SA AMERICKIM ADMIRALOM

Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev i ministarka odbrane Radmila Sekerinska sastali su se na nosacu aviona “Hari S. Truman” u Napulju sa admiralom Dzejmsom Fogom, komandantom americkih pomorskih snaga u Evropi i Zajednicke komande saveznickih snaga u Napulju.

Kako je danas saopstila vlada u Skoplju, Zaev je ocijenio da je sastanak sa admiralom Fogom na nosacu “Hari Truman” jasan signal aktivnog ucestvovanja Sjeverne Makedonije u globalnim procesima koji donose mir u svijetu, kao i u procesima u kojima se zajedno sa saveznicima bori sa svim konvencionalnim i hibridnim prijetnjama za sigurnost i bezbjednost.

U izjavi, dostavljenoj medijima, on je istakao da su sada najjace zemlje svijeta saveznici Sjeverne Makedonije koja je partner sa svim njima.

“Prosle sedmice u Londonu smo osjetili sta znaci biti dio porodice NATO. Posjetom nosacu aviona ‘Hari Truman’, kompletiramo sliku pripadnosti Sjeverne Makedonije najjacem savezu kolektivne bezbjednosti koji ujedinjava skoro milijardi ljudi u svijetu”, naveo je Zaev.

Prema njegovim rijecima, Sjeverna Makedonija postaje clanica NATO u jednom izuzetnom geostrateskom trenutku, posebno vaznom momentu za zonu uticaja u jugoistocnoj Evropi, u Crnomorskom basenu i u Sredozemnom moru, iz kojeg se kontrolisu tri kontinenta.

“Ali, podrska nasih strateskih partnera, posebno SAD i drugih clanica NATO, stvorila je uslove da pozivnica za clanstvo uopste ne bude dovedena u pitanje. Mi smo dio bezbjednosnog stita najmocnijeg vojnog saveza na svijetu. NATO je najsnaznija garancija za nasu stabilnost, sigurnost, nepromjenjivost granica i ocuvanje teritorijalnog integiteta, A, bezbjednost i sigurnost su osnova svake ekonomije – osnov za strane investicije, za vece plate, za dobra radna mjesta, za prosperitet”, rekao je premijer Sjeverne Makedonije.

Zaev i Sekerinska su na americkom nosacu aviona bili zajedno sa premijerom Bugarske Bojkom Borisovom i ministrom odbrane te zemlje Krasimirom Karakacanovim.

U delegaciji Sjeverne Makedonije bili su predsjednik parlamenta Taljat Dzaferi i nacelnik Generalstaba Vasko Durcinovski, zajedno sa americkom ambasadorkom u Skoplju Kejt Berns.

“Hari S. Truman” je jedan od 10 najvecih nosaca aviona, klase Nimic (Nimitz), duzine 333 metra i nosivosti 100.000 tona. Ima nuklearni pogon, visoko razvijenu tehnolosku opremu i moze da ponese 90 letjelica.

3,4 STEPENA RIHTERA

Albaniju je jutros ponovo potresao zemljotres, jacine 3,4 stepena Rihterove skale.

Prema podacima Evropskog centra za pracenje i obavjestavanje o zemljotresima, to je deseti zemljotres koji je pogodio Albaniju u proteklih 70 sati.

Za sada nema preciznijih podataka gdje je bio epicentar zemljotresa, niti na kojoj dubini se dogodio.

Navodi se samo da je u blizini Tirane.

POSLJEDICE ZEMLJOTRESA

Izvjestaj o preliminarnoj steti koju je izazvao razorni zemljotres 26. novembra u Albaniji, pokazao je da od oko 6.000 zgrada koje su pregledane, oko 2.450 nije upotrebljivo, 460 treba da bude sruseno, dok su 43 objekta vec srusena. Predsjednik Edi Rama porucio je onima koji, kako je rekao, namjerno ostecuju svoje domove da to ne cine, jer drzava nece moci da im pomogne.

Rama je podnio prvi izvjestaj o preliminarnoj steti od zemljotresa. Drugi preliminarni izvjestaj najavio je za 16. decembar, a konacni ce biti spreman u januaru naredne godine.

Na sjednici Odbora za obnovu, Edi Rama je rekao da ce nakon objavljivanja konacnog izvjestaja o steti biti otvoren put za donacije i obnovu unistenih domova.

Prema njegovim rijecima, ovakvi izvjestaji zahtijevaju vrijeme.

“Radi transparentnosti, radimo na posebnom izvjestaju sa detaljnim podacima o vladi, donacijama i korisnicima”, rekao je Rama i dodao da je u pripremi i poseban zakon o saniranju stete ciji je cilj stvaranje, kako je rekao, ekskluzivnog okvira za sve aspekte rekonstrukcije.

Podnoseci prvi preliminarni izvjestaj o posljedicama zemljotresa, Rama je porucio onima koji, kako je rekao, namjerno ostecuju svoje domove da to ne cine, jer drzava nece moci da im pomogne.

Istakao je da su sva ostecenja vec popisana i da namjerna ostecenja nece biti uzimana u obzir.

“Kazem svima da ne rade takve stvari. Program je za one koji su izgubili svoje domove i ne mogu cak ni da udu u svoj dom. U ovom trenutku moram biti vrlo jasan da namjerno prouzrokovane stete nece proci”, rekao je Rama, prenio je portal Balkan veb.

Rama je boravio u Istanbulu, gdje se sastao sa turskim predsjednikom Redzepom Tajipom Erdoganom i turskim i arapskim privrednicima od kojih ocekuje pomoc.

Turski inzenjeri su vec u Albaniji, gdje ce, kako je ranije obecao Erdogan, graditi 500 kuca.

Svoje inzenjere su u ostecena podrucja Albanije uputili Grcka, Italija, Sjedinjene Drzave, Francuska, Bugarska i Rumunija.

Skole su pocele da rade u Dracu i Tirani, ali je vise od 10.000 djece moralo je da bude premjesteno u druge skole, prenijeli su albanski mediji.

Evropska unija pomaze Albaniji u procjeni stete i potreba obnove, a Evropska komisija je za pocetak vec poslala 15 miliona eura.

Vlada Albanije je za obnovu izdvojila 13 milijardi leka (117 miliona dolara), dok je ostalih sedam milijardi leka prikupljeno iz donacija.

U zemljotresu jacine 6,4 jedinice Rihtera poginula je 51 osoba, a ranjeno vise od 3.000 ljudi. Vise od 11.000 zgrada je osteceno, a procijenjeno je da je 13.000 ljudi ostalo bez svojih domova.

BIVSI OFICIR OVK

Lider Demokratske partije Kosova i bivsi predsjednik Skupstine Kosova Kadri Veselji, danas u 10 sati ce se pojaviti pred tuziocima Specijalnog suda za zlocine bivsih visokih oficira bivse Oslobodilacke vojske Kosova u Hagu.

Prije odlaska, Veselji je u ponedjeljak medijima u Pristini rekao da je to ujedno i medunarodni trenutak da se potvrdi, kako je naveo, “cistoca rata naseg naroda, rata nase vojske”.

Ponovio je da je ponosan na borbu OVK.

“Mislim, ne mijenjam taj dio svog ponosnog zivota ni sa cim. Istorija OVK je prica o nasem narodu i borbi za slobodu i nezavisnost”, rekao je Veselji.

Veselji je prvobitno trebalo da bude saslusan 4. decembra, ali kako je saopsteno iz njegovog kabineta ispitivanje je iz tehnickih razloga odlozeno za 10. decembar.

Za sada nije poznato u kom je svojstvu Veselji pozvan pred tuziocima Specijalnog suda, u svojstvu svjedoka ili osumnjicenog.

Do sada je pred tuzilastvom Specijalnog suda pozvano na razgovor oko 200 osoba, ukljucujuci neke od bivsih visokih licnosti Oslobodilacke vojske Kosova koji su bili dio kosovske politicke scene poslije rata.

Posljednji koji se pojavio pred specijalnim tuzilastvom je bivsi pripadnik OVK, bivsi gradonacelnik Maliseva i aktuelni vrsilac duznosti zamjenika ministra za dijasporu Isni Kiljaj.

Medu onima koji su ispitivani ili dobili pozive za ispitivanje su i bivsi Vrhovni komandanti OVK, Sulejman Seljimi i Bisljim Zurapi, bivsi portparol OVK, Jakup Krasnici aktuelni premijer u ostavci Ramus Haradinaj i komandanti operativnih zona OVK.

ZBOG HANDKEA

Ministarstvo inostranih poslova Hrvatske saopstilo je da ce ta zemlja bojkotovati dodjelu Nobelove nagrade Peteru Handkeu koji je, kako je navedeno, “osoba politicki angazovana u davanju podrske velikosrpskoj politici Slobodana Milosevica”.

Na zvanicnom Tviter nalogu tog ministarstva je navedeno da je “odluceno o neucestvovanju ambasadora Hrvatske u Kraljevini Svedskoj na sjutrasnjoj ceremoniji dodjele Nobelove nagrade u Stokholmu, zbog dodjele nagrade osobi politicki angazovanoj u davanju podrske velikosrpskoj politici Slobodana Milosevica 90-ih godina proslog vijeka”.

Takode, kancelarija Zeljka Komsica informisala je ambasadu BiH u Svedskoj da ne postoji ovlascenje za prisustvo ceremoniji dodjele Nobelove nagrade, saznaje Klix.ba.

“Ovim putem vas informisemo da Predsjednistvo BiH nije zauzelo stav kojim se bilo ko ovlascuje da prisustvuje dodjeli Nobelove nagrade u ime Bosne i Hercegovine, a u tome smislu niti u ime Ambasade BiH u Kraljevini Svedskoj. Napominjemo, da bi svaki vid samovoljnog postupanja mimo Ustavom utvrdenih stavova Predsjednistva Bosne i Hercegovine predstavljao krsenje Ustava i zakona Bosne i Hercegovine”, stoji u dopisu upucenom Ambasadi BiH u Svedskoj.

Pored Hrvatske i BiH, Kosovo, Albanija i Turska takode nece prisustvovati ceremoniji dodjele, zbog Handkea, podsjeca N1.

SKOPLJE

U Skoplju je uhapsen jedan 49-godisnjak jer je preko Fejsbuka uputio “ozbiljne prijetnje po zivot” premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva.

Ministarstvo unutrasnjih poslova je danas saopstilo da je Sektoru za kompjuterski kriminal u nedjelju prijavljeno da je M.S.(49) iz Skoplja na drustvenoj mrezi Fejsbuk objavio “ozbiljne prijetnje po zivot” premijera, te mu je, uz sudski nalog, pretresen stan.

Pretresom su “otkriveni i oduzeti predmeti u vezi tim krivicnim djelom”, osumnjiceni je priveden i o tom slucaju je obavijesten drzavni tuzilac.

Protiv M.S. Sektor MUP za kompjuterski kriminal ce podnijeti krivicnu prijavu zbog sumnje da je izvrsio krivicno djelo ugrozavanja sigirnosti.

3,7 RIHTERA

Zemljotres jacina 3,7 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je okolinu Medove u Albaniji, registrovao je Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Zemljotres koji je registrovan u 15 sati i 53 minuta registrovao, bio je manje jacine sa epicentrom na 15 km juzno od Medove.

“Jacina ovog zemljotresa u hipocentru (zaristu) iznosila je 3.7 jedinica Rihterove skale, sto odgovara epicentralnom intenzitetu od V stepeni Merkalijeve skale (MCS)”, navodi se u saopstenju.

Zariste ovog zemljotresa locirano je na dubini od 12 km.

“Zemljotres nije mogao izazvati materijalne stete u epicentralnom podrucju”, zakljucili su u saopstenju.

OEBS UPOZORIO ALBANIJU

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) pozvala je danas vlasti Albanije da poboljsaju prijedlog zakona o novom sistemu registracije onlajn medija.

Predstavnik OEBS-a za medije Arlem Dezir je pozvao Parlament Albanije da dopuni izmjene prijedloga tog zakona.

Ukazao je na vaznost sprovodenja tog zakona i naglasio da regulatorna agencija mora da bude potpuno nezavisna i slobodna od politickog mijesanja.

OEBS i medijske organizacije Albanije su kritkovali proslogodisnji prijedlog zakona o onlajn medijima i najavu visoke kazne za neregistrovane provajdere elektronskih medija.

Dezir je rekao da se ne smije tumaciti da ce taj zakon dati pravo na cenzuru ili drugo ogranicavanje slobode izrazavanja.

Istakao je da su prihvacene neke preporuke OEBS-a na taj propis, te ce mogucnost blokade pristupa onlajn sadrzajima biti ogranicena na samo tri slucaja: decija pornografija, promocija terorizma i ugrozavanje bezbjednosti drzave.

Dezir je predlozio unosenje nekoliko izmjena “da bi se precizirala garancija slobode izrazavanja i sprijecila nepotrebna ogranicenja ili sankcije za provajdere elektronskih medija”.

“Nadam se da ce se tokom rasprave u Parlamentu nastaviti popravljanje prijedloga zakona amandmanima, uz uzimanje u obzir javne rasprave s civilnim drustvom, novinarskim udruzenjima i medijima”, naveo je Dezir.

ERDOGAN NAJAVIO

Predsjednik Turske Redzep Tajip Erdogan rekao je da ce ta drzava izgraditi 500 novih stanova u podrucjima pogodenim zemljotresom u Albaniji, u roku od godinu.

On je kazao da su njihovi timovi u Albaniji.

“Ocekujemo da odluce gdje da gradimo, da bismo sto prije zapoceli sa izgradnjom. U roku od sest mjeseci do godinu zavrsicemo sa izgradnjom. Zbog hladnog vremena rijesili smo da posaljemo satore koji se koriste tokom zime”, rekao je Erdogan.

On je na pitanje da li vjeruje da ce ucesnici donatorske konferencije za Albaniju pozitivno odgovoriti na poziv za pomoc toj zemlji nakon zemljotresa, rekao da je ponovio poziv albanskog premijera Edija Rame za pomoc i da se nada pozitivnom odgovoru.

Nakon susreta Rame sa Erdoganom na donatorskoj konferenciji u Istanbulu, Rama je izjavio da se svi solidarisu sa onima koji su pogodeni zemljotresom, ali da je ta solidarnost daleko od dovoljne za potrebe zemlje u cilju prevazilazenja posledica zemljotresa.

NOVI KOMESAR

Komesar za prosirenje Oliver Varheji kaze da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebalo da budu pokrenuti na prolece.

Varheji je izjavio da su se ministri spoljnih poslova EU pred sastanak Savjeta EU u Briselu sastali sa sefovima diplomatija Sjeverene Makedonije i Albanije.

Debata je bila ohrabrujuca. Izgleda da cemo biti u mogucnosti da napredujemo i ispravimo gresku nacinjenu u oktobru. Trebalo bi da pocnemo pristupne pregovore sa obe zemlje na proljece”, porucio je Varheji.

Zemlje clanice EU nijesu u oktobru mogle da se dogovore oko otvaranja pristupnih pregovora sa Albanijom i Makedonijom, sto je izazvalo brojne kritike na racun Unije.

Francuska je dalje korake u procesu prsitupnja EU uslovila reformom samog procesa.

Nova Evropska komisija bi do kraja januara trebalo da izade sa predlogom nove metodologije pristupnog procesa.

Ocekuje se da bi zemlje clanice o novoj metodologiji i otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevrenom Makedonijom trebalo da odlucuju u martu 2020.