DACIC PORUCIO

Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dacic rekao je da je za Srbiju saradnja s NATO-om, vazna i da Srbija zeli da ona bude jos bolja, ali da se vojna neutralnost zemlje nijednog trenutka ne dovodi u pitanje.

“Saradnja sa NATO zasnovana je na jasnim premisama i pociva na uvazavanju politike vojne neutralnosti Srbije, bez uslovljavanja nase zemlje da postane clanica Alijanse. Istovremeno, prisutna je otvorenost Srbije da dodatno unaprijedimo politicki dijalog i konkretnu saradnja sa NATO u svim oblastima od zajednickog interesa (…) Politika vojne neutralnosti, kao osnova nase politike ne samo prema NATO, vec i prema svakom drugom vojnom savezu, ne dovodi se u pitanje”, rekao je Dacic na otvaranju sedme Beogradske NATO nedjelje.

Prema njegovim rijecima, Srbija razumije odluku svojih susjeda da postanu clanice NATO i da zato ocekuje njihovo razumijevanje za kontakte i saradnju Beograda sa drzavama koje nijesu u NATO.

Dacic je naveo da je situacija na Kosovu vazan dio saradnje s NATO i da je Kosovo za Srbiju najveci politicko-bezbjednosni izazov.

“Od Alijanse ocekujemo da sa razumijevanjem sagledava i podrzava nase prioritete, sto se narocito odnosi na Kosovo i Metohiju. Smatramo da samo kompromisno rjesenje postignuto dijalogom Beograda i Pristine, uz podrsku medunarodne zajednice, moze da obezbijedi trajni mir i stabilnost. Ne postoji ni jedan razlog da nesto sto usaglase dvije strane ne bude prihvatljivo za bilo kojeg treceg aktera”, izjavio je sef srpske diplomatije.

On je ponovio i protivljenje Srbije pretvaranju “Kosovskih bezbjednosnih snaga” u “Vojsku Kosova”, i naveo da se time krsi rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti i ugrozava regionalna i sira stabilnost.

ILDEM SAOPSTIO

NATO nikad nece vrsiti pritisak na Srbiju da mu se pridruzi, porucio je pomocnik generalnog sekretara NATO za javnu diplomatiju Tacam Ildem.

On je ujedno istakao i da Alijansa podrzava pregovore izmedu Beograda i Pristine i predstavlja regionalno prisustvo u obliku Kfora na Kosovu.

“Zelimo stabilan, bezbjedan i napredan Zapadni Balkan”, rekao je Ildem na konferenciji “Prolazimo kroz zidove”, koju organizuje Centar za evroatlantske studije, u okviru Sedme Beogradske NATO nedjelje.

Dva su, kako kaze, kljucna razloga za to.

“Prvo, dijelimo sa vama vase vidanje demokratije i dobrosusjedskih odnosa sa drugom zemljama i medunarodnim organizacijama. Drugo, kad su susjedi NATO bezbjedni i stabilni i mi smo stabilni i bezbjedni”, naglasio je on.

Ildem je naglasio da NATO shvata teret koji Srbija nosi u ocuvanju regionalne stabilnosti i podrzava njene ambicije za blizu integraciju sa EU.

“Shvatamo odluku da postanete partner NATO, ali da ne trazite clanstvo”, rekao je Ildem.

Ildem je istakao da NATO ne govori svojim partnerima sta da rade, vec samo omogucava dijalog po pitanjima sigurnosnih izazova. On je dodao da NATO i njegove clanice u potpunosti razumiju pravo svih zemalja da vode sopstvenu bezbjednosnu politiku i da donose odluke o tome kako ce je primijeniti.

To, kako kaze, ukljucuje i pravo da zemlja da donese odluku do koje mjere ce biti angazovana u saradnji sa NATO.

On je rekao da NATO shvata da je kontroverzan u Srbiji jer su sjecanja na vazdusnu kampanju 1999. godine i dalje bolna za mnoge, pogotovo za one koji izgubili voljene.

“NATO kampanja nikad nije bila protiv srpskog naroda, vec u cilju zastite civila”, tvrdi on i dodaje da je svaki nevini zivot koji je izgubljen tragedija zbog koje zale.

JEDNA OD NAJJACIH IKAD

Hrvatski dio Jadrana pogodila je juce jedna od najjacih oluja ove godine, a jugo koji je duvao u Splitu najjaci je u ovom vijeku.

Od jutros je vjetar u slabljenju, ali se ocekuju obilne padavine, prenijeli su hrvatski mediji.

Portal Index pise da je posebno u Dalmaciji jak jugo nosio sve pred sobom, cupao stabla i bacao ih po automobilima i putevima. Mnogi putevi su blokirani, a materijalna steta je velika.

Predio Istre jugo sa veoma jakim, orkanskim udarima pogodio je sinoc.

Od jutros jugo je u slabljenju i mijenja pravac u jugozapadni i zapadni vjetar.

Prema pisanju Indexa, udari vjetra koji su juce na dubrovackom podrucju prelazili 140 km/h, a u Splitu je na zvanicnoj DHMZ stanici na Marjanu zabiljezen orkanski udar od 134,28 km/h.

Treca je to, kazu, najveca brzina juga u Splitu zvanicno zabiljezena u posljednjih 60 godina. Jaci udar juga zabiljezen je 24. novembra 1987. godine, kada je duvao 138,60 km/h i 1. februara 1986., kada je izmjereno 149,04 km/h.

More je poplavilo kompletne nize djelove obale, a u nekim djelovima Kastela more je dopiralo do kucnih pragova. Koliko je situacija bila alarmantna, pokazuje i to sto su iz Grada Kastela dijelili gradanima dzakove s pijeskom.

Poplavljeni su bili i obalni djelovi brojnih gradova na obali i ostrvima, od Dubrovnika, preko Omisa, Splita, Trogira i Sibenika, pa sve do Istre i ostrva.

Poplavljene su plaze, rive, kuce i poslovni prostori, talasi su razbijali brodove o obalu, a neke su i potopljeni.

Prava steta bice poznata tek nakon sto nevrijeme prode.

Danas se nastavlja umjereno do pretezno oblacno vrijeme uz povremenu kisu, a ujutro u unutrasnjosti i mjestimicnu maglu.

UZAS U ZAGREBU

Dva bezivotna tijela pronadena su u utorak uvece u stanu u zagrebackoj cetvrti Tresnjevka, prenose hrvatski mediji.

Policija i vatrogasci su u stan usli kroz prozor s obzirom da stan ima blindirana vrata. Stan se nalazi na Novoj cesti, jednoj od vecih ulica na Tresnjevci, javio je Jutarnji list.

Jos nije poznat uzrok smrti, a vise informacija bice poznato danas.

RAMA

Albanski premijer Edi Rama rekao je da politicari u Pristini ugrozavaju spoljnu politiku Albanije zarad svojih unutrasnjih politickih interesa.

Kako je rekao, oni to rade suprotstavljanjem zajednickoj inicijativi za stvaranje balkanskog mini-Sengena.

On je, kako prenosi B92, rekao da je dugo objasnjavao Aljbinu Kurtiju, lideru Samoopredjeljenja i kandidatu za premijera privremenih pristinskih institucija, u cemu je znacaj procesa mini-Sengena i da bi bio veoma iznenaden, ako on to ne razumije, jer je, kako je dodao, Kurti dovoljno inteligentan.

“Ako se pretvara da razumije ili ne razumije, to je njegov izbor, ali izgleda da se spoljna politika sa Albanijom koristi za unutrasnju politiku. Ne vjerujem da je to najbolje, imacemo vremena da razgovaramo i produbimo diskusije”, rekao je Rama.

Povodom izjave Kurtija o otvaranju granica izmedu Albanije i Kosova, rekao je da takvo nesto ne moze da se ucini bez pristanka Srbije.

“Ako Kurti zeli da otvori granice, onda se mora sloziti sa svim drzavama”, rekao je Rama.

On je naveo i da ga rukovodstvo u Pristini nije pitalo za misljenje kada je odlucilo da uvede takse na robu iz Srbije, ali da je on tu odluku iskreno podrzao, prije svega kao akciju koja bi trebalo da ima politicki, a ne ekonomski rezultat.

BREGU

Svaka inicijativa ciji je cilj odlucno ukidanje prepreka u nasem regionu nuzna i treba je razmotriti, kazala je generalna sekretarka Vijeca za regionalnu saradnju Majlinda Bregu o inicijativi iz Ohrida-malom Sengenu.

Kako je kazala, Vijece je u potpunosti posveceno regionalnoj saradnji.

“To je nasa misija, a u Ohrid smo bili pozvani da cujemo prijedlog lidera tri ekonomije iz naseg regiona”, dodala je ona.

Bregu je podsjetila da su sest ekonomija regiona, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosov*, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbiju u procesu uspostavljanja regionalnog ekonomskog prostora, koji je zvanicno predstavljen 2017. godine, na zahtjev svih sest pomenutih lidera.

“Medutim, u poredenju sa prije dvije i po godine, izgledi su daleko od dobrih. Proces pristupanja Evropskoj uniji je bio spor, a sada je i jos nejasniji. Bilateralni sporovi i razliciti pristupi doprinijeli su odgadanju zajednickog ekonomskog prostora, uz odredene aktivnosti koje su bile na listi prioriteta, a sada vise nisu”, navela je ona.

Previse obaveza iz regionalnih sporazuma jos uvijek nije ispunjeno, a kako kaze Bregu, opterecujuci propisi i prekomjerna birokratija i dalje guse poslovanje i privrednike.

“Za nas u Vijecu za regionalnu saradnju regionalna saradnja je aktivnost koja se razvija. U julu, na samitu u sklopu Berlinskog procesa Vijece za regionalnu saradnju iznijelo je ideju o sporazumu o putovanju sa licnom kartom u cijelom regionu. Svjesni smo da je bilateralno ovo tesko ostvariti, ali smo svi zajedno uspjeli sa sporazumom o smanjenju cijena rominga, koji je potpisalo svih sest ekonomija. Regionalna saradnja postaje smislena onda kada je konacni cilj integracija u Evropsku uniju”, zakljucila je ona.

SVE SLUZBE PRIPRAVNE

Za dobar dio Hrvatske danas je proglasen crveni meteoalarm. U Dubrovniku izdato posebno uzporenje: Udari na pojedinim mestima dostigli cak 143 kilometara na sat.

U upozorenju se gradanima skrece paznja na mogucnost ostecenja konstrukcija, rizik od povreda zbog iscupanih stabala, polomljenih grana i letecih krhotina. Ne iskljucuje se ni mogucost poplava usled velikih kolicina padavina koje se predvidaju.

Zato su, navodi se, sve sluzbe Grada Dubrovnika vec stavljene u stanje pripravnosti.

Gradani su pozvani da budu svjesni opasnosti i da prate najnovije vremenske izvjestaje, saopsteno je na internet stranici Grada Dubrovnika.

Prema informacijama, koje je jutros objavio Istramet, na podrucju Istre izrazena plima, a na pulskom podrucju palo je 46 mm kise. Sudeci prema fotografijama, more se vec izlilo u Vrsaru, dok u Rovinju fali tek koji milimetar.

Upozorenje je izdala i policija s obzirom na to da je ovo vrijeme vrlo opasno i podrazumijeva visoki nivo opasnosti po zdravlje pa i za zivot, kao i opasne situacije, posebno za pomorce.

Takode, navodi se, prisutan je i znacajan rizik od stete za obalnu infrastrukturu.

RAZGOVARALI U PARIZU

Predsjednici Srbije i Francuske Aleksandar Vucic i Emanuel Makron razgovarali su sinoc u Parizu, a dio sastanka bio je posvecen regionalnoj inicijativi Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije – “malom Sengenu”.

Vucic je izlozio Makronu detalje inicijative sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o “mini sengenu”. Makron ga je upitao da li ocekuje i druge zemlje regiona u toj inicijativi, a Vucic mu je prenio da se nada tome.

“Molio sam Makrona za podrsku i uvjeren sam da cemo je dobiti jer se zasniva na cetiri vazne slobode koje promovise EU, a koje su univerzalne”, rekao je Vucic.

Upitan da li ocekuje pritiske na u vezi “malog Sengena”, Vucic je odgovorio da ne bi tu inicijativu nazvao tim imenom, iako je to vec uslo u dnevnu upotrebu, posto to nervira neke ljude, a i zbog geografske odrednice.

“Niko ne moze da kaze da ta inicijativa nekome moze da smeta, jer nema racionalnog razloga za to. Inicijativu su podrzale SAD i Makron ce to uciniti javno. Ali ce nekoj zemlji neki reci da kazu da su protiv toga, zbog necega, jer su shvatili da smo uzeli sudbinu u svoje ruke i da sami rjesavamo svoje probleme”, objasnio je on.

Predsjednik Srbije rekao je da je inicjativa uklanjanja barijera u slobodi protoka robe, usluga, kapitala i ljudi izmedu Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije znacajnija od povlacenja priznanja Kosova.

“Vidim da ni clanovima moje porodice ne mogu da objasnim koliki znacaj ima ta inicijativa. Stariji sin misli da je znacajnije povlacenje priznanja nezavisnosti Kosova, a to nije ni blizu toga”, rekao je on, prenosi Blic.

“Ali povlacenje priznanje je postizanje nase neke takticke pozicije sto nece drasticno da promeni situaciju, a ovo menja buducnost svih nas. Od kljucnog je znacaja za sve nas”, naglasio je Vucic, izrazivsi nadu da ce svi imati politicke snage da zastite svoje nezavisno odlucivanje.

Ukazao je da ce inicijativa doprinijeti manjem odlasku gradana iz zemlje, i vecem povratku.

“Oni koji kritikuju treba da znaju da Srbija dobija mnogo. Mi u regionu sa svim zemljama, sa kojiam se granicimo, izuzev jedne, a to je Madarska, imamo suficit u trgovinskoj razmjeni. I corav bi vidio da inicijativa najvise odgovara Srbiji, jer je ona ta koja je najsnaznija, koja moze da proda vise robe i usluga i koja je u ljudskim resursama najsnaznija”, rekao je on.

Vucic je kazao da mnogo nade polaze u tu inicijativu, jer se time mijenja buducnost, iako ce manje zemlje kratkorocno dobijati vise.

Izjednacavanjem koje god takse, navodi, bice vise investicija.

Naveo je i da inicijativa rjesava probleme nedostaka radne snage, “jer Srbija nema dovoljno zavarivaca, mesara, tesara, bravara, kojih treba sve vise”.

TRAZE VECE PLATE

Zaposleni u Posti Slovenije poceli su prvi strajk u istoriji, trazeci vece plate, a reprezentativni sindikat navodi da je u obustavi rada ucestvovalo oko 70 odsto postara.

Postanski radnici istakli su nekoliko zahtjeva kada su prije dvije nedjelje najavili strajk, a medu njima je povecanje plata za 10 odsto i povecanje broja radnika za 300 u kompaniji koja zaposljava 6.300 radnika.

Predsjednik Granskog sindikata postanskih radnika Sasa Grzinic izjavio je za agenciju STA da, iako nema zvanicnih brojki, strajk podrzava vise od polovine zaposlenih.

On je istakao da drzavna kompanija ne moze da tvrdi da je strajk nezakonit, jer je rukovodstvo izdalo uputstvo da postari moraju da rade prekovremeno da bi, uprkos strajku, isporucili obavezne posiljke.

Postari tokom strajka ne raznose reklamni materijal, pakete teze od 10 kilograma, nijesu dostupne ni usluge placanja i prodaja robe u postama.

Radnici Poste Slovenije koji su clanovi Granskog sindikata zaposlenih u transportu i komunikacijama jos se nijesu zvanicno prikljucili strajku, ali se ocekuje da i oni to ucine.

Generalni direktor Poste Slovenije Boris Novak rekao je na konferenciji za novinare da je rukovodstvo spremno da razgovara o povecanju plata, ali na nacin da ne ugrozi poslovanje i radna mjesta.

Prema njegovim rijecima, prihvatanje zahtjeva za povisicu od 10 odsto kostalo bi Postu Slovenije 12 miliona eura godisnje, zbog cega bi kompanija od sljedece godine usla “u crveno”.

“Ne mozemo da prihvatimo tako nerealno povecanje plata. Za nas je strajk nezakonit, jer su postojecim sporazumom vec poboljsani uslovi rada”, rekao je Novak.

On je dodao da razgovori o povecanju plata mogu da budu prenijeti u 2020. godinu, kada pocinju pregovori o novom kolektivnom ugovoru.

Postari trenutno primaju prosjecnu mjesecnu neto zaradu od 1.040 eura, dok sluzbenici u postama dobijaju 1.194 eura.

STAV EK

Predsjednik Francuske Emanuel Makron otvorio je Rusiji vrata Zapadnog Balkana, nakon sto je blokirao pregovore o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije u EU, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Ona je pozvala lidere EU da odmah zapocnu pregovore o pristupanju, uz obrazlozenje da bi “Rusija i Kina mogle da popune prazninu, ukoliko se Unija ne utvrdi u regionu”.

Fon der Lajenova je u govoru povodom 30. godisnjice od pada Berlinskog zida rekla da je Evropa puno toga trazila od Sjeverne Makedonije i Albanije i da su te zemlje ispunile sve sto se od njih trazilo, prenosi britanski Ekspres.

“Sada treba da odrzimo rijec i zapocnemo pregovore o pristupanju”, rekla je fon der Lajen.

Ona je dodala da ako EU ne otvori perspektivu zemljama Zapadnog Balkana, drugi ce popuniti tu prazninu, poput Kine, Rusije, Turske ili Saudijske Arabije.

Na nedavnom sastanku Evropskog savjeta Makron je bio jedini evropski lider koji je blokirao pregovore sa Skopljem i Tiranom, a uspio je i da ubijedi Holandiju i Dansku da se usprotive pocetku pregovora sa Albanijom.