BOGOJESKI U “ŽIVOJ ISTINI”

Predsjednik Unije evropskih federalista Sjeverne Makedonije i bivši funkcioner VMRO DPMNE Petar Bogojeski kazao je u “Živoj istini” da Srpska pravoslavna crkva pokušava da se stavi iznad države Crne Gore.

Uporedio je crnogorski Zakon o slobodi vjeroispovijesti sa rješenjima u njegovoj državi:

“Crnogorska država dozvoljava da na svojoj teritoriji ima registrovanu SPC. Veći ste demokrate od Sjeverne Makedonije! U Sjevernoj Makedoniji ne mogu da imaju dvije pravoslavne crkve, kod nas je dozvoljena samo jedna. Vaš zakon je najliberalniji u regionu. Pokušaj da se crkva stavi iznad države direktni je akt da se sruši autoritet crnogorske države”.

Objašnjavajući zašto je potpisao Apel 88, Bogojeski napominje da ga dešavanja u Crnoj Gori podsjećaju na ono što se ne tako davno dešavalo u Makedoniji i kaže:

“Sve nas je iznenadio pokušaj srpskih nacionalista u zemljama gdje žive, da se organizuju i ospore legitimno pravo da crnogorski parlament donese neki zakon. Srpska država na neki način insistira da bude umiješana u unutrašnje stvari Crne Gore, Makedonije ili Bosne i Hercegovine. Dio tih svetinja koje se brane su crnogorske i njih je izgradio crnogorski narod. Mislim da SPC nema nikakvih prava na tu imovinu. Tako je bilo i u S. Makedoniji… Svi mi na Balkanu koji podržavamo evropeizaciju i pravo na samoopredjeljenje, prirodno je da podržimo crnogorsku stranu jer Crna Gora ima legitimno pravo da zakone, ne samo donosi već ih i primjenjuje“.

Bogojevski ukazuje da je crkva emocija, te da, kada se uključi u političke procese, ta borba nije ravnopravna.

„Ako vaš oficijalni mitropolit Amfilohije ima skrivenu političku agendu i ako to utiče na ljude, posebno na one koji su sa srpskim identitetom, to nije ravnopravan politički proces u Crnoj Gori… I u Makedoniji imamo posljednjih godina pojavu etničkih partija i zalažemo se da to Ustavom zabranimo. Pojavila se religiozna partija Besa! To je neprijatan proces ako dobijemo partije sa religioznim predznakom. Isto je i u Crnoj Gori, vi imate veliku partiju SPC“!

Komentarišući sjutrašnji skup Srba iz regiona u Beogradu, koje će primiti predsjednik Aleksandar Vučić, Bogojeski ističe neprincipijelnost u reagovanju:

“Kada albanski lideri idu na slične skupove koje organizuje Edi Rama, u Makedoniji je to katastrofa. Kad srpski lideri idu kod Vučića ili Dačića, to nije problem u makedonskoj javnosti! To je dvojni aršin protiv koga se ja borim”.

Upitan da li je optimista da će Zapadni Balkan, ipak, biti dio EU i zapadnog civilizacijskog kruga, Bogojeski poručuje da Beograd i Moskva moraju da shvate da je prozapadni, evropski put slobodna volja građana tih država.

“Ako se Rusija umiješa u naredne izbore, to će biti akt neprijateljstva prema Makedoniji” – jasan je Petar Bogojeski.

VUČIĆ

Srbija nije napadala, niti će napadati Crnu Goru, saopštio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i poručio da neće dozvoliti da se neko “iživljava nad srpskim narodom”.

On je novinarima u Minhenu kazao da Srbija ne napada Crnu Goru ni na jedan način, i da ne bi želio da govori da li je „u prošlosti bilo obrnutih slučajeva“.

„Srbija ima pravo da postavi pitanje prava svog naroda u Crnoj Gori i nastaviće na racionalan i legitiman i civilizovan način to da radi“, rekao je Vučić.

On je kazao da je danas više puta postavio pitanje i unaprijed konstatovao da nema odgovora, prenosi Tanjug.

Pitanje je, kako je naveo, zašto Srbi u Crnoj Gori nemaju ni približno ista prava kao Albanci u Sjevernoj Makedoniji, i zašto za njih „ne postoji želja da se postigne neki Ohridski sporazum“.

„Da djeca koja to hoće uče srpski, a ima ih više od 50 odsto, da srpski bude jedan od oficijelnih jezika, da imamo predsjednika parlamenta ili potpredsjednika Vlade, kao što je to predviđeno Ohridskim sporazumom, jer je Srba više proporcionalno u Crnoj Gori nego Albanaca u Sjevernoj Makedoniji”, naveo je Vučić.

Prema njegovim riječima, odgovora nema, ali će, ako se pitanje postavlja sve više, neko morati da ga pruži.

On je kazao da Beograd želi najbolje odnose i saradnju sa Podgoricom, i dodao da neće dozvoliti da neko vrijeđa, ili učini bilo šta protiv Crnogoraca, građana Srbije.

“Oni moraju da se osjećaju slobodno, i zato ću očitati bukvicu svima koji misle nešto protiv Crnogoraca u Srbiji. Ali nećemo dozvoliti da se neko iživljava nad srpskim narodom i da misli da ne mora da poštuje osnovna prava, ne samo u Crnoj Gori, već i bilo gdje u Evropi“, poručio je Vučić.

ĐUKANOVIĆ U MINHENU

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović se na marginama Minhenske konferencije sastao sa predsjednikom Vlade Slovenije Marjanom Šarecom, ministrom vanjskih poslova Republike Slovačke Miroslavom Lajčakom i sa predstavnikom Fonda braće Rokfeler Stivenom Hejncom.

Đukanović je razgovarao je u Minhenu i sa ministrom vanjskih poslova Slovačke Miroslavom Lajčakom.

Oni su istakli važnost dinamičnog nastavka politike proširenja uz ocjenu da su poruke nove briselske Komisije ohrabrujuće, u susret očekivanoj odluci za početak pregovora za Sjevernom Makedonijom i Albaniju tokom hrvatskog predsjedavanja i Zagrebačkom samitu.

Evropska perspektiva ZB nema alternativu, zajednički su ocijenili Đukanović i Lajčak i pohvalili odlične odnose dvije države uz podsticaj njihovom daljem razvoju u obostranom interesu.

Đukanović se u Minhenu sastao i sa predstavnikom Fonda braće Rokfeler Stivenom Hejncom.

Hejnc je iskazao visoke ocjene za strateški pogled predsjednika Đukanovića na ZB i istakao da je Rokfeler fond veoma aktivan u Regionu, uključujući i kroz uticaj na formiranje politika Evrope i SAD prema Balkanu, i da će tako biti i ubuduće.

Đukanović i Hejnc su podsjetili i na zajednički projekat u Crnoj Gori, Građanska kuća, i saglasili se da je i puna realizacija tog projekta od značaja za jačanje demokratije i građanskog koncepta društva.

Đukanović se sastao i sa predsjednikom Vlade Slovenije Marjanom Šarecom.

Šarec je poručio da Slovenija vidi Crnu Goru kao partnera i prijatelja i jedina agenda između dvije države je dobra saradnja zato što razumijemo jedni druge. Uz ocjenu da i Slovenija kao i međunarodna zajednica u cjelini moraju biti aktivniji na ZB, Šarec je naglasio da će svi biti jači kada Crna Gora i region uđu u EU.

Predsjednik Đukanović je zahvalio Sloveniji na kontinuiranoj i prijateljskoj podršci razvoju Crne Gore i njenim integracionim procesima. Naša želja je još snažnija ekonomska saradnja poručio je Predsjednik

NA POZIV IŠINGERA

Predsjednik Crne Milo Đukanović prisustvuje 56. Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti, na poziv predsjedavajućeg Volfganga Išingera.

Teme 56. Minhenske konferencije su politički i bezbjednosni izazovi sa kojima se suočavaju Evropa i međunarodna zajednica, sa ključnim akcentom na analizi evropskog projekta, odbrambene saradnje i liberalnog međunarodnog poretka u cjelini.

Podsjetimo, Đukanović je po dolasku u Minhen održao sastanke sa učesnicima najznačajnijeg svjetskog bezbjednosnog foruma, koji i ove godine okuplja šefove država i vlada, ministre vanjskih poslova i odbrane, visoke predstavnike međunarodnih organizacija, civilnog sektora i medija, kao i eksperte iz raznih oblasti.

TRUDO I ĐUKANOVIĆ

Premijer Kanade Džastin Trudo pohvalio je napredak Crne Gore na modernizaciji društva i usvajanju evropskih i evroatlantskih standarda. Predsjednik Milo Đukanović se, na na marginama Minhenske konferencije, sastao sa Trudoom, koji je ukazao na važnost saradnje u okviru NATO-a i saglasio se da zajedno radimo na unapređenju ekonomske saradnje.

Đukanović se sastao se sa premijerom Kanade na njegovu inicijativu.

Predsjednik Crne Gore je saopštio da dvije zemlje imaju odlične odnose i da dijele ključne ciljeve u vanjskoj politici, kao i posvećenost multilateralizmu i transatlantskom zajedništvu.

Potvrdio je i podršku Crne Gore kandidaturi Kanade za Savjet bezbjednosti za period 2021-2022.

Pozitivnim su ocijenili saradnju u okviru NATO-a, što potvrđuje između ostalog, angažovanje Crne Gore u Letoniji u borbenoj grupi pod komandom Kanade u okviru Unaprijeđenog prisustva na istoku.

Premijer Kanade Trudo pohvalio je napredak Crne Gore na modernizaciji društva i usvajanja evropskih i evroatlantskih standarda. Ukazao je na važnost saradnje u okviru NATO-a i saglasio se da zajedno radimo na unapređenju ekonomske saradnje.

LOKALNI IZBORI

Gotovo je izvjesna zajednička lista opozicije u Tivtu, što DF snažno podržava, saopšteno je iz te partije.

“Slijedeći želju građana Tivta i ukupni ambijent koji je na litijama pokazao našu ubjedljivu većinu, donijeli smo odluku da kao DF izađemo na izbore u toj opštini. Prije toga smo razgovarali sa svim potencijalnim partnerima, koji takođe hoće isto i hoće pobjedu”, navode iz DF-a.

Dodaju da im je posebnu snagu za ovu odluku dala Srpska pravoslavna crkva.

“Posebnu snagu za ovu odluku dalo nam je raspoloženje i naše najvažnije adrese, Srpske pravoslavne crkve, koja zna i očekuje da ćemo uspjehom na ovim izborima doprinijeti odbrani svetinja”, zaključuje se.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović raspisao je za 5. april izbore za odbornike u Skupštini opštine Tivat.

ĐUKANOVIĆ RIKERU

Tokom Minhenske bezbjednose konferencije predsjednik Đukanović sastao se i sa Filipom Rikerom, vd pomoćnika državnog sekretara SAD-a.

Ta država podržava našu zemlju na putu ka EU, a Riker je istakao i da su ohrabrujući razgovori sa predsjednikom Đukanovićem, koji, kako je Riker kazao za TVCG, uvijek ima realan osvrt na stanje na Balkanu, ali i rješenja za sve izazove.

Riker je prenio Đukanoviću pozdrave državnog sekretara SAD Majka Pompea, ističući da je region ZB u njegovom fokusu i pod pažnjom Stejt Departmenta.

Đukanović je zahvalio za kontinuiranu podršku SAD-a Crnoj Gori i regionu, ukazujući na značaj stalnog dijaloga i partnerstva.

I u tom kontekstu predsjednik je detaljno informisao pomoćnika državnog sekretara o aktuelnim prilikama u Crnoj Gori nakon donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ističući da je riječ o Zakonu koji učvršćuje slobodu vjeroispovijesti i jedan od osnovnih ustavnih principa odvojenosti crkve i države.

“Ovo pitanje se bez sumnje preselilo sa vjerskog na politički teren”, kazao je Đukanović, naglasivši da je riječ o manipulaciji vjerskim osjećanjima ljudi, protestima protiv nepostojeće namjere države da otme nešto što im i ne pripada.

“Država je odlučna da istraje u odbrani građanskih, multietničkih vrijednosti evropske Crne Gore,” kazao je on.

Visoki zvaničnik Stejt Departmenta zahvalio je Đukanoviću na detaljnoj informaciji i kazao da jeste uočljivo da je ovo pitanje sa područja vjerskog prešlo na političko i ekonomsko. Naglasio je da je važno imati dijalog i pokazati fleksibilnost i kreativnost. On je takođe potvrdio namjeru SAD-a da pojača podršku Crnoj Gori u borbi protiv dezinformacija.

Prilog: Dijana Drašković

NASTAVIĆE RAZGOVORE

Razgovor Vlade i Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori biće nastavljeni na ekspertskom nivou, saopšteno je nakon sastanka premijera Duška Markovića i mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija.

Podsjetimo, na poziv predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića danas je obavljen razgovor o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica između Vlade Crne Gore i Mitropolije crnogorsko-primorske i ostalih eparhija Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

“Današnji sastanak okončan je u duhu međusobnog uvažavanja uz ocjenu obiju strana da je protekao u konstruktivnoj i otvorenoj atmosferi. Obje strane su u potpunosti iskazale svoje stavove u pogledu otvorenih pitanja vezanih za Zakon. Crkva ostaje pri svom stavu da se mora govoriti o izmjenama Zakona, a ne o njegovoj primjeni jer po mišljenju Crkve Zakon nije u skladu sa Ustavom ni međunarodnim standardima. Vlada smatra da se kroz dijalog i izgradnju međusobnog povjerenja, kao i kroz davanje dodatnih i odgovarajućih garancija ovaj Zakon može primjenjivati kao moderan i usaglašen sa Ustavom i evropskim standardima”, navodi se u  zajedničkom saopštenju MCP i Vlade.

Predstavnici Episkopskog savjeta SPC, na čelu sa mitropolitom Amfilohijem (Radovićem), predali su Vladi predlog koji podrazumijeva izmjene odredaba koje Crkva vidi kao sporne.

Vlada je primila k znanju ovu inicijativu ocijenivši da je za odgovor na to pitanje potrebno sveobuhvatno sagledavanje ne samo ovog Zakona nego i drugih mogućnosti koje nudi pravni sistem.

Dogovoreno je da razgovori budu nastavljeni na ekspertskom nivou.

Podsjetimo, to je njihov prvi sastanak na inicijativu Markovića, nakon stupanja na snagu tog pravnog akta.

Marković je 28. januara pozvao Amfilohija na dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, navodeći da je taj pravni akt stupio na snagu i da rokovi za njegovu primjenu teku.

On je tada, u pismu upućenom Amfilohiju, naveo da je Vlada spremna da još jednom zajednički sagledaju najbolja rješenja za primjenu članova 62, 63 i 64 Zakona i da dijalogom i mogućno konsenzusom otklone svaku dilemu i sumnju oko korišćenja crkava, hramova i manastira, odnosno njihove buduće namjene.

Zbog neslaganja sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti u više crnogorskih gradova održavaju se litije četvrtkom i nedjeljom.

MUR PORUČIO

Predsjednik Milo Đukanović sastao se u Minhenu sa generalnim direktorom za politička pitanja u Forin ofisu Ričardom Murom, koji je poručio da vjeruje da će Crna Gora uspjeti sama da nađe rješenje za aktuelnu situaciju u vezi sa donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Kako je saopšteno iz Službe za informisanje Predsjednika Crne Gore generalni direktor u Forin ofisu iskazao je zadovoljstvo prilikom za susret sa predsjednikom Đukanovićem na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, jer je, kako se navodi, izuzetno važno da po napuštanju EU Velika Britanija potvrdi naglašenu posvećenost ZB i posebno Crnoj Gori. 

“Iako smo izašli iz EU, mi ćemo udvostručiti naš rad na Zapadnom Balkanu i ostati uticajna evropska država”, poručio je Mur.
Posebno je ukazao na značaj procesa integracije za mladu zemlju poput Crne Gore.

„Divimo se svemu što je Crna Gora uspjela da uradi pod Vašim vođstvom posljednjih godina“, kazao je Mur, Đukanoviću.

Predsjednik Đukanović potvrdio je punu posvećenost Crne Gore daljoj evropeizaciji našeg društva i dinamičnom ekonomskom razvoju. Na toj liniji je zahvalio Ujedinjenom Kraljevstvu na podršci, posebno u oblasti vladavine prava, pravde, bezbjednosti i obrazovanja i iskazao interes za javčim prisustvom britanskih investitora u Crnu Goru.

On je ponovio da Crna Gora žali zbog izlaska UK iz EU, ali i poštuje odluku britanskog naroda. Posebno raduje, kaže Predsjednik, da će VB nastaviti pojačano prisustvo na ZB u interesu evropeizacije Regiona.

ĐUKANOVIĆ

Crnoj Gori je potrebno da ima sopstvenu pravoslavnu crkvu kako bi učvrstila svoj nacionalni identitet i suprotstavila se miješanju iz Srbije, rekao je za Frans pres predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

SPC koristi “vješt oblik manipulacije kako bi se vjerovalo da država želi da im oduzme svete relikvije”, rekao je Đukanović i dodao da će crkve i pod kontrolom države nastaviti da primaju pravoslavne vjernike.

“To je ucjena. SPC pokušava da koristi vjernike kao način pritiska na državu da bi odustala od zakona, odnosno da je prisili na kapitulaciju. To je apsolutno neprihvatljivo”, ocijenio je crnogorski predsjednik.

Prema njegovima riječima, Crna Gora treba da ima sopstvenu crkvu kao način potvrđivanja svog nacionalnog identiteta 14 godina poslije sticanja nezavisnosti.

“Vođeni smo nespornom potrebom da usavršimo duhovnu, društvenu i državnu infrastrukturu kako bismo ojačali svijest građana o sopstvenom identitetu”, rekao je on i dodao da bi u Crnoj Gori trebalo da postoji autonomna Pravoslavna crkva koja bi okupila sve pravoslavne vjernike, “kako pripadnike srpske tako i pripadnike crnogorske nacionalnosti”.

“Varaju se moji protivnici ako misle da ćemo im učiniti uslugu i omogućiti im vlast bez izbora”, rekao je on i dodao da će Crna Gora, koja je najviše napredovala u pregovorima o članstvu u Evropskoj uniji, nastaviti put reforme.

“Mislim da ćemo moći da ispunimo svoje obaveze i da će Crna Gora moći da pristupi EU 2025. godine”, rekao je on i dodao da pitanje datuma prijema nije prioritet, već je prioritet uspjeti u evropeizaciji crnogorskog društva.