BBC

,,Drzava i crkva – ruku ruku mije” ili ,,oduzivanje crkvi za sve sto joj je oduzeto”.

Ekonomisti i crkveni analiticari razlicito tumace odluku drzave da uplati Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) iz budzetskih rezervi dodatnih 40 miliona dinara.

Radi se o novcu od prodaje postanskih markica koji bi trebalo da ide u fond za izgradnju Hrama Svetog Save u Beogradu.

Ispostavilo se da je Vlada Srbije umesto 76 miliona dinara, koliko uopste moze da se sakupi od prodaje markica, uplatila SPC – 116 miliona dinara.

,,Nejasno je i netransparentno zasto je uplaceno vise novca”, kaze Nemanja Nenadic iz organizacije Transparentnost Srbija za BBC na srpskom.

,,Crkva je zapravo trebalo da dobije manje jer, kada se markice prodaju, i posta treba da uzme deo za distribuciju.”

Ovo je najmanje sesta vanredna finansijska donacija drzave crkvi od pocetka godine iz drzavnih rezervi – fonda kojim Vlada samostalno raspolaze bez kontrole javnosti.

BBC na srpskom je pokusavao da istrazi koliko dodatnog novca Srbija daje crkvi, pored iznosa koji je odreden zakonom, zasto se sredstva mahom uplacuju netransparentno i zasto je ovaj put za markice uplaceno vise para nego sto uopste moze da se dobije njihovom prodajom.

Spisak institucija koje nisu odgovorile na pitanja BBC-ija o uplati iz budzetskih rezervi i dodatnom finansiranju SPC:

  • Vlada Republike Srbije
  • Ministarstvo finansija
  • Ministarstvo pravde, Uprava za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama
  • Srpska pravoslavna crkva
  • Biro za izgradnju Hrama Svetog Save
Hram Svetog Save

BBC

Hram Svetog Save i dalje se ureduje

Sta se dogodilo

Od 14. oktobra u postama sirom Srbije se prodaju doplatne marke sa likom Svetog Save. Odstampano je 7.6 miliona markica, kostaju deset dinara i bice u opticaju do 14. oktobra.

Novac od prodaje dobice Srpska pravoslavna crkva ,,za finansiranje gradevinsko-zanatskih radova i radova na uredenju enterijera” Hrama Svetog Save.

Ipak, Vlada Srbije donela je nedavno odluku da iz budzetskih rezervi isplati skoro milion evra za potrebe izdavanja ove doplatne markice.

Kada je Zarko Bogosavljevic, novinar portala 021.rs, video ovu odluku u Sluzbenom glasniku nije mu bila jasna racunica.

,,Markica kosta deset dinara, a prodaje se u 7,6 miliona primeraka. To je jednostavnom racunicom – 76 miliona dinara”, kaze Bogosavljevic za BBC na srpskom.

,,Zato mi nikako nije bilo jasno zasto su uplatili 116 miliona dinara, odnosno skoro milion evra, jer je to 350.000 evra vise”.

Bogosavljevic konstantno prati uplate drzave crkvi pa kaze da ,,oni svakih nekoliko meseci doplacuju vanredno novac”.

Zato i ne moze da shvati ,,zasto samo nisu naznacili da je novac za nesto drugo”.

Kako se dele sredstva iz budzeta: ,,Srednjevekovne velmoze koje daju crkvi deo licnog imetka, a ne nas novac”

Budzetske rezerve su sredstva koja Vlada moze da rasporeduje mimo usvojenog budzeta. O uplatama se razgovara direktno na sednicama Vlade gde se i usvajaju odluke o trosenju ovog novca.

Vlada vec tri godine nije usvojila zavrsni racun budzeta, pisao je Insajder. Ovo znaci da javnost nije mogla da vidi koliko je tacno novca odlazilo iz budzetskih rezervi i na sta se trosilo.

U meduvremenu, fond za budzetske rezerve je povecan cak cetiri puta od 2016. do 2018.

,,To ce i u 2019. biti oko 50 milijardi dinara. Time je dodatno umanjenja transparentnost trosenja budzetskih sredstava”, upozorio je prosle godine Pavle Petrovic, predsednik Fiskalnog saveta.

Da se budzetska rezerva koristi u Srbiji na problematican nacin misli i Nenadic.

,,Cak cetiri odsto budzeta Vlada rasporeduje na namene koje nisu bile predvidene prvobitno”, kaze Nenadic.

,,Tu se ne vidi da li je takav izdatak bio nuzan ili razlog zasto on nije mogao da bude planiran na vreme.

,,Postoji velika samovolja kod Ministarstva finansija kada je dodela novca u pitanju” dodaje on.

Za Nenadica ponasanje drzave prema SPC nekada lici na ,,poteze srednjevekovnih velmoza koji kao da daju crkvi deo licnog imetka, a ne nas novac”.

Beograd, 13. maj 2019.

FoNet

Pocetkom oktobra, SPC je dodelila orden i predsedniku Srbije Aleksandru Vucicu i to za ,,delatnu ljubav prema Crkvi i neumornu borbu za celovitost Srbije, a posebno za ocuvanje Kosova i Metohije u njenom sastavu”

Koliko nasih para ide u crkvu

Verske zajednice u Srbiji finansiraju se kroz nekoliko kanala i to je uglavnom vidljivo u budzetu.

Drzava Srbija je iz budzeta za crkve i verske zajednice izdvojila od 2002. do 2016. godine 88 miliona evra, navodi se u istrazivanju Insajdera. Iznosi se ne prikazuju objedinjeno, jer se sredstva izdvajaju preko razlicitih institucija – ministarstava pravde i kulture, kao i preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

Da bi neka verska zajednica bila upisana u drzavni registar i time ozakonila rad uskoro ce morati da, umesto svega stotinu, dostavi potpise 1.000 punoletnih gradana koji zahtevaju njenu registraciju.

Pravo na finansiranje iz budzeta imaju i verske obrazovne ustanove koje dobiju akreditaciju .

Iznos koji se dobija iz budzeta jeste vidljiv i zakonom preciziran, ali ono sto je vanredno jesu uplate iz budzetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi koje su na gotovo mesecnom nivou.

,,To je sistem – ruka ruku mije”, kaze za BBC na srpskom Sasa Dogovic, saradnik Instituta za trzisna istrazivanja (Izit).

,,Vrh crkve podrzava aktuelnu vlast i za to dobija finansijsku potporu.”

Uplate iz budzetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi:

  • Avgust 2019 – Vlada Srbije je donela odluku da donira 88 miliona dinara Arhiepiskopiji beogradsko-karlovackoj ,,u cilju podrske proslavi osam vekova autokefalnosti SPC”, kao i 58 miliona dinara Eparhiji zickoj SPC, kao pomoc za zavrsetak izgradnje i uredenja Manastira Zica i katedralnog hrama u Kraljevu, navela je Vlada u saopstenju
  • Jul 2019 – Vlada Srbije je Srpskoj pravoslavnoj crkvi odobrila dotaciju od 59,1 milion dinara za obnovu Hrama Svete Trojice u Mostaru
  • Mart 2010 – Vlada je odlucila da uplati 10 miliona evra za nastavak izgradnje Hrama Svetog Save
  • Maj 2019 – Iz budzetskih rezervi SPC je od Vlade dobila donaciju u iznosu od 30 miliona dinara. Na ime dotacije Eparhiji britansko – skandinavskoj SPC, a radi pomoci za izgradnju Manastira Pokrova presvete Bogorodice i Srpskog centra u Vokstropu u Svedskoj, Vlada je odobrila pomoc 12 miliona dinara. Na istoj sednici Vlade odobrena je i uplata 18 miliona dinara Srpskoj pravoslavnoj eparhiji Budimskoj, a radi pomoci za zavrsetak radova na Muzeju Eparhije budimske u Sentandreji, u Madarskoj
  • Maj 2019 – Na sednici Vlade je odluceno da se sa 27,6 miliona dinara pomogne Eparhija gornjokarlovacka u Hrvatskoj i to zbog izgradnje i uredenja pravoslavnog hrama u Vrginmostu

* Izvor: Saopstenja iz Vlade Srbije, Insajder i Slobodna Evropa

Prema Zakonu o racunovodstvu iz 2013, ali i prethodnim zakonima, crkve i verske zajednice nemaju nikakavu obavezu da objavljuju finansijske izvestaje.

Oslobodene su i poreza na osnovnu delatnost i imovinu, a imaju pravo na povracaj PDV-a na robu koja je u funkciji bogosluzenja.

,,Neodgovorno je da uzimate sredstva iz budzeta, a da ne morate tom budzetu nista da vracate kao sto to rade ostali obicni smrtnici”, misli Dogovic.

Deo novca odlazi iz budzeta i na penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje svestenika i verskih sluzbenika za sta se izdvaja oko 1,3 milijardi dinara. Tu je i novac za podrsku svestenstvu i monastvu na Kosovu, ali i doprinos teoloskom obrazovanju svestenika i gradnji verskih objekata.

,,Time sto drzava izdvaja novac za investicione potrebe crkve samo doprinosi utiranju socijalnih podela u drustvu”, dodaje ekonomista IZIT-a.

Dogovic misli i da je ,,ne samo ekonomski nemoralno vec i nehumano da institucija kao sto je crkva dobija novac na ovaj nacin”.

Beograd, 18. mart 2004.

STR/AFP/Getty Images

Patrijarh Pavle i drzavni vrh SRJ – Miroljub Labus i Vojislav Kostunica, predsednik Srbije Boris Tadic (u drugom redu)

Crkva (nema) prava

Da je ,,Hram Svetog Save ipak veliko kulturno dobro” misli njegov kolega Ljubomir Madzar, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

,,Hram cene i vernici i oni koji to nisu”, kaze Madzar.

,,Zato je potrebno odvojiti dve stvari – da je u redu sto drzava ulaze u Hram, ali da je potrebno da ta ulaganja budu transparentnija”.

On dodaje da je odnos drzave i crkve, kada su u pitanju finansije, bio razlicit od vlasti do vlasti, a da Vojislava Kostunicu pamti kao predsednika koji je mnogo ulagao u SPC.

Neuspela restitucija je za verskog analiticara Zeljka Injca razlog zasto crkva dobija vanredno novac od drzave.

,,Drzava, posle perioda komunizma, nije vratila crkvi njenu imovinu”, tvrdi Injac koji kaze da drzava na ovaj nacin ,,odrzava sa SPC dobre odnose”.

,,Samo u naselju oko manastira Rakovica zivi 100.000 ljudi, a to je sve crkveni posed koji joj nikada nece biti vracen jer je restitucija tu nemoguca.

,,Srpska pravoslavna crkva na papiru nema prava da joj se dodatno pomaze da izgradnju objekata ili popravke, ali je to precutan dogovor.”

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Dinamo je do nadoknade vodio sa 3:1 i drzao u rukama evropsko proljece, a potom primio dva gola pri cemu posljednji u petoj minuti nadoknade iz penala

Sok i nevjerica vladali su Maksimirom nakon nevjerovatne zavrsnice utakmice Dinamo – Sahtjor (3:3) u kojoj su “modri” primili dva gola u sudijskoj nadoknadi i ostali bez pobjede kojom bi bili korak do plasmana u osminu finala Lige sampiona.

Trener hrvatskog prvaka Nenad Bjelica nije skrivao ogorcenje VAR-om, dok su igraci bili u soku svjesni kakvu su priliku propustili.

Dinamo je do nadoknade vodio sa 3:1 i drzao u rukama evropsko proljece, a potom primio dva gola pri cemu posljednji u petoj minuti nadoknade iz penala kojeg je skrivo Teofil-Katerin oborivsi Pjatova.

“Protivnik sam VAR-a. Svakse sedmice vidimo koliko ima losih procjena, zbog toga sam protivnik,” kazao je Bjelica koji nije zelio otkriti sto je nakon utakmice rekao njemackom sucu Feliksu Brihu.

Sudija je prvo dosudio kazneni udarac zbog nepostojeceg prekrsaja nad Tajsonom, ali je potom nakon pregleda snimke dosudio penal zbog prekrsaja nad ukrajinskom golmanom koji je dosao pred Dinamov gol.

“VAR je za mene nepotreban. Ne znam sto mogu dosuditi, a sto ne mogu. Radije neka sudija pogrijesi i to je ljudski faktor. Igrao se fudbal vec 100 godina bez VAR-a pa moze i dalje”, istaknuo je Bjelica.

Bjelica se osvrnuo i na samu utakmicu dodavsi kako je njegova ekipa do prvog gola bila nervozna.

“U obje utakmice smo zasluzili pobjedu, ali u obje smo osvojili po bod koji nam daju sanse za prolaz. Nemam sto prigovoriti momcima, to je fudbal.”

Istaka je kako jos nista nije izgubljeno i kako ce “modri” u posljednje dvije utakmice ici na pobjedu.

“Mi u iduce dvije utakmice idemo po sest bodova. Danasnja utakmica izmedu Atalante i Mancester sitija je pokazala da su i Englezi ranjivi. Mi uvijek idemo po pobjedu,” naglasio je trener hrvatskog prvaka.

Na tabeli vodi Siti sa 10 bodova, Dinamo i Sahtjor imaju po pet bodova, dok je Atalanta na zacelju s jednim bodom.

U iducem kolu Dinamo 26. novembra gostuje u Milanu protiv Atalante, a u drugom susretu se sastaju Siti i Sahtjor

“Atalanta je danas pokazala da je odlicna ekipa. Necemo raditi nikakve kalkulacije, zelimo pobijediti Atalantu u Milanu.”

Paznju privlaci utakmica na “Old Trafordu”, gdje Partizan zeli da pokaze da nije slucajno parirao “davolima” u Beogradu, kada su “crno-bijeli” osteceni od spanskog sudije Estrade za dva penala, od kojih je drugi bio ocigledan – odbrana rukom Brendona Vilijamsa. Tako je utakmicu odlucio gol Marsijala sa penala napravljenog bas nad Vilijmsom

Remijem Vitorije Gimaraes i Arsenala 1:1, otvoreno je 4. kolo Lige Evrope. Arsenal je poveo golom Mustafija u 80. a nakon sjajnih makazica Brazilca Duartea u prvom minutu nadokande, domaca ekipa je propustila dvije velike sanse da se revansira “tobdzijama” za poraz na “Emirejtsu” (3:2). Danas ce biti odigrane jos 23 utakmice.

Paznju privlaci utakmica na “Old Trafordu”, gdje Partizan zeli da pokaze da nije slucajno parirao “davolima” u Beogradu, kada su “crno-bijeli” osteceni od spanskog sudije Estrade za dva penala, od kojih je drugi bio ocigledan – odbrana rukom Brendona Vilijamsa. Tako je utakmicu odlucio gol Marsijala sa penala napravljenog bas nad Vilijmsom.

Grafika
Grafika(Foto: Graphic News)

– Partizan je odlicna ekipa, ali bice nam lakse nego u Beogradu. Oni ce se braniti, i samo treba da obratimo paznju na nekoliko brzih igraca u kontri. Nas cilj je pobjeda, kako bismo prebrinuli brige o plasmanu u nokaut fazu LIge Evrope – kazao je Brazilac Fred.
Junajted je lider grupe L, sa sedam bodova, AZ ima pet, a Partizan cetiri.

– U prvih 20-ak minuta u Beogradu smo bili malo impresionirani imenom rivala, a sad vec znamo sa cime cemo se suociti i ocekujem bolju reakciju od pocetka. Vazno je da izdrzimo pocetni pritisak i uz nesto bolju igru nego u Beogradu mozemo postici i vise od gola. Ukoliko i na stadionu rivala odigramo dobro, znacemo da je ekipa na pravom putu – rekao je Savo Milosevic, trener Partizana.
Medu 20 igraca Partizana koji su otputovali na kultni “Old Traford” su i crnogorski reprezentativci Aleksandar Scekic i Igor Vujacic.
I Adam Marusic bi tebalo da bude u sastavu Lacija, koji je u nezavidnoj poziciji pred utakmicu sa Seltikom. Laciju je pobjeda imperativ, nakon sto je oba gostovanja izgubio preokretom – Seltiku 2:1 i prethodno Kluzu identicnim rezultatom. Lacio mora da ponovi igre iz Sertije A, u posljednje tri utakmice kako bi izborio proljece u Evropi.

Za razliku od Marusica, Aleksandar Boljevic ce zbog povrede misica propustiti revans Ajntrahtu u Lijezu. Boljevic je bio asistent za Standard u porazu u Frankfurtu (2:1). U toj grupi F, Arsenal je lider sa 10 bodova, Ajntraht ima sest, a Standard tri. Gimaraes je juce osvojio prvi bod.

Hjuston je kod kuce sa 129:112 savladao Golden stejt, a do pobjede ga je vodio Dzejms Harden sa 26 koseva i 13 asistencija

Hrvatski kosarkas Bojan Bogdanovic bio je jedan od najboljih u pobjedi Jute nad Filadelfijom 106:104 – u 35 minuta ubacio 20 je poena (sut iz igre 9/18, trojke 2/5), uz sest skokova i pet asistencija.

Najbolji strijelac pobjednicke ekipe bio je Donovan Micel koji je ubacio 24 kosa uz osam skokova i pet asistencija.

Siksersi su osim poraza dozivjeli jos jedan udarac, ostali su bez Bena Simonsa koji je povrijedio rame. Najbolji u redovima Filadelfije bio je Dzoel Embid koji je utakmicu zavrsio sa 27 poena i 16 skokova.

Milvoki je u gostima sa 129:124 pobijedio LA Kliperse koji su igrali bez Kavaja Lenarda.

Janis Adetokumbo je za pobjedu Baksa zabio 38 porena, upisao 16 skokova i devet asistencija.

Montrez Harel i Lu Vilijams su predvodili Kliperse sa po 34 kosa.

Hjuston je kod kuce sa 129:112 savladao Golden stejt, a do pobjede ga je vodio Dzejms Harden sa 26 koseva i 13 asistencija.

Osim Hardena dabl-dabl ucinak kod Hjustona su upisali i Klint Kapela i Pi Dzej Taker. Taker je ubacio 22 kosa uz 11 skokova, a Kapela 19 poena uz 16 skokova.

Ratnice, kojima su tri glavna igraca iz prve petorke (Stef Kari, Drermond Grin, D’Andelo Rasel) povrijedeni, predvodio je Alek Burks sa 28 koseva.

Dalas je do pobjede vodio Luka Doncic sa 27 poena i po sedam skokova i asistencija

Orlando je dozivio jos jedan poraz, sesti u sezoni, cetvrti zaredom – u tijesnom mecu izgubili su od Dalasa 107:106.

Nikola Vucevic je bio na visokom nivou – blizu tripl-dabla (19 poena, 11 skokova i sedam asistencija), a na kraju promasio sut za tri, koji je mogao da donese pobjedu njegovom timu.

Efikasniji od Vucevica u ekipi Orlanda bio je Aron Gordon sa 27 poena.

Dalas je do pobjede vodio Luka Doncic sa 27 poena i po sedam skokova i asistencija.

“Do sada su imali manir brisanja imena sa dokumenata kojim su, iako neuspjesno, ipak pokusavali prikriti identitet lica koja nezakonito zaposljavaju po partijskoj direktivi. Medutim, kada su poslije brojnih javnih upozorenja konacno shvatili da to ne smiju raditi, dosjetili su se da pod izgovorom zastite licnih podataka proglase tajnom iznose naknada koje isplacuju po ugovorima, od kojih je ogromna vecina nezakonita”

Opstinski odbor Crnogorske Tivat otkriva skandalozno ponasanje Kusovca i njegovih sluzbenika koji na perfidne nacine pokusavaju sakriti informacije o nezakonitom zaposljavanju i trosenju budzeta, saopsteno je danas iz te partije.

“Do sada su imali manir brisanja imena sa dokumenata kojim su, iako neuspjesno, ipak pokusavali prikriti identitet lica koja nezakonito zaposljavaju po partijskoj direktivi. Medutim, kada su poslije brojnih javnih upozorenja konacno shvatili da to ne smiju raditi, dosjetili su se da pod izgovorom zastite licnih podataka proglase tajnom iznose naknada koje isplacuju po ugovorima, od kojih je ogromna vecina nezakonita. Skandalozna je cinjenica da u zvanicnim rjesenjima izmisljaju obrazlozenja koja nemaju utemeljenje niti u jednom propisu. Ne radi se ovdje o zaradama u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, mada ni tada ne bi smjeli sakriti iznos, nego o naknadama koje se proizvoljno odreduju mimo zakona za kratkorocno angazovanje lica za obavljanje nekog posla van djelatnosti organa, a vecinom se radi o nezakonitom zaposljavanju lica zloupotrebom ugovora o privremenim i povremenim poslovima, pa tim prije ne smiju biti skriveni od javnosti. Interes javnosti je da zna kome i koliko se isplacuje iz budzeta koji se puni placanjem poreza svih gradana, a narocito je interes javnosti da zna kako bahato, bezobzirno i krajnje nezakonito trose nase pare radi licnih i partijskih interesa”, istakao je Goran Bozovic, predsjednik OO Crnogorske Tivat i clan Predsjednistva Crnogorske.

U Crnogorskoj navode da skrivanje naknada po ugovorima predstavlja odraz skandalozne beskrupuloznosti i bezobrazluka, koji prevazilazi svaku mjeru, a jednako karakterisu i nonsalantno ponasanje sluzbenika Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode na celu sa Rajkom Jovicevic (DPS) koji u kontinuitetu ignorisu zahtjeve kojima traze informacije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.

“G-da Jovicevic “cuti” na sest dostavljenih zahtjeva jer je potpuno svjesna da ce nakon toga neizbjezno uslijediti dodatno raskrinkavanje Kusovca i njegovih pulena, ali i nje kao lica koje finalno odobrava isplate. Tu su brojne sumnjive isplate sa tekuce budzetske rezerve bez ikakvog obrazlozenja koje se mjere desetinama hiljada eura, zatim isplate sredstava odredenim sportskim klubovima iz Niksica, kao da je Niksic mjesna zajednica u Tivtu. Posebno je interesantna za javnost isplata pozajmice Sindikalnoj organizaciji JP Regionalni vodovod na cijem je celu Goran Jevric, koordinator DPS-a za Tivat, u iznosu od 50 hiljada eura, ali i isplate naknada clanovima raznih komisija kojima svojim partijskim uhljebima obezbjeduju dodatne apanaze, izvjestaj o naplati zakupa opstinske sale de sumnjamo na zloupotrebu drzavnih resursa u partijske svrhe, kao i popis lica na platnom spisku Opstine Tivat kojim bi se utvrdilo dodatno povecanje broja zaposlenih koji sada iznosi oko 195 lica samo u organima lokalne uprave. Jos skandaloznija je cinjenica da Agencija za zastitu licnih podataka i slobodan pristup informacijama cutanjem na podnesene zalbe stiti nezakonito ponasanje u kontinuitetu g-de Jovicevic, cime direktno stimulisu dalje krsenje zakona, a cime i sama Agencija evidentno cini prekrsaj. S tim u vezi podnesene su tuzbe upravnom sudu za cutanje uprave i krsenje zakona, za sto ce i Opstina i Agencija, kao i g-da Jovicevic i g-din Dokaj, predsjednik Savjeta agencije, kao odgovorna lica u navedenim organima platiti paprene kazne za nacinjene prekrsaje u kontinuitetu, i opet dostaviti sve trazene informacije, jer jednostavno to moraju uciniti po zakonu”, naglasava Bozovic.

Iz Crnogorske isticu da Kusovac brutalno krsi odluku Vlade Crne Gore o moratorijumu na zaposljavanje u javnom sektoru koja je na snazi od jula 2018. godine, a koja je nedavno produzena do 1. marta 2020. godine, te da otvoreno prkosi premijeru Dusku Markovicu i ministarki javne uprave Suzani Pribilovic koji kao floskule demagoski ponavljaju da zele smanjiti javnu administraciju i uciniti je efikasnijom i funkcionalnijom.

“Pored zloupotrebe nezakonitih ugovora kojima partijski bukvalno ,,trpa” u Opstinu Tivat clanove vladajuce koalicije po sopstvenom nahodenju, njemu podobne, bez javnog oglasavanja, bez ikakve provjere, samovoljno im odredujuci visinu naknade za obavljanje posla, Opstina Tivat konstantno raspisuje javne oglase kojima postepeno lica sa nezakonitih ugovora zaposljava u skladu sa zakonom na neodredeno vrijeme. Na ovaj nacin Kusovac svjesno i namjerno uskracuje prava gradana na slobodno zaposljavanje pod jednakim uslovima, sto predstavlja ozbiljno krivicno djelo”, porucuju iz Crnogorske

“Dzabe krijete informacije koje predstavljaju dokaze kako zloupotrebom polozaja i nesavjesnim radom u sluzbi unistavate nas grad. Da li ste svjesni cinjenice da ste potpisali preko 160 nezakonitih akata o zaposljavanju u Opstini Tivat za vrijeme Vaseg mandata u trajanju od nepunih 15 mjeseci, g-dine Kusovac, te da ste time direktno ostetili budzet u bruto iznosu od preko 250 hiljada eura, uz izvjesno nanosenje stete i dalje, jer mnogi ugovori jos traju, a u meduvremenu zakljucujete nove ili ih produzavate sa istim licima? Da li ste svjesni da cinite krivicna djela u produzenom trajanju za koja su predvidene dugogodisnje zatvorske kazne, od kojih Vas uz ostala brojna nedjela ni Bog sam ne moze spasiti, ako je Crna Gora pravna drzava? Ako nije sad, bice uskoro, budite sigurni. I dzabe nadlezni zmure na sve ovo uprkos brojnim dokazima, jasno nam je da im ne pada na pamet da pokrenu postupak po sopstvenoj inicijativi, i zato cu se licno potruditi da ne sede skrstenih ruku kad ste Vi i vasi saradnici u pitanju”, zakljucio je Bozovic.

Situacija ovog jutra je mirna

Zbog jakih kisa tokom jucerasnjeg dana, kada je u Podgorici zabiljezeno 80 litara po metru kvadratnom padavina, vatrogasci Glavnog grada imali su 20 intervencija.

Kako je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti saopstio Goran Jankovic, komandir Sluzbe zastite i spasavanja, najkriticnije tacke bile su u Dinosi, na Savinom potoku i na Starom aerodromu.

Situacija ovog jutra je mirna.

Kiparska vlada priznala propuste u programu ,,pasosi za investicije” i pokrenula istragu

Kipar je juce saopstio da je poceo proces oduzimanja drzavljanstva za 26 osoba koje su ga dobile u okviru tajanstvenog programa ,,pasosi za investicije”, priznajuci da je program imao nedostataka.

Ovo mediteransko ostrvo potresa skandal nakon sto je Rojters proslog mjeseca objavio spisak Kambodzanaca sa kiparskim pasosem, ukljucujuci nacelnika policije i ministra finansija.
Oduzimanje drzavljanstva je izuzetno neuobicajeno, a do tog poteza je doslo nakon sto su vlasti, zbog izvjestaja britanske agencije, pokrenule istragu.

,,Savjet ministara danas potvrduje stav vlade za strogim postovanjem pravila i uslova kiparskog programa investicija”, kazao je kiparski ministar unutrasnjih poslova Konstantinos Petrides nakon sastanka vlade koji je trajao cetiri sata.

Petrides nije naveo nacionalnost niti identitet pogodenih osoba, ali je kazao da se ,,to tice onih” koji su pomenuti u medijskim izvjestajima.

Izvori su za Rojters kazali da grupa kojoj ce drzavljanstvo biti oduzeto ukljucuje devetoro Rusa, osmoro Kambodzanaca, pet kineskih drzavljana, dvoje Kenijaca, jednog Melezijca i jednog Iranca.

Odluka se takode odnosi na devet investicionih projekata u kojima su partnerske grupe stranih investitora.

Kipar sprovodi program drzavljanstvo za investicije od 2013. godine, u okviru kojeg se investicijom od najmanje dva miliona eura moze kupiti pasos zahvaljujuci kojem korisnici mogu putovati bez viza sirom Evropske unije.

Vlasti tvrde da je program vise puta mijenjan, a da je ove godine potpuno reformisan u saradnji sa najmanje pet pravnika.
Reklamiranje programa je sada zabranjeno, ali je najmanje jedna advokatska kancelarija dijelila letke sa slikom pasosa posjetiocima na medunarodnom aerodromu.

Tokom pet godina od pocetka primjene programa do 2018, kiparska vlada je odobrila 1 864 zahtjeva za drzavljanstvo. Sa clanovima porodica korisnika ta cifra je do prosle godine porasla na preko 3200, a sada bi mogla iznositi i 4000, navodi Rojters.

,,Bilo je gresaka – na primjer greska je sto nijesmo imali kriterijume za, na primjer, osobe visokog rizika”, kazao je Petrides.

Rojters je istragom utvrdio da uticajni politicki, poslovni i policijski saradnici kambodzanskog dugogodisnjeg vladara, premijera Hun Sena, u inostranstvu imaju imovinu vrijednu desetine miliona dolara.

Hun Sen je prethodno negirao navode opozicije da njegovi bliski saradnici imaju pasose drugih drzava i da u inostranstvu zive na visokoj nozi. Oko 70 odsto Kambodzanaca zivi od tri dolara dnevno, navodi se u izvjestaju Azijske banke za razvoj.

Ministri se zaduzili 40 miliona, a Vukovic tvrdi da nije propust sto skolskih objekata nema u streteskom dokumentu o razvoju Podgorice

Uprkos tome sto se drzava zaduzuje kod Evropske investicione banke da bi izgradila cetiri nove skole na teritoriji glavnog grada, ti objekti namjerno su izostavljeni iz Strateskog plana razvoja Podgorice do 2024. godine.

To je novinarima juce kazao gradonacelnik Ivan Vukovic, odgovorivsi da nije u pitanju propust, vec su u Glavnom gradu odlucili da izostave iz plana sve ono sto nije “direktno u domenu njihovih nadleznosti”.

Nekoliko sati nakon sto je dao ovakvu izjavu, stiglo je zajednicko saopstenje Glavnog grada i Ministarstva u kojem tvrde da ce se ovi objekti “svakako naci u planskim dokumentima”.

“Nije u pitanju nikakav propust. Jednostavno smo odlucili da izostavimo iz plana ono sto nije direktno u domenu nasih nadleznosti… To sto objekata nema u planu ne znaci da oni nece biti radeni, vec upravo suprotno”, kazao je prije toga Vukovic.
On je ocijenio da su izgradnja skola, vrtica i bolnica stvari kojima se bavi drzava, a Glavni grad nastupa kao partner kroz ustupanje zemljista, oslobadanja investitora placanja komunalne naknade…
“To cemo ciniti u narednom periodu. Vrlo pomno pratimo ono sto su aktivnosti Ministarstva prosvjete i pripremamo teren za realizaciju svih ovih investicija o kojima ministar govori – od vrtica na Zlatici, do skole u Tolosima. Mi vec radimo infrastrukturu prema buducoj skoli u Siti kvartu”, kazao je Vukovic.

To je, tvrdi “njihov dio posla”, a “nosioci tih projekata su drzavni organi i samim tim mi nismo nasli za shodno da ih pomenemo u nasem strateskom planu”.

Ministar finansija Darko Radunovic juce je u prisustvu ministra prosvjete Damira Sehovica potpisao ugovor sa Evropskom investiocionom bankom, kojim se obezbjeduje 18 miliona eura za “Program unapredenja crnogorskog obrazovanja”.
Ukupna vrijednost tog projekta je 40 miliona, a planirano je 11 investicija – izgradnja cetiri nove skole, rekonstrukcija i nadgradnja tri vrtica, projekat adaptacije desetak srednjih skola, ali i projekat opremanja obrazovnih ustanova informatickom opremom, mobilijarom…

Projektom sa Evropskom investicionom bankom planirana je izgradnja i cetiri nova objekta u Podgorici, kojih nema u planu.
To su nova zgrada gimnazije, vrijedna preko sest miliona, izgradnja nove osnovne skole na Zabjelu sto bi trebalo da kosta oko 5,5 miliona eura i pola miliona manje vrijedna izgradnja osnovne skole u Siti kvartu. U okviru projekta predvidena je i nova skola u naselju Karabusko polje…

“Vijesti” su juce objavile da pojedinih projekata, kao sto je izgradnja gradske bolnice i novog groblja u Donjim Kokotima, kao i rekonstrukcije puta od Rogama do Spuza nema u planu. Gradski zvanicnici kazali su da gradske bolnice nema u planu jer im niko nije dostavio dokumentaciju, dok se od druga dva projekta odustalo zbog nerijesenih imovinsko – pravnih odnosa.
Pojedini opozicioni odbornici ocijenili su da se ne moze govoriti o Strateskom planu jer se pominje rekonstrukcija 33 saobracajnice, ali i zbog toga sto nema novih skola i vrtica koje najavljuje Vlada.

Nece krsiti zakon da bi cijene vode bile nize

Vukovic je juce kazao da je broj zaposlenih u Vodovodu smanjen za 20 i da ce se taj trend nastaviti, sto je bio i njegov zahtjev prema menadzmentu tog gradskog preduzeca.

On je, odgovarajuci na pitanje da li ce cijene vode u Podgorici biti smanjene, kazao da nije spreman da krsi zakone kako bi ubirao jeftine politicke poene.

“To sto je zakon takav nije stvar moje volje, vec rezultat odluke nadleznih. Mi smo zahtijevali i uspjeli da prolongiramo primjenu jednog dijela odredbi za izjednacavanje tarifa znajuci da ce to predstavljati jednu nepovoljnu okolnost u kontekstu price o standardu nasih sugradana”.

Objekti ce ipak biti u planskim dokumentima?

Iz Gradanskog pokreta URA juce su ocijenili da ocigledno nema saradnje oko strateskih dokumenata i planova izmedu Ministarstva prosvjete i Glavnog grada.

Porucili su da Glavni grad i Ministarstvo rade jedino na zajednickim saopstenjima, ali ne i planskim dokumentima.

U zajednickom saopstenju Ministarstva i Glavnog grada pise da je njihov zajednicki rad “najbolji odgovor na politikantska saopstenja”. “Ovog puta necemo se upustati u jalove politikantske debate, vec cemo umjesto toga pustiti da gradani daju svoj sud o nasem zajednickom radu za sve planirane obrazovne projekte koji se odnose na Glavni grad, a koji ce svakako naci svoje mjesto u odgovarajucim planskim i strateskim dokumentima”.

VEBER PORUCIO

Ambasador Njemacke u Crnoj Gori Robert Veber kazao je da ideja o ulasku drzava naseg regiona u neku vrstu ekonomske unije, bez punopravnog clanstva, nije realna ,niti odrziva. Njemacki ambasador je u emisiji Fokus na TVCG pojasnio da EU treba da kao pouzdan partner ispuni ono sto je obecala zemljama Zapadnog Balkana.

“Uvijek postoje ideje koje se objavljuju, ali to nije zvanicna pozicija EU. To nije ni zvanicni predlog. Mislim da, posebno za region Zapadnog Balkana, cisto ekonomska unija bez politicke unije i punopravnog clanstva, tacnije ukupnog paketa nije dovoljno”, kazao je on.

Veber pojasnjava da ekonomski prostor koji se prikljucuje EU moze da dovode do boljeg zivota, ali se, kako je kazao, njime ne rjesava problem u regionu .

“To je premalo”, kazao je njemacki ambasador.

Odgovarajuci na pitanje da li tako nesto ukoliko ipak zazivi, moze biti nepravedno prema Crnoj Gori koja je, kako je kazao, najvise napredovala, ambasador Veber je kazao da EU mora biti pouzdan partner,i da “ono sto smo obecali ispunimo, da budemo fer i prema Crnoj Gori koja je napredovala us svom reformskom procesu”.

Njemacki ambasador kaze da se Njemacka nadala pozitivnoj odluci za Sjevernu Makedoniju i Albaniju i da bi to bila “dobra poruka za cijeli region posebno za one drzave koje su vec u procesu pregovora, kao sto su Crna Gora i Srbija, ali i za one koje nisu u tom procesu”.

“Nazalost, mi nijesmo uspjeli u tome, zao mi je sto nije doslo do otvaranja pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Mi cemo mukotrpno raditi na tome da prilikom sljedeceg zasjedanja budemo imali bolju odluku i da se otvori evropska perspektiva za te drzave”, kazao je Veber.

On smatra da to isto znaci i za drzavu kao sto je Crna Gora “koja je uznapredovala u tom procesu”.

“Da ne smije da se obeshrabri, ona treba da nastavi putem kojim ide uspjesno, jer je veliki put preden”, kaze ambasador Njemacke, uz ocjenu da je Crna Gora ostvarila, kako je kazao “konkretne rezultate u oblasti reformi i ne smije upasti u zamku da stane jer bi to dalo argumente Euroskepticima”.

Nakon predsjedavanja Hrvatske u EU u prvoj polovini naredne godine, uslijedice predsjedavanje Njemacke u drugoj polovini tokom kojeg region moze da ocekuje da ce Njemacka ostati pri svojojj rijeci i podrzavati region, kazao je ambasador, ocijenivsi “da ce raditi na tome da region ima pristupnu perspektivu i da ce nasa rijec ostati i biti ispunjena”.

“Zemlje koje su zapocele svoj put i koje budu spremne pristupanju imace fer ponudu i vjerujemo da je nase interesovanje i interes da region ude u EU, jer drzave ZB jesu integralni dio Evrope i od nje se ne moze odvojiti”,kazao je Veber

Njemacki ambasador zakljucio je da za region ZB “nije bitan tacan datum prijema vec poruka koju moramo prenijeti, a to je da ce ovaj to je da ce ova generacija koja je sada u politici i ova sadsnja generacija dozivjeti ispunjenje ovog projekta, a ne vasi unuci nego ce ova generacija vec to dozivjeti”, porucio je njemacki ambasador.

Isidora Sekulic-Soc, RTCG

  • Njemačka: Zabrana petardi i privatnog vatrometa?
    on 30/12/2026 at 11:21

    Policija je u njemačkoj pokrajini Tiringiji u noći sa 28. na 29. decembar izašla na teren zbog prijave da je navodno u toku provala u jedan supermarket. Ali radilo se samo o mladićima koji su, opremljeni ćebadima i toplim čajem, čekali otvaranje prodavnice. Naime, ovog ponedjeljka započela prodaja novogodišnjeg vatrometa. U Njemačkoj on smije da se prodaje odraslim osobama starijim od 18 godina samo zadnja tri radna dana do 31. decembra.

  • Kineske vojne vježbe jačaju strah od invazije na Tajvan
    on 30/12/2026 at 11:16

    Kineska vojska je u ponedjeljak pokrenula najopsežnije manevre oko Tajvana, navodeći da će vježbe sa bojevom municijom simulirati blokadu ključnih luka tog ostrva.

  • Izrael priznao Somalilend – nova kriza na Rogu Afrike?
    on 30/12/2026 at 11:05

    Ne baš iz vedra neba, ali ipak iznenađujuće, Izrael je priznao Somalilend kao suverenu državu. To je de fakto nezavisna država na rogu Afrike unutar međunarodno priznate Somalije, čija vlada u Mogadišu odlučno odbija nezavisnost tog otcijepljenog područja. Somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud na državnoj televiziji je poručio: „Somalija će iskoristiti sva dostupna sredstva da se diplomatskim kanalima suprotstavi izraelskoj agresiji.“

  • Kafala-sistem – savremeno ropstvo
    on 30/12/2026 at 09:36

    Šeron je imala 21 godinu kada je krajem aprila 2024. preko agencije iz Kameruna došla u Liban - da radi, zaradi novac i pomogne porodici.

  • Oulu i Trenčin – Evropske prijestonice kulture 2026.
    on 30/12/2026 at 06:28

    Trenčin je slikoviti grad u zapadnoj Slovačkoj. Njegov simbol je istorijski zamak koji se uzdiže na stijeni iznad grada. Centar grada čini ovalni trg sa kafićima i pabovima, a stolovi stoje napolju.

  • Godina sa Dodikom otvorila jedan paradoks
    on 30/12/2026 at 06:17

    Sudnica Suda Bosne i Hercegovine u protekloj godini pretvorila se u prostor obračuna ne samo s jednim političarem, nego sa čitavim konceptom osporavanja visokog predstavnika i državnog poretka.

  • Godina šokova – kako je Tramp uzdrmao Brisel
    on 29/12/2026 at 11:56

    Donald Tramp nije ni godinu na funkciji predsjednika Sjedinjenih Država, a Briselu se čini kao vječnost. Iz Vašingtona su svake sedmice stizale nove provokacije, optužbe, pa zatim iznenadne promjene kursa. Šok za šokom – a onaj od 4. decembra bio je vrhunac, ocjenjuje dopisnica iz Brisela njemačkog javnog servisa ARD Helga Šmit.

  • Svjetska ekonomija 2026: Koji izazovi su pred nama?
    on 29/12/2026 at 11:38

    Globalna ekonomija je tokom 2025. prošla kroz mnogo izazova, uključujući oštre trgovinske tenzije, neujednačen, ali umeren rast, kao i rastuću zabrinutost zbog povišene inflacije i nivoa zaduženosti u mnogim djelovima svijeta. Očekuje se da će se veliki dio tih problema preseliti i u 2026.

  • AfD ponovo smije da učestvuje na Minhenskoj konferenciji
    on 29/12/2026 at 10:45

    Nakon što je AfD prethodne dvije godine bila isključena sa Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), stručnjaci za bezbjednosnu politiku iz te stranke 2026. godine će ponovo moći da učestvuju na ovom visoko rangiranom skupu.

  • Tramp i Zelenski hvale napredak u pregovorima – za sada malo detalja
    on 29/12/2026 at 09:36

    Američki predsjednik Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozitivno ocjenjuju svoje razgovore na Floridi. „Ostvaren je veliki napredak“, rekao je Tramp.