SIMOVIĆ PORUČIO

Većinska Crna Gora ne mjeri svoju snagu brojnošću na ulici, nego novim pogonima, turističkim kapacitetima, poljoprivrednim dobrima, kao i novim dogovorima koji ne smiju i neće biti na štetu savremene, evroatlantske i evropske Crne Gore, kazao je potpredsjednik Vlade Milutin Simović tokom posjete Danilovgradu.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović na početku radne posjete Danilovgradu obišao je 12 porodica za koje izgrađeni novi stanovi u zgradi u Spužu.

Tom prilikom, istakao je da poštujući pravo svih građana na iskazivanje vjerskih i svih drugih osjećanja, većinska energija Crne Gore je svakodnevno zaokupljena radom i stvaranjem, odgovornošću i pregalaštvom, zalaganjem i spremnošću za dijalog u kojem će se otkloniti sve dileme.

„Takva većinska Crna Gora ne mjeri svoju snagu brojnošću na ulici, nego novim pogonima, novim turističkim kapacitetima, novim poljoprivrednim dobrima, novim kilometrima savremenih puteva i vodovoda, novim vrtićima, školama i zdravstvenim uslugama, novim domovima za stare i stanovima za naše sugrađane kojima su najpotrebniji. Novim dogovorima koji ne smiju i neće biti na štetu savremene, evroatlantske i evropske Crne Gore“, poručio je Simović iz Danilovgrada.

On je na početku radne posjete Danilovgradu obišao je 12 porodica za koje izgrađeni novi stanovi u zgradi u Spužu.

„Trideset tri dječija osmjeha koja su nas dočekala najbolja su potvrda da su ovo vrijedni projekti, da smo na dobrom putu i daju nam snagu da istrajemo. Naš današnji susret i zadovoljstvo 12 porodica novim domom dobra su prilika da poručimo i podsjetimo se na: solidarnost, razumijevanje, prepoznavanje i partnerstvo“, poručio je Simović.

Takođe, Simović je zajedno sa predsjednicom Opštine Zoricom Kovačević i saradnicima, u prisustvu brojnih mještana Spuža obišao i nedavno završenu novu kružnu raskrsnicu u tom mjestu koja će doprinijeti bezbjednijem i kvalitetnijem saobraćaju na ovoj dionici.

Čestitao je na uspješnoj realizaciji projekta, vrijednog 460.000 eura, dodajući da je posebna vrijednost projekta poruka društvene odgovornosti preduzeća „Gradnja Promet“ iz Danilovgrada koje je uložilo 350.000 u izgradnju ovoga kružnog toka.

 „Društvena odgovornost je prepoznata kao važan element konkurentnosti. Potrošači i korisnici usluga svoje povjerenje sve više poklanjaju kompanijama, koje brinu o svojim zaposlenima, brinu o potrebama lokalne zajednice u kojoj posluju i brinu o stanju životne sredine u toj zajednici. Primjer kompanije „Gradnja Promet“ vjerujem da će biti putokaz i ohrabrenje i za druge privredne subjekte ovdje u Danilovgradu i širom Crne Gore“, poručio je Simović.

U Gostinju asfaltiran put, u Novom Selu otvoren vodovod

 Putni pravac Luke – Gostilje ukupne dužine 9,5 km asfaltiran  je u cjelosti, u šta je uloženo ukupno 665 hiljada eura. Predsjednica Opštine tom prilikom je najavila mještanima da je početa izgradnja po fazama za rješavanje vodosnabdijevanja.

„Kao što vidite, sve to obećamo i završavamo, u partnerskom odnosu sa građanima. Planiramo da nastavimo asfatiranjem puteva na seoskom području, čime stvaramo uslove za bolji kvalitet života naših sugrađana“, kazala je Kovačevićeva, koja je čestitala mještanima na doprinosu.

Simović je istakao da su Danilovgrađani uvijek dobro razumjeli državnu politiku koja je sačuvala mir, multietnički i multivjerski sklad u Crnoj Gori.

“Ovdje se dobro razumjela politika koju je Crnu Goru vodila putevima napretka, i ekonomskog razvoja. Ona politika koja je Crnu Goru od najmanje razvijene republike bivše Jugoslavije sada dovela u red najrazvijenijih država Zapadnog Balkana i ona politika koja je Crnu Goru uvela u članstvo NATO alijanse i koja Crnu Goru vodi ka svojoj evropskoj adresi. Ali uvijek, saopštvajući i kroz vrijeme potvrđujući – na dobro svih građana, pa i onih koji u određenom trenutku, zbog određenog stepena nerazumijevanja, negativnih kampanja koje idu ka Crnoj Gori možda i ne razumju određeni aktuelni trenutak, ali sve to vrijeme demantuje i svima nama govori da treba da istrajemo na takvom državnom kursu. Ja sam siguran da ćemo upravo zahvaljujući ovoj pozitivnoj energiji kojoj svjedočimo i ovdje na Gostilju i Danilovgradu svi zajedno dati odgovore aktuelnim izazovima“, poručio je Simović.

U Novom Selu,je danas zvanično pušten u rad rekonstruisani vodovod Krivaja – Sušica, čime je  riješen decenijski problem vodosnabdijevanja 65 domaćinstava.

ĐUKANOVIĆ I MIŠEL

Dijalog, spremnost na razumijevanje i rješavanje tenzija mirnim putem najbolji su način za njihovo prevazilaženje, saglasni su predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović govoreći o aktuelnom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Kako je saopšteno iz Đukanovićevog kabineta, predsjednik Crne Gore je tokom razgovora sa Mišelom u Briselu iskazao zadovoljstvo da Crna Gora nastavlja kontinuitet dobrih odnosa i saradnje sa Evropskim savjetom.

“Crna Gora je veoma ohrabrena porukama novih briselskih institucija koje između ostalog potvrđuje i jasno vidljiva usklađenost i usaglašenost poruka Savjeta i Komisije koje se prema Zapadnom Balkanu odnose kao prema dijelu Evrope koji treba uvesti u evropski sistem vrijednosti”, kazao je Đukanović.

Predsjednik je, kako se dodaje u saopštenju, iskazao očekivanje da će odluke martovskog Savjeta potvrditi ova očekivanja i sa zagrebačkim Samitom dati novi podsticaj politici proširenja.

“Period konfuzije na relaciji EU – Zapadni Balkan nije protekao bez ostavljanja posljedica po situaciju i odnose u regionu”, ocijenio je Đukanović.

Naglasio je da Zapadni Balkan nema održivu alternativu evropskoj i evroatlantskoj integraciji.

“U tom kontekstu, neophodno je iskoristiti trenutak i stvari na Balkanu vratiti pod evropsku kontrolu. S druge strane, Crna Gora ostaje na pozicijama pouzdanog saveznika EU u regionu i veoma predan promoter evropskih vrijednosti”, kazao je Đukanović.

Predsjednik Evropskog savjeta je naglasio važnost neformalne večere sa liderima Zapadnog Balkana od prethodnog dana i zahvalio na porukama koje je predsjednik Crne Gore tom prilikom uputio zvaničnicima EU.

“Iskazao je punu saglasnost sa jasno prepoznatim oblastima koje treba da budu u fokusu pažnje u cilju budućeg napretka regiona Zapadnog Balkana – vladavina prava, obrazovanje, bolja povezanost i infrastruktura”, navodi se u saopštenju.

Uz razumijevanje složenosti situacije na Zapadnom Balkanu, Mišel je ocijenio da je za zajednički uspjeh, osim dijaloga da dijelimo zajedničke vrijednosti, neophodna i zajednička strategija.

“Odnos Zapadnog Balkana i EU jedan je od prioriteta u Savjetu: nova uloga političkog vođstva EU i snažna politička volja su prisutni, i potrebno je iskoristiti trenutak za odlučan korak ka ostvarenju cilja koji prije svega podrazumijeva razvoj društava koja dijele vrijednosti vladavine prava, slobode i dostojanstvo građana. Pozitivna odluka Savjeta u martu bio bi snažan signal i podsticaj za nove evropske institucije, čime bi se stvorili uslovi i za veći fokus na snažniju investiticionu strategiju koja bi bila vidljiva, konkretna i opipljiva”, kazao je Mišel.

Predsjednik Evropskog savjeta je takođe prenio očekivanje pozitivne reakcije i od strane lidera Zapadnog Balkana u smislu smanjivanja nesporazuma, i jače spremnosti, volje i želje kako bi region Zapadnog Balkana uz podršku Brisela učinio iskorak. On je zahvalio Đukanoviću na detaljnim informacijama o prioritetima Crne Gore.

“U kontekstu aktuelnog pitanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, o čemu je predsjednik Đukanović detaljno upoznao visokog sagovornika, on je podijelio uvjerenje da su dijalog, spremnost na razumijevanje i rješavanje tenzija mirnim putem najbolji način za njihovo prevazilaženje”, zaključuje se u saopštenju.

DPS TIVAT

Javna istupanja predsjednika Socijalističke narodne partije Vladimira Jokovića, sve češće se u javnosti tumače kao njegovi lični stavovi, koji ne obavezuju nikoga, a najmanje funkcionere njegove stranke koji po pravilu, čim postanu poslanici ili odbornici, nađu način kako da se distanciraju od SNP-a i njegovog nasljeđa, saopšteno je iz Opštinskog odbora DPS Tivat.

“Najnoviji slučaj  istupanja iz te partije, predstavlja i napuštanje SNP- a od strane aktuelnog odbornika u Skupštini opštine Tivat i dosadašnjeg člana SNP-a, Nebojše Vukasovića”, navela je članica Izvršnog odbora DPS Tivat Silvana Čupić.

Tako se, kako je saopštila, nekada najveća opoziciona partija, danas svela na obični regrutni centar iz kojeg se kadrovi raspoređuju u nezavisne klubove ili druge stranke.

“Politička tumaranja SNP-a, unutarstranačke svađe i lomovi, kompromitovali su ovu partiju i sveli je na privjezak Demokratskog fronta, sa kojim zajedno,  kao dio medijski najavljene koalicije “ Ne damo svetinje” , pokušava  da na talasu litija i crkvenih protesta profitira na tivatskim izborima. Što se SNP – a tiče, njima ni one ne mogu pomoći, jer je poznato da se u Tivtu broj glasača ove stranke piše sa dvije cifre”, poručila je Čupić.

NUHODŽIĆ

Crnogorski birački spisak je kvalitetna, ažurna i tačna baza podataka po najvišim međunarodnim standardima, kazao je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić.

On je to kazao na sastanku sa rezidentnim ambasadorima u Crnoj Gori, šefom Delegacije Evropske unije i predstavnicima međunarodnih organizacija.

“Sve radimo transparentno, jer želimo da stvorimo uslove na osnovu kojih će građani moći da izaberu svoje predstavnike na slobodnim izborima, u atmosferi demokratske tolerancije, mira i poštovanja vladavine zakona“, kazao je ministar.

Nuhodžić je naglasio da značajan dio reformskih aktivnosti koje sprovodi Ministarstvo unutrašnjih poslova doprinosi unapređenju izbornog procesa, što je, u dijelu političkih kriterijuma, jedan od uslova za pristupanje Evropskoj uniji.

“Upravo odgovornost prema građanima, prema biračima, opredijelila nas je da intenzivno radimo na poboljšanju pravnog okvira, koji će omogućiti da građani imaju potpuno povjerenje u izborni proces u Crnoj Gori kao budućoj državi članici Evropske unije. Naš zadatak – i vlasti i opozicije i civilnog sektora i medija – jeste da dodatno ojačamo povjerenje građana u institucije i integritet izbornog sistema. I svi treba da budemo posvećeni tom cilju“, zaključio je Nuhodžić.

SD PORUČUJE

Ne može vjera da nas dijeli, ne mogu svetinje da nas dijele, jer su svetinje u Crnoj Gori i duhovno su blago ovog naroda. Zato onima koji podstiču vještačke podjele i manipulišu intimnim osjećanjima vjerujućih poručujemo da je ovo 21, a ne 17. vijek, a da je palanačka ideologija već izgubila bitku sa emancipovanom Crnom Gorom, poručili su članovi Socijaldemokrata na opštinskoj konvenciji u Tivtu.

Kako su istakli, samosvjesna, progresivna, građanska i antifašistička Crna Gora koja poštuje, ali i zahtijeva poštovanje, pobijediće one koji na vještačkim podjelama pokušavaju da reanimiraju priče o nečijoj drugoj Crnoj Gori, umjesto našoj – zajedničkoj.

U saopštenju se dodaje da je predsjednik Brajović konstatovao da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti rađen po najsavremenijim standardima, u konsultaciji sa pravnim ekspertima Venecijanske komisije.

On je rekao da u građanskoj Crnoj Gori ne može da postoji država u državi, niti bilo ko može da bude iznad države, te da svi, pa i crkve, moraju da poštuju zakon.

“I sada nam neko van Crne Gore kaže da otimamo nečije svetinje. A čije su to svetinje? To su kulturno-istorijski spomenici Crne Gore. Ne možemo otimati nešto što je svih nas”, zaključio je Brajović. 

Kako su poručili sa konvencije, sa prijateljima koji pokazuju nezadovoljstvo zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, za koji su u SD-u glasali, treba sjesti i razgovarati, ne dozvoliti nikom da ljudima manipuliše.

“Moramo im objasniti da niko nikom niti može, niti želi nešto da otima, već da je ideja na savremen način urediti ovu oblast”, poručeno je sa konvencije.

REAGOVANJE PARTIJA

Povodom paljenja crnogorske zastave u Budvi iz lokalnog DPS-a i Liberalne partije izrazili su žaljenje što se to desilo u njihovom gradu i uvjerenje da će nadležni organi pronaći počinioce.

“Povodom vandalskog, necivilizovanog čina paljenja crnogorske zastave, izražavamo žaljenje što se to desilo u našoj Budvi”, navode iz DPS-a.

Jasno je, kažu, ko su inspiratori takvog čina, koja politika stoji iza toga.

“Oni koji ne ustaju na himnu, koji više vole tuđe države od svoje, koji navijaju za tuđe reprezentacije. I oni koji ne reaguju ni na to što već mjesec dana nema državne zastave u Petrovcu, na jarbolu ispred Castell. Oni koji bi drugim putem a ne u EU…”, kazali suz iz budvanskog DPS-a

Crnogorska zastava se, dodaju, opet vijori na istom mjestu.

“I vijoriće se vječno, a mi vjerujemo da će nadležni organi pronaći počinioce”, navode iz DPS-a.

LP: Zloupotreba vjerskih osjećanja pokazuje rezultate

Liberalna partija Budva najoštrije osuđuje čin spaljivanja crnogorske državne zastave.

“To nije pravo lice Budve i nikada neće biti. Pozivamo zato nadležne organe da što hitnije utvrde ko su počinioci ovog necivilizovanog čina i da isti budu kažnjeni shodno Zakonu”, navodi seu reagovanju

Liberalna partija Budve poziva i predsjednika Opštine i druge lokalne lidere da osude ovaj čin i dokažu da nijesu na strani da onima kojima je nepodnošljivo sve crnogorsko i svaka ideja građanske države i tolerancije.

“Nažalost, predugo tolerisanje svakakvih izliva nacionalizma, dizanje tenzija i produbljivanje jaza prema državi, čak i od lokalnih vlasti, dovelo nas je u situaciju da nekome padne na pamet da se u Budvi mogu nekažnjeno spaljivati zastave Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz LP se nadaju da će ovo biti lekcija za ubuduće.

“Čini se da je suluda kampanja zloupotrebe nacionalnih i vjerskih osjećanja ljudi zarad političkih interesa pokazala svoje rezultate i vjerujemo da će ovo biti lekcija da se sa takvom neodgovornom politikom što prije prestane i raskrsti”, smatraju u LP.

Poručuju da je Budva mediteranski grad, otvoren i tolerantan prema svakom čovjeku, ali i snažno utemeljen u crnogorskom građanskom duhu. 

“Budva i njeni građani će, kao i uvijek, dati jasan odgovor svakome, na ovakvo ponašanje ili njegovo javno ili prećutno odobravanje i podsticanje”, zaključuje se u reagovanju.

SDP: Vandali pokazali ličnu i porodičnu nekulturu i počinili ozbiljno krivično djelo 

I u Opštinskom odboru SDP Budva osudili su paljenje crnogorske zastave u tom gradu.

“Državna zastava predstavlja simbol jedne zajednice i društva i kao takva je neodvojivi dio indentiteta i nacionalnog ponosa. Crnogorska državna zastava je, nažalost, ovih dana na meti nepoznatih vandala koji pokazuju vlastitu i porodičnu nekulturu, ali i čine ozbiljno krivično djelo koje bi trebalo strogo kazniti”, ističu U SDP-u.

Kako dodaju, Budva je bila i ostaće grad otvorenih vrata, grad gostoprimstva, grad tolerancije i suživota ljudi – koji ne moraju o svemu isto da misle, ali se jedni prema drugima odnose sa uvažavanjem.

“Sramno paljenje crnogorske zastava na jednoj od budvanskih plaža mora biti do kraja istraženo i sakncionisano, dok nam je svima potrebno da u narednom periodu radimo na snižavanju političkih i drugih tenzija i da se okrenemo životnim pitanjima građana i izazovima sa kojima se naša Budva susrijeće”, napominju u budvanskom SDP-u.

URA i Crnogorska: Paljenje zastave maligna provokacija

Odbori budvanskog Građanskog pokreta URA i Crnogorske reagovali su zajedničkim saopštenjem za javnost povodom jučerašnjeg paljenja crnogorske zastave u Budvi, ističući da je takav čin uvreda svim sugrađanima/kama koji ne žele, niti su spremni da za svoja brojna građanska nezadovoljstva nalaze katarzu u ovakvim simboličkim činovima.

Budva je, kako ističu, grad koji je u Crnoj Gori prošlog vijeka najbrže postajao otvoren prema svijetu, pa u dobroj mjeri i kosmopolitski, koliko su mu to društveno-političke okolnosti dozvoljavale.

“Iz te je perspektive teško zamisliti da će upravo Budva jednom postati politička arena u kojoj će se složenost političkog života zajednice rješavati ritualnim paljenjem sopstvene državne zastave. Izvjesno je da je takav čin uvreda svim sugrađanima/kama koji ne žele, niti su spremni da za svoja brojna građanska nezadovoljstva nalaze katarzu u ovakvim simboličkim činovima”, navode u saopštenju.

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ

Mnogo je elemenata koji ukazuju na to da se Zakon o slobodi vjeroispovijesti želi iskoristiti i za određene političke ciljeve koji su u potpunom nesaglasju sa građanskim uređenjem države i njenim pravom da suvereno odlučuje o svim pitanjima. Bilo bi suviše neozbiljno, naivno, a i opasno, ne primijetiti ili potcijeniti takve tendencije i pojave koje dolaze i iz Crne Gore, a posebno iz susjedstva, kaže za Pobjedu Draginja Vuksanović Stanković, predsjednica SDP-a.

Porčila je da “sve to retorički i propagandno neodoljivo podsjeća na devedesete godine prošlog vijeka i politiku koja je mnogo toga lošeg donijela našim društvima”.

Govoreći o litijama koje se održavaju u znak protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vuksanović-Stanković je istakla da je legitimno pravo svakoga, ko smatra da su mu ovim Zakonom ugrožena neka prava, da iskaže svoj protest na miran način.

“I ja tu ne vidim nikakav problem, naprotiv. Vjerujem da ogromna većina građana koja protestuje to čini iz iskrenog uvjerenja i ličnog osjećaja uskraćenosti. Činjenica je i da protestne litije protiču mirno i bez incidenata, i to je važna dimenzija čitave priče. Sa druge strane, nije dobro što smo svjedoci raznih manipulacija kroz koje se pokušava krerati javno mnjenje i ambijent u kojem ima vrlo malo prostora za argumente i dijalog na bazi činjenica. Previše je propagande, pukih proklamacija i etiketiranja onih koji drugačije misle o ovom pitanju. U takvom ambijentu, nažalost, prevladavaju emocije, odsustvo mjere i stavovi koji su uglavnom proizvod pogrešne interpretacije samog Zakona i onoga što je njegova suština i smisao”, istakla je ona.

Komentarišući prvi sastanak mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i premijera Duška Markovića povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Vuksanović-Stanković navodi da je dijalog “svakako najbolji put za otklanjanje svih nesporazuma povodom ovoga pitanja”.

“Vidjeli smo da je taj dijalog počeo prije nekoliko dana i želim da vjerujem da će on voditi pozitivnom epilogu. Vjerujem da građani žele da upravo političari doprinose spuštanju tenzija i boljem međusobnom razumijevanju, kako bismo konačno obratili pažnju na brojne nagomilane probleme koji muče naše društvo, a o kojima se u posljednjih dva mjeseca malo ili nimalo razgovara”, istakla je predsjednica SDP-a.

ČIRGIĆ

Predstavljanjem aktuelnoga problema kao vjerskog, kao pitanja homogenizacije pravoslavnoga bića, stvara se klima u kojoj nema mjesta za reakciju onih koji tome biću ne pripadaju. To je i razlog što se živi ne čuju predstavnici nacionalnih i religijskih manjina, iako svi znaju da od razrješenja ovoga problema zavisi dalja sudbina Crne Gore, smatra dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju Adnan Čirgić.

Od razrješenja ovoga pitanja, kaže on, ne zavisi hoće li narednu vlast činiti DPS sa svojim koalicionim partnerima, već hoće li nova vlast baštiniti antifašističku i slobodarsku tradiciju ili kvislinge i ratne zlikovce čiji portreti “krase” kancelarije glasnogovornika protesta.

On se, kako je rekao u razgovoru za Dnevne novine, ne bi saglasio sa konstatacijom da je povodom protesta u organizaciji SPC izostala reakcija intelektualne elite.

“Reagovali su oni koji i inače reaguju. Razumijem, naravno, što ste me htjeli pitati. Na taj samoreklamerski intelektualni društveni sloj među kojima ima i onih što uživaju nacionalne penzije, imaju status istaknutih kulturnih stvaralaca, među kojima su i dobitnici najviših državnih nagrada, pa i Trinaestojulske, država Crna Gora očigledno ne može računati kao na intelektualnu elitu. Riječ je o sinekuristima koji preže i čekaju ko će nadjačati Država ili SPC, pa će onda zauzeti ‘stav’. Takvi, razumije se, ne zaslužuju da budu nazvani elitom, a još manje intelektualnom”, kazao je on.

Na pitanje što ga je ponukalo da reaguje, Čirgić odgovara: “Što se pak tiče mog javno iznijetog stava o tome problemu, da sam držao da je riječ o vjerskome pitanju pravoslavnome, muslimanskom ili bilo kojem drugom ne bih se povodom njega ni glaskao. No, ovdje nije riječ o pitanjima vjerskih dogmi niti crkvenih kanona. Na sceni je odmjeravanje snaga između države i jedne vjerske organizacije sa šedištem u drugoj državi, koja je nebrojeno puta pokazala svoj negatorski odnos prema crnogorskoj nacionalnoj, kulturnoj i državnoj samobitnosti, koja kontinuirano omalovažava i nacionalne Crnogorce i pripadnike manjina”.

Ako je, kako kaže, Crna Gora građanska zemlja, onda nema, dodaje Čirgić, pristajanja na apriornu nacionalnu i religijsku identifikaciju njenih građana.

“Onda nema govora o homogenizaciji konfesionalnog i nacionalnog bića. U građanskoj zemlji građanin je najviša svetinja! Kad pristanemo na podređivanje tih svetinja nekim drugim, pristali smo na žrtvovanje građanskoga koncepta države. Stoga nemaju moralno pravo da ćute ni manjine ni većina jer će od ishoda ove borbe zavisiti hoće li se na koricama naših udžbenika istorije nalaziti Ljupo Čupić ili Pavle Đurišić. Taj se ishod i te kako tiče svih građana u Crne Gore. Neshvatljivo je da je veću (negativnu) reakciju izazvao prijedlog direktora RTCG da se ta televizija preimenuje u Crnogorsku, nego faktički pokušaj promjene ustavnoga ustrojstva države koja nam je većini jedini dom”, kazao je Čirgić.

Anticrnogorska propaganda, kako ocjenjuje, danas je razuđenija nego što je bila 1918. godine, ali je u pitanju ista ideologija potiranja i negacije Crne Gore.

“Nebrojeni mediji u Crnoj Gori i okruženju predstavljaju crnogorsko društvo kao NDH. Oni koji su javno slavili tekovine 1918. godine danas organizuju navodne građanske proteste. Baštinari krvavoga državnog sloma 1918. godine zarad tuđih državnih interesa danas su uspjeli okupiti hiljade građana na ulicama. Da su crnogorske naučne, prosvjetne i kulturne ustanove radile svoj posao, na našim ulicama danas ne bi bilo onoliko obmanutih građana niti bi osnovci cijepali državnu zastavu, a zavedena omladina skrnavila trobojkom čak i jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta u CG. Pod plaštom navodne demokratske borbe za bolji socijalni status građana, za bolji životni standard i slična za organizatore protesta apsolutno nebitna pitanja vodi se borba za dominaciju Crkve nad državom. Naše naučne, kulturne i prosvjetne ustanove ćute. Kad to kažem, ne mislim na ćutnju resornih ministarstava. To nije pitanje kojim treba da se bavi isključivo državna administracija. To je pitanje rezultat jalovosti onih ustanova koje su bile dužne nakon obnove državnosti da crnogorskim građanima predstave sopstvenu kulturnu i nacionalnu baštinu, o kojoj se u proteklim decenijama državnoga zajedništva uglavnom ćutalo”, kaže Čirgić.

Komentarišući to što se na litijama u organizaciji SPC okuplja veliki broj građana, Čirgić kaže: “Kad bi taj Zakon bio paravan za otimanje crkava i manastira onima kojima te crkve i manastiri zakonski pripadaju, takav bi Zakon morao biti alarm za sve građane, bez obzira na nacionalnu ili kakvu drugu pripadnost, da iskažu protest te da se u okviru institucija sistema učini sve da se on stavi van snage. Debate koje su tim povodom do danas vođene nijesu pokazale da je stvoren osnov za otimanje bilo čije svojine. Anticrnogorska propagandna histerija izvela je veliki broj građana na ulice. Međutim, to je i dalje daleko od onoga što se tom propagandom želi nametnuti da su svi pravoslavni građani Crne Gore stali u navodnu odbranu Crkve od države”.

Nasuprot toj propagandi, kako je rekao, “ćuti naša inače vrlo glasna elita te brojne nevladine organizacije”.

“Činjenica je da dobar dio građana motiv za izlazak na proteste vidi u nezadovoljstvu životnim standardom. Isto je tako činjenica da su u teškoj zabludi oni što misle da će im bolji životni standard obezbijediti oni za koje se, kako kažu, patrijarh Pavle pitao kakva bi tek kola vozili da se nijesu zavjetovali na siromaštvo”, istakao je on.

Cijepanje zastave sopstvene države svakako, kaže Čirgić, nije imanentno djeci.

“Nema sumnje da je taj delikt potaknut spolja. I izvore mu ne treba tražiti samo u školi. Današnja djeca ne obrazuju se samo u školama, možda ne ni prvenstveno u njima. Ne treba zanemariti nemjerljivi uticaj medija i interneta s kojim se teško u koštac hvataju i razvijenija društva od našega. Ne treba, naravno, zanemariti ni uticaj porodice. Smatram da je reakcija Ministarstva prosvjete i aktuelnoga ministra Šehovića bila adekvatna i u jednome i u drugom slučaju. Religioznost djece i odraslih ne bih nikad okarakterisao kao nešto sporno. Naprotiv. Religija i ateizam intimno je pravo svih i u to se pravo ne smije zadirati. Ne smije se u to zadirati ni onda kad smo svjesni da u današnjem ispoljavanju religioznosti, osobito kod pravoslavnih i muslimana, ima malo toga tradicijskog. Ali se ne smije dozvoliti da se religioznošću pravda ponižavanje ustavnih simbola države”, kaže on.

ĐUKANOVIĆ U BRISELU

Zapadni Balkan mora da se izbori sa svim izazovima prošlosti, kako bi napredovao ka Evropskoj uniji, poručio je sinoć predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Briselu, nakon neformalne večere koju je za lidere država Zapadnog Balkana priredio predsjednik Evropskog Savjeta Šarl Mišel.

Problem Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba posmatrati u širem kontekstu, kazao je Đukanović.

“Još uvijek se u regionu vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju evropsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi da konzervira postojeće stanje i zadrži Balkan na vanevropskom kolosjeku”, naglasio je Đukanović.  

Crna Gora je u stanju da probleme sa drugim zemljama rješava u najboljem duhu evropske prakse i tekovina EU, kazao je Đukanović, javlja dopisnik TVCG iz Brisela.

“Jasno je potpuno da što se više približavamo Evropskoj uniji, posljednji restlovi onog naslijeđa koje je u suštini duboko antievropsko, onog zbog čega je Zapadni Balkan proveo decenije i vjekove na antievropskom kolosjeku, sada to isplivava i to treba rješavati u duhu dobre evropske demokratske prakse”, rekao je Đukanović u Briselu.

Naglasio je da je Crna Gora svojim ukupnim iskustvom, od devedesetih godina, pokazala da je to u stanju.

“To danas vidimo i u Crnoj Gori. Naspram onog što mi kao Vlada zastupamo da i dalje razvijamo građansku državu, multietničko društvo koje će biti sastavni dio evropske, evroatlanske zajednice, mi imamo predlog da se Crna Gora vrati u status nacionalne, preciznije srpske države, da se vrati u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva, dakle da se vrati u model srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Izabrati između te dvije opcije nije teško bilo kom razboritom, a kamoli odgovornoj državnoj politici, uvjeren je predsjednik.

“Ali naravno ne smijemo potcijeniti da u dubini svakog od naših društava, kao posljedica zaostajanja imamo još uvijek naslage te svijesti i da se sa njima moramo nositi na jedan odgovoran i pažljiv način i moramo obezbijediti jedan mukotrpan, dugoročni proces emancipacije naših društava koje će obezbijediti svima da vremenom zaista postanemo korisnici benefita koje donosi Evropa”, poručio je Đukanović.

Kada je riječ o proširenju, predsjednik Crne Gore ocjenjuje da EU nakon deklarativne mora pokazati i suštinsku zainteresovanost.

Evropski zvaničnici najavili da će pokušati da definišu strateški pristup, kako bi poručili da su vrata EU za region otvorena, a povjerenje u proces proširenja osnažen.

Đukanović je u Briselu učestvovao na neformalnoj večeri za lidere država Zapadnog Balkana, koju je organizovao predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Neformalnoj večeri prisustvovala je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žosef Borelj, kao i premijer Hrvatske – predsjedavajuće EU Andrej Plenković.

Predsjednik Đukanović će se sjutra sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon  der Lajen.

Kasnije popodne, Đukanović će učestvovati na donatorskoj konferenciji za pomoć u rekonstrukciji Albanije nakon razornih zemljotresa koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

Na donatorskoj konferenciji učestvovaće države članice EU, partneri sa Zapadnog Balkana, predstavnici drugih zemalja kao i međunarodne institucije, uključujući UN i Svjetsku banku.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je, uoči sastanka s liderima Zapadnog Balkana, da će u otvornenom i iskrenom razgovoru nastojati da sagledaju kako najbolje pripremiti samit u Zagrebu i otvoriti evropsku perspektivu za region i parterstvo sa EU.

“Riječ je o podsticaju novoj strategiji veza EU i regiona koja mora da se produbi na temelju jačanja vladavine zakona i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, rekao je Mišel.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je, uoči sastanka, rekla da se očekuje da se prihvati investicioni program za Zapadni Balkan, kao i da bude donijeta odluka o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Fon der Lajen je podvukla važnost sjutrašnje konferencije za pomoć Albaniji u otklanjanju posljedica razornog zemljotresa.

“Krećemo se ka paketu investicija za Balkan”

Evropska unija (EU) se kreće ka predlogu paketa o jačanju investicija na Zapadnom Balkanu, boljem povezivanju i svemu onome što treba da doprinese privrednom rastu zemalja tog područja, izjavio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Premijer predsjedavajuće države EU to je rekao uoči susreta u Briselu, uz ocenu da do susreta na vrhu EU-Zapadni Balkan u Zagrebu treba, pored paketa ulaganja, očekivati i povoljne odluke o datumu pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Plenković je istakao da je cilj susreta čelnika EU i Zapadnog Balkana da se pripremi novi samit u Zagrebu i naglasio zadovoljstvo što je EU ponovo snažno stavila na dnevni red najviših svojih institucija pitanje jugoistoka Evrope, odnosno proširenja i potpore hrvatskim susjedima na njihovom putu prema Uniji.

ĐUKANOVIĆ U BRISELU

Zapadni Balkan mora da se izbori sa svim izazovima prošlosti, kako bi napredovao ka Evropskoj uniji, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Briselu, nakon neformalne večere koju je za lidere država Zapadnog Balkana priredio predsjednik Evropskog Savjeta Šarl Mišel.

Problem Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba posmatrati u širem kontekstu, kazao je Đukanović.

“Danas se još uvijek u regionu vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju evropsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi da konzervira postojeće stanje i zadrži Balkan na vanevropskom kolosjeku”, naglasio je Đukanović.  

Crna Gora je u stanju da probleme sa drugim zemljama riješava u najboljem duhu evropske prakse i tekovina EU, kazao je Đukanović, javlja dopisnik TVCG iz Brisela.

“Jasno je potpuno da što se više približavamo Evropskoj uniji, posljednji restlovi onog naslijeđa koje je u suštini duboko antievropsko, onog zbog čega je Zapadni Balkan proveo decenije i vjekove na antievropskom kolosjeku, sada to isplivava i to treba rješavati u duhu dobre evropske demokratske prakse”, rekao je Đukanović u Briselu.

Naglasio je da je Crna Gora svojim ukupnim iskustvom, od devedesetih godina, pokazala da je to u stanju.

“To danas vidimo i u Crnoj Gori. Naspram onog što mi kao Vlada zastupamo da i dalje razvijamo građansku državu, multietničko društvo koje će biti sastavni dio evropske, evroatlanske zajednice, mi imamo predlog da se Crna Gora vrati u status nacionalne, preciznije srpske države, da se vrati u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva, dakle da se vrati u model srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Izabrati između te dvije opcije nije teško bilo kom razboritom, a kamoli odgovornoj državnoj politici, uvjeren je predsjednik.

“Ali naravno ne smijemo potcijeniti da u dubini svakog od naših društava, kao posljedica zaostajanja imamo još uvijek naslage te svijesti i da se sa njima moramo nositi na jedan odgovoran i pažljiv način i moramo obezbijediti jedan mukotrpan, dugoročni proces emancipacije naših društava koje će obezbijediti svima da vremenom zaista postanemo korisnici benefita koje donosi Evropa”, poručio je Đukanović.

Kada je riječ o proširenju, predsjednik Crne Gore ocjenjuje da EU nakon deklarativne mora pokazati i suštinsku zainteresovanost.

Evropski zvaničnici najavili da će pokušati da definišu strateški pristup, kako bi poručili da su vrata EU za region otvorena, a povjerenje u proces proširenja osnažen.

Đukanović je večeras u Briselu učestvovao na neformalnoj večeri za lidere država Zapadnog Balkana, koju je organizovao predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Neformalnoj večeri prisustvovala je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žosef Borelj, kao i premijer Hrvatske – predsjedavajuće EU Andrej Plenković.

Predsjednik Đukanović će se sjutra sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon  der Lajen.

Kasnije popodne, Đukanović će učestvovati na donatorskoj konferenciji za pomoć u rekonstrukciji Albanije nakon razornih zemljotresa koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

Na donatorskoj konferenciji učestvovaće države članice EU, partneri sa Zapadnog Balkana, predstavnici drugih zemalja kao i međunarodne institucije, uključujući UN i Svjetsku banku.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je večeras, uoči sastanka s liderima Zapadnog Balkana, da će u otvornenom i iskrenom razgovoru nastojati da sagledaju kako najbolje pripremiti samit u Zagrebu i otvoriti evropsku perspektivu za region i parterstvo sa EU.

“Riječ je o podsticaju novoj strategiji veza EU i regiona koja mora da se produbi na temelju jačanja vladavine zakona i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, rekao je Mišel.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je, uoči sastanka, rekla da se očekuje da se prihvati investicioni program za Zapadni Balkan, kao i da bude donijeta odluka o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Fon der Lajen je podvukla važnost sjutrašnje konferencije za pomoć Albaniji u otklanjanju posljedica razornog zemljotresa.

“Krećemo se ka paketu investicija za Balkan”

Evropska unija (EU) se kreće ka predlogu paketa o jačanju investicija na Zapadnom Balkanu, boljem povezivanju i svemu onome što treba da doprinese privrednom rastu zemalja tog područja, izjavio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Premijer predsjedavajuće države EU to je rekao uoči susreta u Briselu, uz ocenu da do susreta na vrhu EU-Zapadni Balkan u Zagrebu treba, pored paketa ulaganja, očekivati i povoljne odluke o datumu pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Plenković je istakao da je cilj večerašnjeg susreta čelnika EU i Zapadnog Balkana da se pripremi novi samit u Zagrebu i naglasio zadovoljstvo što je EU ponovo snažno stavila na dnevni red najviših svojih institucija pitanje jugoistoka Evrope, odnosno proširenja i potpore hrvatskim susjedima na njihovom putu prema Uniji.