem i najmanjim BDP-om po glavi stanovnika.

UNICEF: Vrlo liberalne indikacije za operativni porod

Kontrolori UNICEF-a koji su 2011. obilazili crnogorska porodilista konstatovali su da je stopa porodaja carskim rezom za deceniju znacajno porasla. Tako je 2000. zabiljezeno 10 odsto porodaja carskim rezom, a 2010. 24 odsto.

“Cini se da je ovakvo stanje posljedica brojnih uzroka. Jedan od njih je postojanje vrlo liberalnih indikacija za carski rez u mnogim ustanovama. Osoblje preferira da obavi carski rez tokom dana ‘kako bi se izbjegao rizik od operacija tokom noci’. Cini se da je stopa primjene carskog reza u nekim ustanovama 35-40 odsto”, navedeno je u izvjestaju.

Konstatovano je da trenutno ne postoje nacionalne klinicke smjernice, niti lokalni protokoli o indikacijama i procedurama carskog reza. Porucili su da je rezultat toga ne samo visoka stopa tog nacina porodaja, vec i koriscenje rizicnih procedura kao sto je totalna anestezija, zatim nedovoljna komunikacija sa zenama o rizicima i posljedicama carskog reza, odvajanje beba od majki (nakon porodaja), sto dovodi do slabog prihvatanja dojenja.

U novom izvjestaju iz 2016. godine, UNICEF ponovo iznosi kritike na racun visoke stope carskih rezova. Navode da se ne prati dovoljno procenat carskih rezova “radi ocjenjivanja njegove primjenjivosti”.

“Ta stopa je relativno visoka u odnosu na ocekivane standarde SZO, koji kazu da je stopa od 15 odsto idealna”.

Obradovic: U KC manje slucajeva jer imaju bolje uslove za rad

Na pitanje zasto je procenat porodaja carskim rezom u Klinickom centru znacajno manji nego u Pljevljima, Obradovic kaze da je to vjerovatno zbog toga sto su vece klinike opremljenije kadrovski, imaju bolje uslove za rad i dodatak pomoci trudnicama sa epiduralnom anestezijom.

“Cesti su zahtjevi zena za porodaj carskim rezom, ali mi nikada nismo podlegli njihovom zahtjevu. Svakoj pacijentkinji savjetujemo prirodni porodaj. Ja sam zagovornik zdravog porodaja, kako bi majka na svijet donijela zdravo dijete, a ne bebu koja ce zarad statistickih podataka biti u nekom problemu. Londonski kraljevski institut ginekologa i akusera kaze da ce vise komplikacija biti tokom vaginalnog porodaja nego pri carskom rezu. Danas su napredovale tehnike carskog reza, unaprijedeni su savni materijali, anestezija i antibiotici. Tako da su komplikacije svedene na minimum minimuma”.

ZPM

Zene u Crnoj Gori i dalje se bore za ostvarivanje svojih politickih prava, zacrtanih 1919. godine, ocijenili su iz Zenske politicke mreze (ZPM).

ZPM danas pocinje kampanju pod nazivom Vijek borbe za politicka prava zena u Crnoj Gori.

Kako su naveli, politicka istorija zena u Crnoj Gori biljezi da je Komunisticka partija Crne Gore 1919. godine u svoj program upisala da “Bez slobodne, emancipovane, politicki izgradene i drustveno aktivne zene nema revolucije, nema drustvenog napretka i nema buducnosti”.

Tim su se, kako su navele, pridruzile talasu osnazene ljevice, radnickog pokreta i Internacionale i stale rame uz rame uz Klaru Cetkin i Rozu Luksemburg.

“Danas, 100 godina kasnije, zene u Crnoj Gori jos uvijek se bore za ostvarivanje svojih politickih prava, zacrtanih davne 1919. godine”, kazali su iz ZPM.

One su najavile da ce kampanju “Vijek borbe za politicka prava zena” obiljeziti niz aktivnosti, povodom njihovog zahtjeva da se unaprijedi izborno zakonodavstvo.

“Odnosno da se usvoji set normi, a medu kojima su i obavezujuce mjere ucesce najmanje 40 odsto zena na listama i vise sredstava za partije koje imaju vise izabranih politicarki”, naveli su iz ZKM.

Oni su podsjetili da Ustav garantuje ravnopravnost muskaraca i zena.

“Ustav garantuje da je Crna Gora potpisnica brojnih medunarodnih konvencija kojima se obavezala da sprovodi aktivne mjere da osigura potpunu ravnopravnost gradana i gradanki, kao i da je u svom krovnom dokumentu strateskog razvoja drustva, Nacionalnoj strategiji odrzivog razvoja, zacrtala upravo ove ciljeve”, kazali su iz ZPM.

Oni su naveli da sve politicke partije, svojim politickim programima i javnim obracanjima, snazno zastupanju ideju demokratizacije drustva.

“A najveci broj istih dao je punu podrsku predlozima ZPM na sastancima odrzanim u prisustvu visokih predstavnika UNDP-a i Delegacije EU, cime je obezbjedena neophodna vecina za usvajanje nasih predloga”, pise u saopstenju.

One su predstavile spot ZPM kojim su zapocele kampanju Vijek borbe za politicka prava zena u Crnoj Gori.

ZPM okuplja predstavnice 16 pozicionih i opozicionih partija u Crnoj Gori i ima za cilj uticaj na kreiranje politika koje ce doprinijeti stvaranju povoljnijeg drustvenog ambijenta i adekvatnih politika i mjera za postizanje ravnopravnosti zena u Crnoj Gori.

  • Potres magnitude šest pogodio obalu El Salvadora
    on 23/08/2025 at 22:00

    Snažan zemljotres pogodio je jutros područje Tihog okeana uz obalu Gvatemale i El Salvadora, saopštila je američka Geološka služba.

  • Zelenski: Ukrajina neće prepustiti nijedan dio zemlje
    on 23/08/2025 at 21:43

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je, povodom Dana državne zastave, da ta zemlja neće prepustiti nijedan dio svoje teritorije.

  • U Tivtu tri odsto više gostiju
    on 23/08/2025 at 21:33

    Na tivatskoj rivijeri, u svim vidovima smještaja, prema posljednjim podacima, boravi 9,08 hiljada gostiju, od čega 79 domaćih i 8,99 hiljada stranih.

  • Erdoganova supruga pozvala Melaniju Tramp da se založi za djecu u Gazi
    on 23/08/2025 at 21:21

    Prva dama Turske Emina Erdogan pozvala je danas Melaniju Tramp da piše izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu i založi se za palestinsku djecu u Pojasu Gaze, kao što je to učinila za ukrajinsku djecu.

  • Maksvel o odnosu Trampa i Epstina: "Ne sjećam se da sam ga ikada vidjela u njegovoj kući"
    on 23/08/2025 at 21:10

    Gislejn Maksvel, bivša saradnica Džefrija Epstina, izjavila je da nikada nije vidjela Donalda Trampa da se ponaša neprikladno. Ova izjava dolazi nakon objavljivanja novih dokumenata Ministarstva pravde koji otkrivaju detalje o njenim vezama sa Epstinom i drugim poznatim ličnostima.

  • PUP Podgorica: Predviđena nova bolnica i širenje mreže domova zdravlja
    on 23/08/2025 at 20:47

    Prostorno-urbanistički plan Podgorice predviđa širenje mreže domova zdravlja, gradnju nove opšte bolnice i reorganizaciju Kliničkog centra.

  • Put do kolašinskih skijališta godinama loš, u Opštini se nadaju obnovi tokom 2026.
    on 23/08/2025 at 20:16

    Put od Kolašina do dva skijališta, ali i tunela Klisura koji vodi do Berana, u veoma je lošem stanju. Zbog neriješenih imovinskih odnosa na rekonstrukciju se čeka decenijama. Iz Opštine Kolašin kažu da su konačno pronašli rješenje i da bi radovi mogli da počnu već naredne godine.

  • Suša na Sinjajevini, stočari traže od države strategiju za očuvanje poljoprivrede
    on 23/08/2025 at 19:30

    Suša u planinskim predjelima otežava život stočarima, vode nema kao ni trave. Branislav Čurović sa Sinjajevine kaže da podzemni izvori postoje, ali da je neophodna ozbiljnija strategija države. Mladi stočar Saša Žugić već dva mjeseca nema vode na imanju.

  • Sjutra promjenljivo oblačno, najviša dnevna do 35 stepeni
    on 23/08/2025 at 19:20

    Na sjeveru sjutra promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren, najčešće sjevernih smjerova. Najviša temperatura u blagom porastu, kretaće se u intervalu od 17 do 25 stepeni. U južnim i centralnim predjelima promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, uglavnom u popodnevnim satima uslovi za ponegdje kišu ili kratkotrajan pljusak i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren, ponegdje kratkotrajno i pojačan, uglavnom sjevernih smjerova. Najviša temperatura od 25 do 30 stepeni.

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.

  • Sjednica Glavnog odbora: Joković uvjeren da će nastaviti da bude lider SNP-a
    on 23/08/2025 at 18:37

    Uoči kongresa SNP-a, održana je sjednica Glavnog odbora, a kandidaturu za predsjednika partije prihvatili su Vladimir Joković i Dragoslav Šćekić. Joković je uvjeren da će nastaviti da bude lider stranke jer, kako navodi, ima podršku većine opštinskih odbora. Šćekić nije prisustvovao sjednici glavnog odbora, a kako je kazao, naredne sedmice održaće konferenciju na kojoj će govoriti o očekivanjima od kongresa.

  • Gorica Knežević Jelovac napušta SNP
    on 23/08/2025 at 17:32

    Povodom dešavanja oko organizacije X Kongresa SNP-a Crne Gore, bivša potpredsjednica OO SNP-a Pljevlja i višegodišnja članica Glavnog odbora SNP-a Gorica Knežević - Jelovac javno je saopštila da napušta partiju.

  • Ostojić: Podrška Šćekiću – za politiku odgovornosti i principijelnosti
    on 23/08/2025 at 14:51

    Član OO SNP Pljevlja, kandidat za odbornika u lokalnom parlamentu, i bivši predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Pljevlja Miloš Ostojić, uputio je podršku potpredsjedniku SNP-a i ministru sporta i mladih Dragoslavu Šćekiću.

  • "Crna Gora mora osuditi sve totalitarne ideologije i graditi budućnost na istini i pomirenju"
    on 23/08/2025 at 14:47

    Portparol Nove srpske demokratije Mirko Miličić poručio je da je vrijeme da Crna Gora jasno osudi sve totalitarne ideologije i oda počast nevinim žrtvama, naglašavajući da su istina i pomirenje jedini temelj budućnosti.

  • Svilanović: Apsolutna podrška Dragoslavu Šćekiću
    on 23/08/2025 at 14:08

    Predsjednik OO SNP Igor Svilanović i svi članovi OO Herceg Novi ukupno 33 ( trideset tri) pružili su apsolutnu podršku Dragoslavu Šćekiću na budućem pilitičkom putu, saopšteno je iz SNP-a.

  • Ministarstvo dijaspore obezbijedilo prostor za 14 udruženja
    on 23/08/2025 at 13:32

    Ministarstvo dijaspore Crne Gore sklopilo je ugovor sa Crnogorskim centrom za kulturu iz Srbije, kojim je riješeno pitanje prostora za četrnaest udruženja koja djeluju u okviru ovog centra. Udruženja će na korišćenje dobiti objekat u Vrbasu, površine 430 metara kvadratnih, saopšteno je iz tog resora.

  • Bogavac podržao Šćekića: Učinio je sve da se SNP sačuva od nestanka
    on 23/08/2025 at 12:38

    Odbornik SNP u SO Berane, i bivši predsjednik Opstine Berane i predsjednik OO SNP Berane Tiho Bogavac, uputio je podršku potpredsjedniku SNP-a i ministru sporta i mladih Dragoslavu Šćekiću i njegovom budućem političkom djelovanju, i dodao da je učinio sve da se partija sačuva od nestanka.

  • Dobričanin: Veting od vrha do dna
    on 23/08/2025 at 12:08

    Proces izborne reforme će biti završen kada svi politički subjekti prestanu da razmišljaju o političkim agendama i svu energiju usmjere ka boljitku života građana Crne Gore. Fotelje su prolazne, ali ostaje narod koji je zapravo država, kazao je za Adria televiziju poslanik Posebnog kluba poslanika u Skupštini Crne Gore Vladimir Dobričanin.

  • "Prijatelji su tu da pomognu u teškim trenucima, vrijeme za konkretne projekte"
    on 23/08/2025 at 09:47

    Premijer Milojko Spajić sastao se sa potpredsjednikom Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata i ministrom vanjskih poslova, Njegovim Visočanstvom šeikom Abdulahom bin Zajedom Al Nahjanom i zahvalio za svesrdnu pomoć prijatelja iz UAE, koji su ustupili vatrogasni avion tokom trajanja sezone požara. Kako je saopštio, time su konkretno doprinjeli jačanju crnogorskih vatrogasnih kapaciteta u zaštiti života, imovine i prirodnih resursa.

  • Odbornici Glavnog grada: Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda neophodno, ali i politički konsenzus
    on 22/08/2025 at 18:45

    Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda jedno je od ključnih komunalnih i ekoloških izazova Glavnog grada, ali i Crne Gore. Podgorica već decenijama funkcioniše sa postrojenjem koje ne zadovoljava potrebe, a odbornici vladajuće većine saglasni su da se mora pronaći trajno rješenje koje će štititi životnu sredinu i interese građana i Podgorice i Zete.

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.

  • Platni promet 2,26 milijardi eura
    on 23/08/2025 at 11:34

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Od SDT-a traže dokumentaciju o tivatskom aerodromu
    on 23/08/2025 at 11:10

    Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore uputio je Specijalnom državnom tužilaštvu zahtjev da pribavi cjelokupan izvještaj Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) o vanrednom inspekcijskom pregledu na Aerodromu Tivat, kao i sve prateće akte, dopise i preporuke ACV.

  • Podgorica: Elektronski zahtjev za izdavanje izvoda/informacije iz planskog dokumenta
    on 23/08/2025 at 10:31

    Građanima je dostupan novi servis na portalu ePodgorica. Riječ je o elektronskom zahtjevu za izdavanje izvoda/informacije iz planskog dokumenta u nadležnosti Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj, saopšteno je iz Glavnog grada.

  • Luka Bar montira novu dizalicu
    on 23/08/2025 at 10:30

    U Luku Bar stigla je nova dizalica, koju je ta kompanija kupila nakon havarije izazvane elementarnom nepogodom kada su srušena sva tri pretovarna mosta a šteta, po nalazu vještaka, procijenjena na 13,5 miliona eura.

  • "Nismo postavili ultimatum, tražimo razgovor"
    on 23/08/2025 at 10:23

    Grupa od 85 zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore – otpravnika vozova, TK dispečera i saobraćajnih dispečera – danas je javno demantovala tvrdnje menadžmenta o navodnoj političkoj opstrukciji.

  • Projekat Velje brdo da bude vođen u interesu podstanara
    on 23/08/2025 at 08:08

    Projekat Velje brdo može biti istorijska šansa za rješavanje stambene krize u Crnoj Gori, ali samo ako je vođen u interesu građana koji stvarno nemaju krov nad glavom, smatraju u Udruženju podstanara Crne Gore.

  • Manjinski akcionari ŽICG traže hitnu reakciju države
    on 23/08/2025 at 06:56

    Manjinski akcionari Željezničke infrastrukture (ŽICG) ozbiljno su zabrinuti zbog obustave saobraćaja od otpravnika i dispečera vozova, čime je ugrožen nesmetan rad kompanije i nanesena ogromna šteta privredi i društvu u cjelini.

  • Manje troškova, više investicija
    on 23/08/2025 at 06:09

    Neophodno je da država nastavi sa dosljednim sprovođenjem strategije upravljanja javnim dugom, mjerama poreske politike, ali i da sprovede optimizaciju javne uprave, ocjenjuje ekonomski analitičar Davor Dokić komentarišući podatke o dugu Crne Gore. Prema Dokiću, veći razlog za brigu su visoka javna potrošnja i nedostatak investicija.  

  • Aerodromi obaraju rekorde: Opsluženo preko 2 miliona putnika, pripremaju narednu sezonu i hitne adaptacije
    on 22/08/2025 at 11:36

    Aerodromi Crne Gore su od početka godine do 20. avgusta opslužili preko dva miliona putnika – što je najnoviji rekord. Poređenja radi, dvomilionitog putnika su, do sada, najbrže opslužili 28. avgusta 2024. godine – koja je bila rekordna, dok je dvomilioniti putnik tokom predpandemijske 2019. godine opslužen 8. septembra, saopšteno je iz te ustanove.