PEJOVIĆ PODNIO

Lider budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović, podnio je krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću protiv Anđele Ivanović, odbornice Crnogorske u Skupštini opštine Budva, zbog, kako je naveo, lažnog predstavljanja.

Ivanović je danas predsjedavala sjednicom na kojoj je nova većina u lokalnom parlamentu smijenila predsjednika Opštine Budva Marka Carevića i predsjednika SO Budva Krsta Radovića.

“Anđela Ivanović je Svjesno i voljno, dana 11.06.2020. godine, neovlašćeno se predstavljajući kao predsjedavajuća Skupštine opštine Budva suprotno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi, Statutaopštine Budva i Poslovnika Skupštine opštine Budva, zakazala i predsjedavala navodnom sjednicom Skupštine opštine Budvau konferencijskoj sali TN “Slovenska plaža” u 13 časova, u svrhu nezakonite smjene legalno izabranih organa vlasti ipreuzimanja vlasti političkom korupcijom. – čime je izvršila krivično djelo lažno predstavljanje iz člana383. stav 1 u vezi sa krivičnim djelom samovlašće iz člana384. stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore,” navodi se između ostalog u prijavi.

DPS, SD I CRNOGORSKA

Klubovi odbornika Demokratske partije socijalista, Crnogorske i Socijaldemokrata podnijeli su krivičnu prijavu protiv sekretarke Sekretarijata za lokalnu upravu Opštine Budva Milijane Vukotić Jelušić i predsjednika Skupštine opštine Budva Krsta Radovića, koji je danas smijenjen sa te funkcije. Kako se navodi krivična prijava podnijeta je Upravi policije zbog zloupotrebe službenog položaja.

U krivičnoj prijavi se između ostalog navodi da su Vukotić Jelušić i Radović zloupotrijebili službeni položaj i nisu dopustili vladajućoj odborničkoj većini da današnju sjednicu lokalnog parlamenta održi u sali zgrade Opštine Budva.

Nova skupštinska većina danas je izglasala smjenu predsjednika Opštine Marka Carevića i potpredsjednika Skupštine opštine Budva Krsta Radovića.

JELUŠIĆ

Predsjednik OO DPS Budva Predrag Jelušić saopštio je da se danas može konstatovati da je ovo dan početka izlaska Budve iz višegodišnje blokade.

“Možemo da konstatujemo da je ovo je dan početka izlaska Budve iz višegodišnje blokade. Dan kada su oni koji su od Budve napravili grad revanšizma i podjela se preselili u opozicione klupe. Od danas Carević i Radović više nijesu predsjednici Opštine i Skupštine. Smijenjeni su glasovima većine odbornika na danas upravo održanoj sjednici,” navodi se u saopštenju.

On je čestitao izabranim vršiocima dužnosti, dodajući da im neće biti nimalo lako niti jednostavno da zajedno saniraju nagomilane štetne posljedice koje je, kako kaže, vlast uradila u u dugogodišnjem prethodnom periodu i onu političku blokadu koju su napravili, posebno ne sada pred sam početak ljetnje turističe sezone.

“Budva i njeni građani zaslužili su bolju vlast. Budvi fali zdrava politička energija, fale joj novi ljudi koji će lišeni hipoteke međusobnih nepovjerenja i sukoba, početi da rješavaju nagomilane probleme u ovom gradu. I pored brojnih prozivki o tome koga ste vi ovih dana ima prilike da vidite, da se navodno procesima koje smo mi radili u Budvi upravlja iz Podgorice od naših političkih rukovodioca i od koordinatora, više nego jasno je da ovih dana niste imali prilike niti da ih ovdje vidite, zabilježite niti da čujete njihove izjave niti komentare, već suprotno. Imali smo prilike da vidimo da su u Budvi bili predstavnici svih političkih, još uvijek odnosno već odlazećih partija koje su bile na vlasti u Budvi, prisutni u Budvi, da su neki čak ovih dana imali i ambicije da prisustvuju održavanju lokalnog parlamenta i da govore i da iskazuju neka svoja politička mišljenja”, naveo je Jelušić.

Jelušić kaže da je valjda je i nakon današnjih sjednica svima jasno da se skupštinska većina bila onemogućena da u regularnoj proceduri u samoj Skupštini opštine Budva održi sjednicu i da se sada već manjina, grubo poigrala sa kršenjem i danas zakona, statuta i procedurom.

“Ono što je ovdje činjenica jeste da su očito lokalni funkcioneri preuzeli odgovornost na sebe i da se neko vjerovatno grubo iz njihovih centrala poigrao sa njihovim i političkim sudbinama i onima što će ih vjerovatno čekati u nekim daljim postupcima iz razloga kršenja Zakona, Procedura i Poslovnika o radu,” naveo je Jelušić u saopštenju.

On je istakao da se nada da je sada svima jasno, da funkcije nijesu vrijedne onoga što su pojedini činili prethodnih dana u Budvi.

“Da njihovi partijski lideri iz Podgorice će otići, a mi ćemo ipak ostati ovdje da živimo jedni sa drugima i ono što, vjerujem da svi smo svjedoci toga, i da možemo zajednički da zaključimo da je upravo Budvi sada važna i stabilnost i napredak kako bi Budva išla dalje,” naveo je on.

On je saopštio da nova većina ima dovoljno demokratskog kapaciteta i kondicije da sve završe na jedan demokratski i civilizovan i način koji podrazumijeva Zakon.

DŽAKOVIĆ

Nezavisni odbornik u Budvi Stevan Džaković kazao je da poslanici opozicije, prema onome što su dali medijima na uvid, nijesu u potpunosti ispoštovali njegov uslov o otvorenim listama.

“Poslanici iz redova Demokrata su pokazali papir sa potpisima koji nije zaveden ni u arhivi njihove stranke, a kamoli u za to nadležnoj službi Skupštine Crne Gore. Isti scenario kao nedavno kada se kobajagi bile ponuđene ostavke predsjednika Opštine i predsjednika Skupštine Opštine Budva“, kazao je Džaković.

Ističe da toga dana, kao i danas, ostavke nijesu bile predate skupštinskoj službi niti zavedene.

“Nisam ja važan u ovoj priči, važni ste vi za koje pojedini poslanici misle da vas sitnim igrama mogu obmanuti“, poručio je Džaković.

On je objasnio da su poslanici DF-a i URE uredno zaveli svoje potpise.

“Ali, pitam se zašto je trebalo skoro četiri godine da do ovoga dođe? Znači li to da samo kada je pristup nekoj kasi ugrožen, kao što je sada opštinskoj kasi Budva, oni reaguju? Ili kada su ugrožene fotelje? Ovo je samo prazno slovo na papiru za čije sprovođenje nisu ništa preduzeli“, saopštio je Džaković.

On je dodao da njihov odnos prema njemu govori da im je stalo samo do “gole vlasti i ličnog partijskog interesa“.

“Da su barem povukli onu sramnu prijavu protiv nas koji ne mislimo kao oni, možda bi se predomislio. Na kraju pokazali su da od političke korupcije ne prezaju kada je u njihovom interesu, što bi ovo svakako bilo, da se ostvarilo“, poručio je Džaković.

On je kazao da će vrlo brzo u budvanskoj Skupštini pokazati šta zaista misle o individualnim kandidaturama.

“Oni, nakon svega što smo doživjeli moja porodica i ja, nemaju pravo ništa da traže od mene“, zaključio je Džaković.

BULATOVIĆ

Novoizabrani v.d. predsjednika Opštine Budva, Vladimir Bulatović, kazao je da su se najzad stekli formalno pravni uslovi da se počne ozbiljno baviti rješavanjem životnih pitanja građana i preduzetnika, kao i da se Budva mora dovesti u stanje ravnopravnosti svih građana, bez obzira na političko opredjeljenje.

“Pred nama je težak put koji treba da omogući rješavanje spora sa WTE što bi dovelo i do isplate redovnih zarada svim zaposlenim u Opštini i onima koji se finansiraju iz opštinskog budžeta“, kazao je Bulatović.

On je naglasio da je, na osnovu natpisa u medijima, siguran da se Carević i posljednjih dana svog mandata bavio rješavanjem ličnih problema i da im je dao prioritet u odnosu na probleme koje opterećuju javnost i građane Budve.

„Moja obaveza je da u narednom periodu najzad zaustavim politički nepotizam, a sa druge strane, bez ikakvog političkog revanšizma, ukažem na sve one stvari koje su opterećivale rad dosadašnjeg predsjednika“, istakao je Bulatović.

On je naveo da očekuje da će, nakon današnje sjednice, trenutni vršioci vlasti mirno predati funkcije, kako je naglasio, zakonito izabranim ljudima na današnjoj skupštini.

EK

Pravni okvir kojim se garantuje nezavisnost pravosuđa postoji, međutim, pravosuđe i tužilaštvo se i dalje percipiraju kao ranjivi na političko uplitanje. To je između ostalog jedan od zaključaka nacrta non pejper dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori.

U nacrtu dokumenta u koji je Pobjeda imala uvid, navodi se da je Sudski savjet između 2019. i 2020. ponovo imenovao sedam predsjednika sudova, uključujući predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu.

-Ovo pokreće ozbiljna pitanja o poštovanju Ustava i pravnog okvira, kojima se ograničavaju takva imenovanja na maksimalno dva mandata, kako bi se spriječila prevelika koncentracija moći u pravosuđu. To takođe nije u skladu sa preporukama GRECO-a o nezavisnosti sudstva – navodi se u dokumentu.

U oblasti slobode izražavanja,navedeno je da je da je postignut određeni napredak u istragama starih slučajeva napada na imovinu medija.

U 2019. godine vlasti su registrovale četiri napada na novinare. U 3 od tih slučajeva podignute su optužnice. Zaštita je ponuđena za dvoje novinara.

U aprilu 2020. policija je, kako se navodi, rasvijetlila četiri slučaja napada na medijsku imovinu iz 2011. i 2014. godine, kada je pet vozila oštećeno i uništeno. Dvije osobe – maloljetnici u vrijeme napada – uhapšene su, ali organizatori napada ostaju nepoznati.

U januaru 2020. godine, kao mjera za borbu protiv dezinformacija, urednici portala su privedeni zbog navodnog krivičnog djela izazivanja panike i nereda.

– Nakon toga su uslijedile dalje represivne mjere vlasti zbog njihovih postova na društvenim medijima, uključujući I obajve u kontekstu krize COVID-19 i protiv četvorice građana pokrenut je krivični postupak – navodi se u non pejperu.

U dijelu medija, navodi se i da prelaz RTCG-a sa državnog medija na instinski javni servis još nije završen, a imenovanje novog Savjeta u junu 2019. godine nije uspjelo da poboljša uredničku nezavisnost i profesionalne standarde RTCG-a.

Kada su u pitanju religijske slobode, u dokumentu se podsjeća da je u decembru prošle godine donešen Zakon o slobodi vjeroispovjesti kako bi se regulisao status vjerskih zajednica, te da je Vlada pokrenula dijalog između pravnih stručnjaka i Srpske pravoslavne crkve, koja smatra da je direktno ugrožena ovim zakonom.

U dijelu poglavlja 24 koji se odnosi na borbu protiv organizovanog kriminala, navodi se da su ljudski resursi tužilaštva i policije nedovoljni da bi se nosili sa raznim opterećenjem.

-Policiji treba više istražitelja za organizovani kriminal i krijumčarenje droge, stručnjaka zaduženih za posebne istražne mjere i stručnjaka za kibernetički kriminal, privredni kriminal i forenziku – navodi se u dokumentu.

Pravni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala je, kako navode, u velikoj mjeri uspostavljen i usklađen sa pravnom tekovinom EU.

-U decembru 2019. godine Crna Gora je ponovo izmijenila zakon o spriječavanju pranja novca i finansiranja terorizma. 2020. godine zakon će trebati ponovo izmijeniti, kako bi se otklonili preostali nedostaci i uskladio sa direktivom EU direktivom o pranju novca.

U maju 2020. godine, Komitet eksperata za ocjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEIVAL) zvanično je uklonio Crnu Goru iz procesa praćenja četvrtog kruga, smatrajući da je zemlja preduzela dovoljno koraka da ispravi nedostatke koji su identifikovan je u 2015. godini.

DEMOS SAOPŠTIO

Trinaestojulska nagrada trebalo bi da bude donesena na nekom tijelu Demokratske partije socijaliste (DPS), saopšteno je iz Demosa.

“Kao što su poslanici Demosa već ukazali tokom tkz. rasprave i odlučivanja u Skupštini bilo bi možda najdosljednije u nastaloj farsi oko imenovanja žirija za Trinaestojulsku nagradu – da se i sama nagrada donese na nekom tijelu DPS-a”, navode iz Demosa.

Tamo je, kako kažu, obavljeno i “prethodno regrutovanje kandidata iz redova poznatih apolgeta vlasti koji su inače potvrđeni u tragikomičnim ulogama ovjerenih čuvara nacionalnog i vjerskog identiteta”.

“Među njima je jedan od jurišnika na Javni servis u Đukanovićevoj autokratskoj operaciji pretvaranja RTCG u propagandni punkt vlasti o čemu su se kritički oglašavali Evropska unija, Fridom Haus, Reporteri bez granica. I na ovom primjeru daljeg nagrađivanja izvođača takvih autokratskih operacija, konkretno Mima Draškovića, sada već promovisanog člana žirija 13-juske nagrade, govori koliko vrh vlasti koji upravlja neautonomnim poslanicima vladajuće koalicije, osiono ignoriše građane Crne Gore i visoke međunarodne institucije”, kazali su iz Demosa.

Čitava degutantna priča se, kažu, kompletira kada se ima u vidu šire poznata praksa da se u kulturi na izdašan način materjalno kompenziraju svi oni koji izaberu put, ne lične kulture i dostojanstva, već služenja vlasti koja je pod sjenakama kriminala i korupcije.

“Očigledno je da se zadah truleži sistema naveliko osjeća i u kulturi gdje ne postoje ozbiljni i stimulativni kriterijumi vrijednovanja kulturnih dijela, već su primarno obezbijeđena sumnjiva umjetnička priznanja i novčane rente za služenje vlastima”, kazali su iz Demosa.

SDP TRAŽI IZMJENE

SDP predlaže izmjene zakona o PDV kako bi se diskriminacija i nepravda prema više od 3.500 ugostitelja ispravila. Kako je kazao zamjenik predsjednika SDP Raško Konjević na današnjoj konferenciji za novinare, državu su dijelom “zarobili” privilegovani tajkuni, jedan dio njih duguje stotine miliona eura, a drugi dio je 15-tak vlasnika hotela koji ubira ekstra profit kroz privilegovane poreske stope u odnosu na sve druge ugostitelje.

Predlog zakona o izmjenama zakona o PDV predviđa smanjivanje stope PDV za sve ugostiteljske objekte koji prižaju usluge pripremanja i usluživanja hrane, pića i napitaka, sa 21 na sedam odsto.

“Ovim zakonom bi se ispravila diskriminatorska norma iz postojećeg zakona, donijeta od skupštinske većine DPS-SD-Pozitivna sredinom 2016. godine, kada je pravo na niži nivo PDV dobilo nekoliko privilegovanih vlasnika hotela. Našim Predlogom izmjena zakona se ispravlja nepravda jer nije pošteno da ove usluge u restoranu sa pet zvjezdica se oporezuju sa 21 odsto, a da te iste usluge koje su pružaju u hotelu nekog od privilegovanih hotelijera se oporezuju sa stopom od sedam odsto. To je nepravda prema više od 3.500 naših ugostitelja širom Crne Gore”, naglasio je Konjević.  

SDP je, kako je istakao, više puta, u toku protekle četiri godine ukazivao da se na ovaj način u privilegovan status stavljaju bogati vlasnici luksuznih hotela, jer im se obezbjeđuje “ekstra profit” u razlici poreskih stopa od 14 odsto.

Vlada je krajem 2018. obećala da će u kratkom roku podnijeti izmjene Zakona o PDV slažući se da “ne može biti pravedno da se na kafu u Šavniku od 60 centi plati PDV od 21 odsto, a na istu tu kafu u određenom hotelu u Budvi na tri eura samo sedam odsto”. 

“Ovaj zakonski predlog je posebno bitan za preko 3.500 ugostitelja u vremenu krize izazvane korona virusom, jer bi omogućio mjeru pomoći u saniranju negativnih posljedica po turističku privredu. Na taj način bi se pomoglo ugostiteljskoj industriji da očuva hiljade radnih mjesta. Prilika je da se u Skupštini provjeri volja narodnih poslanika iz vladajuće većine DPS, SD, BS prema ovom Predlogu zakona i da se vidi da li je vladajućoj većini važniji interes i ekstra profit 15-ak privilegovanih hotelijera ili interes preko 3.500 ugostitelja, koji nemaju privilegiju kao DPS tajkuni da ne duguju 400 miliona eura poreza”, zaključio je na press konferenciji zamjenik predsjednika SDP Raško Konjević.

EK PREDLOŽILA

Evropska komsija predložila je zemljama članicama da granice sa zemljama Zapadnog Balkana budu otvorene od 1.jula.

“Predlažemo da se zajedno sa zemljama članicama napravi lista zemalja ciji gradjani mogu putovati u EU, ta lista će biti sve duža i duža, ali se mora postepeno širiti. Komsija predlaže da zemlje Zapadnog Balkana treba da budu na listi već od prvog jula”, kazala je komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson.

Komesarka Johanson ističe da nije moguce imati generalno ukidanje ograničenja sa svim trećim zemljama, i da će otvaranje granica biti postepeno od 1. jula, sa zemljama koje imaju bolju ili istu epidemiološku situaciju kao EU, i to se odnosi na mjere ulaska u Uniju.

Otvaranje granica zavisiće prvenstveno od tri kriterijuma: epidemiološke situacije, mjera zaštite tokom putvanja, kao i od reciprociteta:

“Ukoliko mi u EU otvorimo granice, ocekujemo i da će ta zemlja biti otvorena za putovanje iz naših zemalja u tu državu i to mora da se primjenjuje za sve EU zemlje i Šengen partnere”, kazala je komesarka Johanson.

Ona naglašava da zemljama članicama da odluče kako će upravlajti svoijm grancama i da će komsija posredovati kako bi se postigao kooridnirani pristup.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

EMISIJA “IZ UGLA”

Evropska unija je pokazala naklonost Zapadnom Balkanu u vrijeme pandemijske krize, a sada se, u iščekivanju izvještaja i uz poruke ohrabrenja iz Evropske komisije, očekuje ubrzanje procesa proširenja, poručili su učesnici emisije „Iz ugla“, koju je realizovao Generalni sekretarijat Vlade u okviru projekta EU4ME glavni pregovarač Aleksandar Drljević, šef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, predsjednica Crnogorske panevropske unije prof. dr Gordana Đurović i zamjenik predsjednika Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore, Adrijan Vuksanović.

Oni su govorili su o dinamici pregovaračkog procesa nakon pandemijske krize, smjernicama i ocjenama koje Crna Gora može očekivati od predstojećeg izvjeątja EK, kao i značaju i značenju podrške EU zemljama Zapadnog Balkana tokom pandemije koronavirusa.

Svi su saglasni da je koronavirus uticao na dinamiku procesa pristupanja i pomjeranje fokusa sa te teme, ali i da predstojeći period donosi pomake u intergraciji Zapadnog Balkana.

„Fokus nas u Crnoj Gori, ali i članica EU bio je na čuvanju ljudskih života i zdravlja stanovništva. Očekujem da će, nakon smirivanja situacije, naša pažnja biti usmjerena više na aktivnosti u okviru pregovaračkog procesa. EK je i u vremenu krize donosila značajne odluke koje se odnose na politiku proširenja, otvorila pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Očekujem da ćemo, nakon proglaąenja kraja epidemije, svjedočiti aktivnostima koje će voditi prema otvaranju poglavlja 8 i ulasku u novu fazu zatvaranja poglavlja koja su za to spremna“, rekao je Drljević.

Prema riječima ambasadora Orava, EU ne daje velika obećanja, ali kad to čini, uvijek ih ispunjava.

„To nekad zahtijeva vrijeme, ali uspijevamo. U prilog tome govori činjenica da je EU u vrijeme krize odlučila da otvori pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Isto važi i za proširenje, jer su poruke iz vrha EK veoma ohrabrujuće. Nadamo se da će se proces proširenja ubrzati i ja bih lično volio da Crna Gora što prije bude članica EU“, rekao je on.

Profesorica Đurović smatra da je pandemija napravila presjek i zaustavila proces, ali da se, nakon rada od kuće, od ovog mjeseca očekuje da EK radi punim kapacitetom i da Crna Gora u izvještaju dobije jasnu mapu puta.

„To ne znači da su reforme za čekanju, one se nastavljaju, znamo šta nam je činiti, mjerila ostaju. Naša mapa puta podrazumijeva da, ako je ovo izborna godina i jesen donosi izborni ciklus, posle svega toga dolazi izvještaj i evropske preporuke, da nova vlada koja će biti formirana treba da postavi novu mapu puta za ispunjavanje uslova članstva u EU“, rekla je ona.

Adrijan Vuksanović vjeruje da je EU sad izložena dvostrukom problemu, koji se ogleda u iskazivanju solidarnosti sa zemljama u pristupanju i saniranju posljedica krize u svojim članicama, ali da ne treba sumnjati da će zemlje Zapadnog Balkana biti u fokusu EU.

„O samoj brzini procesa i dinamici teško je i nezahvalno u ovom trenutku govoriti, jer će sve institucije, osim na saniranje posljedica, biti fokusirane na jačanje otpornosti na slične krize koje mogu uslijediti. U svakom sučaju, politika proširenja je jedna od najuspješnijih politika EU i očekujem da ćemo u narednom razdoblju otvoriti poglavlje 8 i početi zatvaranje poglavlja za koje imamo spremnost“, rekao je on.

Kad su u pitanju smjernice za naredni period, kao i oblasti koje se očekuje da budu notirane kao prioritetne u izvještaju EK koji je najavljen za jesen, sagovornici su saglasni da će fokus biti na vladavini prava.

„Ne očekujem određene specifičnosti kad je izvještaj u pitanju, svjesni smo da su poglavlja 23 i 24 glavni fokus naąeg rada i interesovanja EK. Značajan posao smo uradili u prethodnom periodu kad je u pitanju formiranje institucija i uspostavljanje zakonodavnog okvira i ono što se od nas u ovoj fazi očekuje je prooizvodnja konkretnih rezultata, odnosno da su pokažemo da su sve institucije i funkcionalne u pravom smislu te riječi“, rekao je glavni pregovarač.

„Tokom posljednja dva mjeseca nijesmo puno pričali o narednim koracima, jer su svi bili fokusirani na borbu protiv korona virusa, a ono što smo vidjeli u Crnoj Gori je izuzetno, kako su Vlada i društvo u cjelini pristupili tom problemu. Sad kad nastavljamo priču o narednim koracima, o putu na kom je Crna Gora, o izvještaju, moramo istaći najvažnija pitanja. Vladavina prava je ključna i posvetićemo joj posebnu pažnju“, rekao je ambasador Orav.

Prof. Đurović ističe i da će Crna Gora uskoro dobiti presjek stanja u poglavljima 23 i 24 i pitanja koja se odnose na dalju reforme izbornog zakonodavstva, slobodu vjeroispovijesti i imovinski zakon, kao i veliki broj funkcija u pravosuđu koje su zbog dvotrećinskog uslova blokirane.

Vuksanović, kako je rekao, ne očekuje ništa spektakularno, jer su svi svjesni da je prioritet pregovaranja koncentirisan u sadržaju poglavlja 23 i 24.

„Biće zanimljivo da čujemo i političke preporuke, tu konkretno mislim na ostvarivanje političkog dijaloga, to je relacija koja zavisi ne samo do pozicije, nego i opozicije“, dodao je on.

Na pitanje da li se višemilionska podrška državama regiona u trenutku pandemije može tumačiti i kao signal da EU želi da bude više prisutna na Zapadnom Balkanu, Vuksanović je ocijenio da ona dokazuje da je EU zainteresovana za prostor Zapadnog Balkana, kao i da proces konsolidacije zapravo ne može izuzeti proces proširenja.

Đurović je istakla da je EU prisutna i da nas posmatra kao najbliže susjedstvo i buduće članice kojima treba pomoći u svim okolnostima. Ambasador Orav je podsjetio da je EU uvijek bila najveći donor na Zapadnom Balkanu, ali da to nekad nije bilo toliko vidljivo, dok glavni pregovarač vjeruje da su razvijen partnerski odnos i zajednička i solidarna djelovanja najadekvatniji odgovor na krizu.