MJU

Nakon što je prije nekoliko dana 17 odbornika SO Budva od Ministarstvo javne uprave zatražilo mišljenje povodom dvije sjednice lokalnog parlamenta iz Ministarstva je danas stigao odgovor. U odgovoru odbornicima, u koji je TVCG imala uvid, navode da je predsjednik Skupštine postupio suprotno odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi i statuta Opštine Budva jer nije omogućio odbornicima da glasaju po podnijetim prijedlozima, odnosno da Skupština donese odluku u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga za razrješenje. U Ministarstvu podsjećaju da je taj rok imperativno utvrđen zakonskim i statutarnim odredbama.

“Zakonom o lokalnoj samoupravi, koji je sistemski u oblasti lokalne samouprave, odredbom člana 40. utvrđena je zakonska obaveza predsjednika skupštine da saziva skupštinu po potrebi i to najmanje jednom u tri mjeseca, po sopstvenoj inicijativi i između ostalih, kao i na zahtjev jedne trećine odbornika, koju je dužan da sazove u roku od 30 dana od dana podnošenja predloga,” navodi se, između ostalog, u dokumentu.

Ističe se i da je odredbama člana 62 Zakona o lokalnoj samoupravi propisano da, predlog za razrješenje predsjednika opštine može podnijeti najmanje jedna trećina odbornika i da skupština o predlogu za razrješenje predsjednika opštine odlučuje većinom ukupnog broja odbornika, u roku od 30 dana od dana podnošenja predloga, piše u dokumentu MJU.

STOLTENBERG ĐUKANOVIĆU

Kao što NATO može računati na Crnu Goru, tako Crna Gora može računati na NATO, poručio je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, nakon sastanaka sa predsjednikom Crne Gore Milo Đukanovićem, koji boravi danas u Briselu, u radnoj posjeti Alijansi.

“NATO članstvo je dobro za vašu bezbjednost i prosperitet. Investicije iz zemalja članica NATO-a su se duplirale, tokom pandemije koronavirusa članice su pomagale opremom i finansijski”, istakao je Stoltenberg na zajedničkoj pres konferenciji.

On je rekao da bezbjednosni izazovi koji su bili prisutni prije Kovid-19 krize nijesu nestali i poručio da će se NATO truditi da zdravstvena kriza ne preraste u bezbjednosnu.

“Tokom pandemije državni i nedržavni akteri su koristili informacionu  propagandu da potkopaju naše odnose. U Alijansi radimo na tome da identifikujemo i razotkrijemo te informacije. U NATO-u radimo zajedno na identifikovanju i borbi protiv dezinformacija. Oni koji žele da nas dijele neće uspjeti”, naglasio je generalni sekretar NATO-a.

On je istakao da Crna Gora nastavlja da bude visokocijenjena saveznica koja doprinosi bezbijednosti Sjevernoatlantskog saveza uključujući i vaše prisustvo u KFOR misiji na Kosovu, našu multilateralnu snagu u Letoniji i misiji u Avganistanu.

“NATO može da računa na Crnu Goru, a isto tako Crna Gora može da računa na NATO. Naše avio snage obezbijeđuju da je vaše nebo bezbjedno. Takođe, pomažemo Crnoj Gori u uništavanju viška municije”, kazao je Stoltenberg.

“Dakle, predsjedniče Đukanoviću, NATO i Crna Gora su mnogo postigli u posljednje tri godine i radujem se što ćemo nastaviti da sarađujemo sa vama”, zaključio je generalni sekretar NATO-a.

CG napredovala kroz saradnju sa NATO-om

Đukanović je saopštio da je zadovoljan saradnjom u protekle tri godine.

“Naše poštovanje prema onome što je tekovina evroatlanskog partnerstva posle Drugog svjetskog rata se samo učvrstilo i pojačalo tokom prethodne tri godine članstva. To nas uvjerava da je to formula stabilnije i kvalitetnije budućnosti regiona u kojem živimo”, kazao je Đukanović.

On je istakao da je Crna Gora prethodne tri godine veoma intezivno učila i vrijedno napredovala.

“Vjerujem da smo se učešćima u zajedničkim aktivnostima dokazali kao pouzdan partner. To se pokazalo kroz učešće u raznim misijama – u Avganistanu, Kosovu, Letoniji, kao i u pripremama za misiju u Iraku”, naveo je Đukanović.

On je takođe istakao da je naša zemlja podnijela Nacionalni plan do 2024. kojim kako je kazao, pokazuje čvrstu riješenost da Crna Gora ispuni obaveze koje treba da ponese svaka zemlja članica u pogledu ravnopravnog nošenja tereta za finansiranje i obezbjeđivanje  efikasnosti i učinkovitosti NATO saveza.

Crnogorski predsjednik je Stoltenbergu zahvalio na pomoći tokom pandemije Kovid-19.

“Iza nas je najteža, prva faza, faza borbe za ljudske živote. Crna Gora  je pokazala visok stepen efikasnosti i organizovanosti institucija i kompetentosti ključnih državnih podsistema. Proglasili smo kraj epidemije u Crnoj Gori i našu zemlju kao korona fri destinanciju, i sada smo usresređeni na izazove sledeće faze –  saniranje posledica kovid 19”, naveo je Đukanović.

Izbore dočekati u punoj ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti

Ključni izazovi, kako je rekao predsjednik, sada su u oblasti ekonomije.

“Zadatak je oporavak ključnih ekonomskih resursa, kako bi održali povoljan politički ambijent za događaje koji slijede, a to su izbori. Jako je važno da budu održani u adekvatnim uslovima pune ekonomske i socijalne stabilnosti”, napomenuo je Đukanović.

Takođe, crnogorski predsjednik je poručio da je potrebno oduprijeti se neprincipijelnim pritiscima koji žele da osujete evropsku perspektivu regiona Balkana.

Prema njegovim riječima, uzrok svih naših problema je dugo izbivanje zemlja Zapadnog Balkana izvan vrijednosti tekovina evroatlanste zajednice.

“Drago nam je da više nijesmo najmlađa članica, da se širi krug evroatlanstke bezbjednost prostora Zapadnog Balkana. Vjerujem da je jedini dobar izbor dalji put ka evropskim i evroaltlanstkim integracijama”, naveo je Đukanović.

Naglasio je da je Crna Gora svojim iskustvom veoma dobar pozitivan primjer, koji je spreman da i dalje radi na promociji evroatlanskih vrijednosti u regionu Zapadnog Balkana.

“Radujem se našoj daljoj saradnji, siguran da ćemo i u narednom periodu savladati sve izazove koji se tiču bezbjednosti našeg regiona, evropske bezbjednosti i bezbjednosti u svijetu”, zaključio je Đukanović.

SDP-OV PREDLOG ZAKONA

SDP će uputiti u skupštinsku proceduru Predlog zakona kojim bi se smanjila stopa PDV za ugostiteljstvo sa 21 odsto na sedam, kao značajna mjera podrške za više od 3.500 firmi pogođenih korona virusom.

Zamjenik predsjednika SDP Raško Konjević, na proširenoj sjednici OO SDP Nikšić, kazao je da je vrijeme da se ispravi nepravda DPS-a da samo desetak privilegovanih hotelijera plaća manji porez u odnosu na sve druge ugostitelje.

Konjević je istakao da je od suštinskog značaja i usvajanje novog zakona o PIO, jer se njime omogućavaju znatno povoljniji uslovi penzionisanja, minimalna penzija povećava za 20 odsto i uvode brojne povoljnosti za buduće i sadašnje penzionere.

“Takođe, značajan je i set mjera podrške građanima i privredi koji se prije svega odnosi na jednokratnu pomoć nezaposlenima i penzionerima sa primanjima do 288 eura, koji bi po našem predlogu dobili jednokratnu pomoć od 222 eura. Predložili smo i da se ne plaćaju porezi i doprinosi na zarade za one kompanije kojima je bio zabranjem rad u vrijeme krize, kao i zakon o garantnoj šemi za privredu prema kojem bi naše kompanije dobijale kredite sa kamatom do tri odsto i grejs periodom od dvije godine. Ovim i drugim mjerama, kao što su smanjenje poreza za sektor ugostiteljstva, koje predlažemo u narednom paketu zakona, bi se značajno sanirale negativne posljedice krize izazvane korona virusom”, istakao je Konjević.

Počasni predsjednik SDP Ranko Krivokapić je govoreći o aktuelnoj političkoj sceni istakao da imaju suštinski atak dva ekstremna pola crnogorske scene, a to su borba tajkuna, preko vladajućih struktura, za resurse države i borba velikodržavnih nacionalista koji Crnu Goru zamišljaju kao državnog satelita.

“Oba su opasna po Crnu Goru, prvi zato što želi da poharno iskoristi crnogorske resurse kroz prodaju i zadnje plaže ili fabrike, a drugi zato što želi zarad tuđih interesa da Crnu Goru vrati u mračne devedesete i okrene točak istorije unazad. Mi smo kao partija već više od četvrt vijeka dio progresivne Evrope i zato znamo kako Crnu Goru dovesti najkraćim putem u članstvo EU”, poručio je Krivokapić na sjednici OO SDP Nikšić.

IZ URE SAOPŠTILI

Sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Budva iz Građanskog pokreta URA Milijana Vukotić-Jelušić odbila je zahtjev nove većine u budvanskom parlamentu za obezbjeđivanje sale Skupštine Opštine Budva za 11. jun kada se namjerava održati sjednica bez sazivanja od strane aktuelnog predsjednika Skupštine Krsta Rađenovića, saopštili su iz Građanskog pokreta URA u Budvi.

Iz Ure dodaju da je Vukotić-Jelušić u odgovoru na zahtjev nove većine odgovorila negativno nakon što se prethodno upoznala sa namjenom korišćenja skupštinske sale na taj datum.

„Pošto je cilj korišćenja skupštinske sale od strane nove većine pokušaj održavanja sjednice Skupštine Opština Budva Vukotić-Jelušić je u odgovoru odbornicima navela da sjednicu Skupštine po zakonu saziva predsjednik Skupštine koji predsjedava i rukovodi njenim radom i stara se o realizaciji njenih odluka i drugih akata. Stoga je nemoguće salu skupštine ustupiti na korišćenju novoj većini jer bi njihovo zasijedanje i odlučivanje na sjednici bilo protivzakonito“, navode iz budvanske URE.

Vukotić-Jelušić je, kako dodaju iz GP URA, odbornike koji su zatražili salu za održavanje sjednice informisala i da je nastavak 33. i 34. sjednice SO Budva sa istim tačkama koje oni navode u zahtjevu zakazan za 29. jun tekuće godine.

RADOVIĆ

Sjednica Skupštine Opštine Budva, na kojoj novoformirana odbornička većina u četvrtak planira da smijeni aktuelno opštinsko rukovodstvo, sazvana je mimo zakona i propisa, tvrde iz Demokratske Crne Gore i upozoravaju kako im to neće proći.

Funkcioner Demokrata i predsjednik SO Budva Krsto Radović kazao je na konferenciji za medije te partije kako ne postoji zakonska mogućnost za sazivanje sjednice budvanskog parlamenta, nakon što je on to već učinio. Radović je podsjetio i kako je on sjednicu na kojij treba da se razmatra inicijativa za njegovom i smjenom predsjednika Opštine Marka Carevića, zakazao za 29. jun.

“Poslao sam pismo novoj većini u kome sam naveo da je zakazivanje SO u suprotnosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, poslovnikom o radu SO i statutu opštine. Vaše napuštane sjednice SO uslovilo je da, zbog nepostojanja kvoruma, sjednice budu prekinute i da se nastave 29.juna. Ne postoji zakonska mogućnost da sazovete sjednicu nakon što je to već uradio predsjednik SO. Neću dozvoliti nikakvu pravnu hajdučiju. Pozivam vas da se okanete ćorava posla i bezakonja, jer vam to neće proći”, rekao je Radović.

Funkcioner Demokrata Neven Gošović ističe kako se na nezakonito sazvanoj sjednici ne mogu se donijeti zakonite odluke.

“U zakonu piše da, ukoliko se sjednica ne sazove u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, sjednicu saziva podnosilac zahtijeva, odnosno inicijative. Sjednicu ne mogu sazvati nakon što je to u zakonskom roku uradio predsjednik SO Krsto Radović. Iz neprava ne može proisteći pravo”, rekao je Radović.

Odbornik Demokrata u SO Budva Dragan Krapović poručio je kako će uraditi sve što je u njihovoj moći da spriječe bezakonje i izbornu korupciju u Budvi.

Kada je riječ ultimatumu koji je Demokratama i DF-u juče ispostavio nezavisni odbornik Stevan Džaković, predlažući da će, ukoliko u roku od 48 sati prihvate izborne liste, on vratiti mandat Krapović ističe kako mu to zvuči kao “pokvarena gramofonska ploča”.

“Apsurd je da se to traži od nas koji nemamo glasove da tako nešto realizujemo, jer se taj zakon mora isvojiti dvotrećinskom većinom, a dvotrećinske većine nema bez DPS-a. Nama se ultimatumi uspostavljati ne mogu. To ne može ni Milo Đukanović, a tek ne Stevan Džaković”, naveo je Krapović.

DARMANOVIĆ

Odnosi Crne Gore i Srbije prolazili su kroz ciklične faze i prije i nakon obnove crnogorske nezavisnosti. Negativna konstanta u tim odnosima je to što se određeni politički krugovi, svjetovni ili duhovni, u Srbiji nikako ne mire sa činjenicom da je Crna Gora nezavisna i suverena država, da je članica NATO i daleko odmakla u pregovorima za članstvo u EU, a pogotovo da se u unutrašnjoj i spoljnoj politici ponaša prevashodno u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima, poručio je crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović.

Konstantno miješanje Srbije u unutrašnje stvari Crne Gore, posebno nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, prema ocjeni Darmanovića, dovodi do toga “da naši odnosi nijesu onakvi kakvi bi trebalo da budu između, kako se stalno u Srbiji ističe, ‘bratskih naroda'”.

“Retorika koja se protiv Crne Gore koristi je dobro poznata i imala je, u ne tako davnoj prošlosti, teške posljedice po čitav region i po samu Srbiju. Ona svjedoči da je zvanični Beograd u odnosima sa Crnom Gorom suštinski prihvatio platformu nacionalističkih krugova kao svoju. Nije isključeno da je jedan od razloga ovakve retorike i kampanje i mobilizacija biračkog tijela u susret skorim izborima, ali se to ne može prihvatiti kao opravdanje”, rekao je Darmanović za beogradski list Danas.

Imajući sve u vidu, kako je rekao, “moram da se saglasim sa konstatacijom da su odnosi između dvije države na najnižoj tački od proglašenja nezavisnosti 2006. godine”.

CG za dobrosusjedske odnose sa Srbijom

“Što se nas tiče, u regionu se dobro zna da su dobrosusjedski odnosi jedan od prioriteta vanjske politike Crne Gore. Samim tim, Crna Gora je uvijek težila, i danas teži dobrosusjedskim odnosima sa Srbijom, kakve imamo i sa ostalim zemljama u okruženju. Ali, ne po cijenu prihvatanja paternalističkog odnosa koji direktno zadire u političke prilike u našoj zemlji”, kazao je on.

Govoreći o tome je li hapšenje vladike Joanikija i sveštenika i zadržavanje u pritvoru 72 sata bilo neophodno, Darmanović je rekao da je to bila odluka pravosudnih organa “po istom aršinu kao prema mnogim drugim građanima Crne Gore koji se tokom lockdown-a nijesu pridržavali epidemioloških mjera”.

“Mi smo, upravo pravovremenom i rigoroznom primjenom ovih mjera i zavidnom disciplinom građana, uspjeli da se izborimo sa pandemijom kovid-19 i postanemo prva ‘corona-free’ destinacija u Evropi. Prilikom uvođenja epidemioloških mjera, Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti nije pravilo razliku među građanima ni po jednoj osnovi, pa su se one odnosile i na sve naše vjerske zajednice. Država, međutim, nije djelovala samo represivno nego smo, kako se epidemiološka situacija mijenjala, razgovarali sa vjerskim poglavarima o načinu organizovanja religijskih događaja tokom pandemije. Tako je dogovor uspostavljen i sa SPC, ali je on, u konkretnom slučaju, na grub način prekršen i nadležni organi su reagovali, u potpunosti poštujući propisane zakonske procedure, što je, konačno, i sam vladika Joanikije potvrdio. Mi bismo voljeli da se ova situacija mogla izbjeći, ali u borbi za zaštitu javnog zdravlja država mora ostati dosljedna u primjeni neophodnih mjera. Sada se postepeno sa ovim mjerama popušta, ali ne naglo i odjednom”, kazao je Darmanović.

Ponavlja da je Vlada Crne Gore “čvrsto opredijeljena za dijalog sa MCP, jer smatramo da je to najbolje rješenje za izlaz iz sadašnje situacije u vezi sa primjenom Zakona o slobodi vjeroispovjesti”.

Svi koji budu željeli u Crnu Goru – dobrodošli su 

“Dijalog ekspertskih timova Vlade Crne Gore i MCP je uspostavljen prije epidemije i nastaviće se čim se za to steknu uslovi, pretpostavljam uskoro”, kazao je crnogorski šef diplomatije.

Komentarišući izjavu patrijarha Irineja da je plan Crne Gore da u njoj za deset godina više ne bude Srba, Darmanović kaže da “nažalost to nije prva, ni jedina izjava patrijarha Irineja takve sadržine”.

“On je to činio i prije usvajanja Zakona o slobodi vjeroisposvjesti i uvjerenja. Da je došla od strane nekog drugoga, ova izjava ne bi ni zavrjeđivala neki komentar. S obzirom da dolazi od strane srpskog patrijarha, i da smo, pri tome, svjedoci mnogo gorih izjava, koje na račun Crne Gore dolaze od strane visokog crkvenog velikodostojnika – gdje dešavanja u Crnoj Gori upoređuje sa periodom Otomanske vlasti, a odnos prema SPC karakteriše da je gori od onoga kojeg je imala za vrijeme NDH – mora se ukazati na zlokobni karakter ovakvih izjava. One su okrenute ka izazivanju podjela ili čak mržnje među građanima Crne Gore”, rekao je Darmanović.

Podsjeća da je Irinej nedavno izjavio da se „…u Crnoj Gori stvara nova, crnogorska nacija…“

“Prvi čovjek SPC, u dvadesetoj godini 21. vijeka, pored živih Crnogoraca, koji nijesu fantomi nego živi ljudi i čine relativnu većinu stanovnika jedne suverene zemlje, i dalje odbija da prihvati činjenicu da postoji crnogorska nacija!? Ali, za nas u Crnoj Gori, ovo nije iznenađenje”, kaže Darmanović.

SPC, kako je rekao, pripada onom dijelu srpske političke, kulturne i vjerske elite, čiji negatorski stav prema crnogorskoj naciji traje više od jednog vijeka i oličen je u tezi da je ona izmišljena i vještačka, da je „komunistički proizvod“.

“Crna Gora je građanska država i tvrdnje o ugroženosti srpskog naroda u našoj zemlji neće naići na plodno tle, niti će ugroziti njenu stabilnost, multietičnost i multikulturalnost, na koje smo veoma ponosni”, rekao je Darmanović.

Poručio je da su svi koji budu željeli da dođu u Crnu Goru “kao i uvijek, dobrodošli, s tim što su granice Crne Gore otvorene za sve zemlje koje imaju manje od 25 aktivnih slučajeva kovida-19 na sto hiljada stanovnika”.

“Vjerujem da će ova proporcija u narednih par nedjelja biti uspostavljena i u Srbiji i da će time biti završene političke interpretacije jedne par excellence zdravstvene mjere koja je logičan i odgovoran nastavak dosadašnje uspješne borbe sa epidemijom u Crnoj Gori”, zaključio je šef diplomatije.

HRVATSKI MEDIJI

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović boraviće u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori 22. i 23. juna, prenosi zagrebački Večernji list.

“Na poziv crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, Milanović je trebalo da posjeti Crnu Goru sredinom aprila, ali je, posjeta otkazana zbog epidemije korona virusa”, navodi Hina.

Ublažavanjem mjera zbog borbe protiv Kovida-19 i postenim otvaranjem granica intenziviraju se i pripreme za službena putovanja predsjednika Hrvatske.

Milanovića do početka jula čeka i samit Brdo – Brioni koji će ove godine biti održan u Sloveniji.

“Samit će biti zanimljiv, jer bi mogao biti prva prilika za stabilizaciju odnosa sa Srbijom s obzirom na to da će se na njemu dogoditi i prvi susret hrvatskog predsjednika Milanovića sa predjsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem”, prenose hrvatski mediji.

Samit Procesa Brdo – Brioni pokrenuli su 2013. tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović i slovenački Borut Pahor, a osnovna ideja bila je da se regionalnom saradnjom i rješavanjem otvorenih pitanja stabilizuju prilike na jugoistoku Evrope kako bi se stvorili preduslovi za proširenje EU na taj dio kontinenta.

IZ CRNOGORSKE ISTIČU

Budvanski parlament je nedvosmisleno pokazao cjelokupnoj crnogorskoj javnosti kako Demokratski front (DF) i Demokrate zarad opstanka na vlast poimaju demokratiju i “poštuju” zakone ove zemlje, saopštio je predsjednik OO Crnogorske u Kotoru Dejan Ivović.

“Jasno smo vidjeli tih dana da za njih cilj opravdava svako sredstvo, a sredstva su bila brojna, od primitivizma do golog nasilja i na kraju otvorenog kršenja zakona. Kod takvog stanja stvari ne možemo da se ne zapitamo, kako bi izledalo kada bi ove političke snage upravljale našom državom? Činjenica da nijesu omogućili glasanje i izjašnjavanje o predloženim tačkama dnevnog reda odbornicima SO Budva, predstavlja svojevrstan vid nasilnog pokušaja opstanka na vlast po svaku cijenu i zloupotrebu ovlašćenja svih onih koji su u tome učestvovali”, saopštio je Ivović.

On je ocijenio da je sada više nego očigledno da je glavni pokrovitelj ovim strankama, “ne samo duhovni, nego i ovozemaljski, SPC jer se zajednički ponižavajuće odnose prema ovoj državi i njenim zakonima”.

“DF i Demokrate uz blagoslov SPC tumače i primjenjuju zakone na način koji isključivo njima odgovara i otuda svakodnevno vidimo drastična kršenja zakona sa osnovnim ciljem da se ova zemlja temeljno destabilizuje”, istakao je Ivović.

On je naveo da se Crnogorska, kao opoziciona građanska stranka, otvoreno suprotstavlja, kako je kazao, takvim nasilnim nasrtajima na temelje državne nezavisnosti, vladavine prava i zakonitosti.

“Ovu našu prelijepu zemlju možemo i moramo graditi isključivo kao građansku, multikonfesionalnu državu, zasnovanu na vladavini prava. Mi jesmo za promjene, ali ne bilo kakve, već samo za one koje mogu donijeti dobro i napredak našoj Crnoj Gori. Na kraju, pozivamo nadležne državne organeda stanu na put ovakvom pravnom i svakom drugom nasilju u ime sigurnosti države i svih nas koji u njoj živimo, bez obzira na vjeru i naciju, jer mi rezervne domovine nemamo”, navodi se u saopštenju Ivovića.

SPRSKA ALTERNATIVA PORUČUJE

Najmlađa politička partija u Crnoj Gori Srpska Alternativa biće jedina srpska lista na nastupajućim parlamentarnim izborima, ukoliko nastupi samostalno, istakli su iz ove stranke.

“Nova srpska demokratija i Demokratska srpska stranka, koje su dio DF-a, uz nas su aktivne partije srpskog naroda, ali glas dat njima je istovremeno i glas za Medojevićev Pokret za promjene koji je podržao Ustav i čiji veliki dio članstva govori crnogorskim jezikom i podržava kakonski nepriznatu CPC. Upozoravamo sunarodnike da ne nasijedaju na prevaru pojedinih građanskih partija, koje se u javnosti predstavljaju kao srpske, kojima je samo cilj da se još jednom domognu glasova Srba, u čemu prednjače Ujedinjena i Prava Crna Gora”, naglašava se u saopštenju Srpske Alternative.

Kako se dodaje, ne žele da se stide svog porijekla, već da sa jasnim srpskim predznakom u imenu, izađu pred birače i na osnovu njihovog povjerenja najbolje što budu mogli se bore za interese srpskog naroda.

“Dosta su Srbe predvodili politički profiteri, kojima ništa osim poslaničke plate nije sveto i koji bi srpske interese prodali za šaku dolara. Glavni interes srpskog naroda treba da bude ulazak u vlast i institucije sistema preko svojih legitimnih predstavnika, kako bi se na taj način kao narod u većoj mjeri uticali na stvaranje pretpostavki za bolji život svih građana naše domovine Crne Gore”, navodi se u saopštenju koje je potpisao Svetislav Perišić, predsjednik Srpske Alternative.

PO ODLUCI VLADE

Poslanici Skupštine Crne Gore za majske neto zarade primili su ukupno 67.092 eura, što je duplo manje nego prethodnog mjeseca.

Svim poslanicima “prepolovljene” su zarade, jer je, Vladinom odlukom, obračunska vrijednost koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru umanjena za 50 odsto, i to za grupe A i B, kojima, između ostalog, pripadaju i poslanici. Zarade će im biti umanjene za 50 odsto i za jun.

Vladina Odluka o obračunskoj vrijednosti koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru za fiskalnu 2020. godinu donijeta je 24. aprila, a primjenjuje se od 1. maja.

“Vrijednost koeficijenta za obračun osnovne zarade zaposlenih u javnom sektoru za fiskalnu 2020. godinu, u bruto iznosu je 90 eura. Izuzetno od ovog člana, za zaposlene čiji su koeficijenti utvrđeni u grupi poslova A i B u čl. 22, 23 i 24 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, vrijednost koeficijenta za obračun osnovne zarade za maj i jun 2020. godine, u bruto iznosu je 45 eura”, predviđeno je Odlukom.

Najveća zarada, u skladu sa tim, za maj bila je 1.015 eura, koju su primili predsjednik Skupštine, Ivan Brajović, ali i Marija Ćatović iz DPS-a.

Poslanički klub Demokrata, koji bojkotuje parlament, ovoga mjeseca primio je 5.675 eura. Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić primio je 747, a generalni sekretar Boris Bogdanović 764 eura. Dritan Abazović (Ura), koji je takođe u bojkotu Skupštine, primio je za maj 758 eura.

Cifri od hiljadu eura primakli su se po majskoj zaradi poslanici DPS-a Branko Čavor (980 eura), Miodrag Vuković (960 eura), Jovanka Laličić (947 eura), kao i poslanici DF-a Predrag Bulatović (940 eura), Marina Jočić (926 eura), te Miodrag Lekić iz Demosa (926 eura).

Potpredsjednici parlamenta, Branimir Gvozdenović i Genci Nimanbegu, primili su za maj zarade od 932, odnosno 818 eura. Lideri DF-a, Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medojević, primili su 852, odnosno 769, odnosno 858 eura. Počasni predsjednik SDP-a, Ranko Krivokapić, primio je majsku zaradu od 899 eura, dok predsjednica te partije, Draginja Vuksanović, prima razliku u zaradi od 221 euro.

Nedžad Drešević i Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke za maj su primili 838, odnosno 811 eura. Majska zarada Andrije Popovića (LP) iznosila je 865, a Borisa Mugoše (SD) 784 eura. Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović primio je 825 eura, dok je zarada Gorana Danilovića (UCG) bila 811 eura. Plate poslanika SNP-a Danijele Pavićević i Srđana Milića za maj iznosile su 845, odnosno 858 eura. Adrijan Vuksanović (HGI) primio je 747 eura.

Bivši poslanik Demokrata Mijomir Pejović, po osnovu prava na nadoknadu po prestanku funkcije, primio je 733 eura.

Majska zarada generalnog sekretara, Aleksandra Jovićevića, iznosila je 846 eura, a njegovih zamjenika, Mersudina Gredića i Marije Mirjačić – 676, odnosno 671 euro.

Prvi put se desilo da pomoćnici generalnog sekretara prime veću platu od njegovih zamjenika, pa i njega, jer ne pripadaju grupi A i B, kojima je Vladinom odlukom smanjena zarada. Pomoćnici, po Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, pripadaju Grupi poslova C. Tako su Jelena Radonjić i Nataša Komnenić primile nepromijenjenu zaradu kao prošlog mjeseca – 1.090, odnosno 1.083 eura.

Brajovićevih osam savjetnika ukupno je primilo za maj 5.328 eura. Njihove plate za maj „kretale“ su se između 620 i 710 eura.