PROJEKAT EU VRIJEDAN 163.000 EURA

Romska zajednica je najranjivija i najvise marginalizovana, a cilj je da se pripadnicima te populacije omoguci aktivno ucesce u odlucivanju o njihovoj buducnosti, uz uspostavljanje partnerskog odnosa sa drzavnim institucijama i nevladinim organizacijama, saopsteno je na prijemu povodom zvanicnog pocetka projekta “Nevladine organizacije u akciji promocije i zastite ljudskih prava Roma i Egipcana u Crnoj Gori”.

Projekat finansira Evropska unija, a implementirace “Help” u partnerstvu sa romskom organizacijom mladih “Koracajte sa nama – Phiren Amenca”, u Podgorici, Beranama i Bijelom Polju.

Task menadzerka u Delegaciji EU u Crnoj Gori Mladenka Tesic, istakla je da se romska zajednica suocava se sa velikom socijalnom iskljucenoscu, kao i visokom stopom nezaposlenosti, niskim obrazovanjem i ogranicenim pristupom javnim i socijalnim uslugama.

“Mnogi Romi zive u naseljima koja nijesu legalizovana i u vrlo losim uslovima stanovanja. Ucestvovanje Roma u javnom zivotu je na veoma niskom nivou, pogotovo zena i mladih. Zene Romkinje su izlozene visestrukoj diskriminaciji i ovaj projekat ce imati za cilj da promovise aktivno ucestvovanje Roma u aktivnostima, koje se ticu njihove zajednice”, navela je Tesic.

Regionalni koordinator Helpa Klaus Mock, rekao je da je u oblasti ljudskih prava u Crnoj Gori napravljen pozitivan pomak, ali je, kako smatra, potrebno dodatno zalaganje svih kako bi i ugrozene grupe imale ista prava.

“Novim projektom nastavljamo sa nastojanjem da poboljsamo polozaj romske i egipcanske zajednice, koja predstavlja jednu od najosjetljivijih grupa stanovnistva. Nas krajnji cilj je da jacanjem kapaciteta RE zajednice omogucimo njihovo aktivno ucesce u odlucivanju o njihovoj buducnosti, kroz izradu plana za organizacioni razvoj, kao i za razvoj zajednice uz uspostavljanje partnerskog odnosa sa drzavnim institucijama i nevladinim organizacijama”, kazao je Mock.

Izvrsni direktor NVO Phiren Amenca Elvis Berisa, istakao je da ce se kroz projekat osvrnuti na tehnicku i pravnu podrsku romskoj zajednici kada je stanovanje u pitanju, jer vise od 50 odsto porodica zivi u objektima koji nijesu legalizovani.

“Zbog toga im prijeti iseljenje. Mnoge porodice nijesu sigurne da li ce imati alternativni smjestaj. Organizacije civilnog drustva mogu imati kljucnu ulogu u nadgledanju tih slucajeva legalizacije, koji su pokrenuti. Kroz projekat cemo angazovati strucnu ososbu koja ce da izradi alate za pracenje slucajeva legalizacije”, kazao je Berisa.

Koordinatorka Projekta i predstavnica Helpa Dijana Andelic, pojasnila je da je opsti cilj projekta doprinos zastiti i promocija ljudskih prava Roma i Egipcana na lokalnom nivou u Crnoj Gori.

Dobitnica EU nagrade za “romske heroine” i studentkinja na magistarskim studijama Univerziteta Donja Gorica, Anita Berisa, smatra da kada im se pruzi mogucnost, Romkinje pokazuju da mogu da postizu dobre rezultate.

“Posebno je vazno da se pripadnicama romske zajednice pruzi mogucnost da se obrazuju i tako dodu do posla i samim tim izadu iz zacaranog kruga siromastva. Mislim da obrazovana zena vodi ka ekonomski nezavisnoj zeni koja ima snage da se suprotstavi nasilju i diskriminaciji”, porucila je Berisa.

Vrijednost projekta je 163.000 eura, a implementacija je pocela 13. novembra i trajace 18 mjeseci.

Projektne aktivnosti se posebno fokusiraju na jacanje i podrsku ranjivim grupama medu romskom i egipcanskom populacijom kao sto su zene i mladi. U tom smislu, kroz fromiranje zenskih grupa i organizovanjem niza okruglih stolova, zene Romkinje ce imati priliku da pokrenu pitanja koja uticu na njihov zivot u direktnoj komunikaciji sa relevantnim akterima.

SEHOVIC

Budzet Ministarstva prosvjete za narednu godinu, koji je Vlada uvecala oko 15 miliona eura u odnosu na prethodnu, bice efikasno investiran i najvise novca bice ulozeno u povecanje zarada prosvjetarima i obnovu obrazovne infrastrukture, rekao je resorni ministar Damir Sehovic.

On je, na sjednici Odbora za prosvjetu, nauku kulturu i sport, kazao da je budzet Ministarstva prosvjete za sljedecu godinu od 170 miliona eura rekordan i da pokazuje odnos Vlade prema obrazovanju za koje se, kako je naveo, nikad nije izdvajalo vise novca.

Sehovic je rekao da ce novac biti racionalno ulozen, a prioriteti su ulaganje u obrazovnu infrastrukturu, povecanje zarada zaposlenima u prosvjeti i na Univerzitetu Crne Gore (UCG).

Kako je dodao, prioritet su i rjesavanje stambenih potreba prosvjetnih radnika i nesmetano funkcionisanje sistema i implementacija reforme.

On je ocijenio da je najznacajnije ulaganje povecanje zarada zaposlenih u prosvjeti od pocetka sljedece godine devet odsto, a od 2021. jos tri odsto na vec uvecanu zaradu.

Sehovic je podsjetio da ce pored zaposlenih u prosvjeti, po istom principu biti uvecane zarade i zaposlenima na UCG.

On je dodao da ce boljem kvalitetu zivota prosvjetnih radnika doprinijeti i uvecanje izdvajanja za rjesavanje stambenih potreba prosvjetnih radnika, za koje ce u naredne tri godine biti izdvajano 2,1 milion eura za tri godine, dok je u prethodne tri godine za te namjene bilo izdvajano 1,8 miliona eura.

Govoreci o rekonstrukciji objekata, on je naveo da vise od 200 rekonstruisanih objekata u posljednje tri godine nesumnjivo govori o tome da je efikasno koriscen budzet Ministarstva za te namjene.
,,Tako ce biti i naredne godine, za koju je opredijeljeno oko 15 odsto vise novca u tekucem budzetu Ministarstva namijenjenog investicijama”, najavio je Sehovic.

On je rekao da je sa Bankom za razvoj savjeta Evrope (CEB) kroz novi projekat planirana gradnja sedam novh vrtica vrijednih 17 miliona EUR, i to vrtici u Siti kvartu, Starom aerodromu, Zlatici, Beranama i Bijelom Polju, Tuskom putu i Plavu.

On je dodao da ce jednaka paznja biti posvecena i skolama kroz projekat sa Evropskom investicionom bankom (EIB) koji je vrijedan 40 miliona EUR, od cega je manji dio, 18 miliona, iz kreditnih sredstava.

Sehovic je kazao da je tim projektom predvidena izgradnja cetiri nove skole, nadogradnja tri vrtica i adaptacija desetak srednjih skola sirom Crne Gore, te opremanje skola.

On je dodao da je planirana izgradnja nove Gimnazije u Podgorici vrijedne vise od sest miliona EUR, osnovne skole na Zabjelu vrijedne oko 5,5 miliona eura, skole u Siti kvartu, na koju se ceka duze vrijeme vrijednosti vise od pet miliona EUR, kao i skole u naselju Karabusko polje od vise od dva miliona eura”, istakao je Sehovic.

On je dodao da je planirana i izgradnja skole u Tolosima koja ce se graditi iz kapitalnog budzeta, vrijednosti oko sedam miliona EUR, koja ce biti najveca osnovna skola u Crnoj Gori.

Sehovic je rekao da pored izgradnje novih objekata, postojeci vrtici zahtijevaju ozbiljna ulaganja.

,,Upravo zato je, kroz isti projekat sa EIB-om, planirana rekonstrukcija i nadogradnja tri vrtica, i to dva u Glavnom gradu i jednog u Kotoru”, naveo je Sehovic.

On je najavio rekonstrukciju desetak srednjih strucnih skola na teritoriji Crne Gore, a ukupna vrijednost radova se procjenjuje na oko 2,5 miliona.

Kako je dodao, za kabinete prakticne nastave srednjih strucnih skola bice obezbijedena adekvatna, savremena oprema vrijednosti dva miliona.

,,Bice nabavljen skolski namjestaj za vaspitno-obrazovne ustanove, ali i obnovljena racunarska oprema u svim skolama, i samo te dvije aktivnosti vrijedne su ukupno 7,5 miliona eura”, kazao je Sehovic.

On je pomenuo i moguce osnivanje Fonda za dualno obrazovanje, koji ce biti proizvod saradnje Ministarstva i privrede.

,,Novac, kako je planirano, bio bi koriscen za naknade dacima u dualnom obrazovanju i nagrade najboljim dacima u dualnom obrazovanju, obuke i drugo”, rekao je Sehovic i dodao da je za sljedecu godinu predvideno 100 hiljada eura za te namjene u budzetu.

Odgovarajuci na pitanja poslanika o budzetu UCG, Sehovic je podsjetio da je i budzet Univerziteta veci nego ikad i da je kroz besplatne osnovne i master studije omoguceno da studiraju najbolji, a ne oni sa najdubljim dzepom.

CENTAR ZA POSREDOVANJE

Primjena i razvoj skolske medijacije u skolama efikasan je instrument za prevenciju vrsnjackog nasilja, a djeca na taj nacin poboljsavaju empatiju i medusobnu komunikaciju, porucno je sa okruglog stola “Skolska medijacija”, koju je organizovao Centar za posredovanje Crne Gore, kao jednu od aktivnosti kojima se obiljezava Nedjelja medijacije.

Izvrsna direktorica Centra za posredovanje Crne Gore Marina Lutovac, istakla je da je neophodno upoznati drustvo, jos od najmladih generacija, sa prednostima mirnog rjesavanja sporova.

“Veoma je bitno da promovisemo mirni nacin rjesavanja sporova, da upoznajemo drustvo vec od skolskog uzrasta, a da djeci usadimo ideju o medijaciji i mogucnostima mirnog rjesavanja sporova, sto se podudara sa naporima Ministarstva prosvjete u cilju smanjenja vrsnjackog nasilja”, istakla je Lutovac.

U narednoj godini ce siriti ovaj program, ukljucice jos neke osnovne i eventualno srednje skole.

Ona je kazala da je Vlada zapocela opstu reformu kada su u pitanju alternativni nacini rjesavanja sporova i donijela Srednjorocni program rada Vlade 2018-2020, kao i strateski dokument Program rada alternatinih nacina rjesavanja sporova.

“Mi smo, kao jedan vid prevencije, u okviru Programa razvoja alternativnih nacina rjesavanja sporova predvidjeli razvijanje skolske medijacije. Centar za posredovanje je, u saradnji sa cetiri osnovne skole, sproveo obuke o skolskoj medijaciji – dvije u Podgorici, jednu u Beranama i jednu u Plavu”, pojasnila je Lutovac.

Zamjenica Zastitnika ljudska prava i sloboda Snezana Mijuskovic, pojasnila je da ta institucija podrazava projekte koji pomazu djeci da se bolje snadu u danasnjem vremenu koje, kako je rekla, namece puno izazova.

“Mnoga istrazivanja ukazuju na cinjenicu da djeca nemaju povjerenja ili ne znaju kome bi se mogli obratiti u situacijama kada imaju odredene probleme. Neka od istrazivanja pokazuju da najcesce potraze odgovor putem drustvenih mreza, interneta, a manji je broj onih koji se obracaju roditeljima ili strucnjacima, sa kojima svakodnevno dolaze u kontakt”, navela je Mijuskovic.

Ona je kazala da je neophodno jacati sposobnosti djece, da znaju kome, kad i kako mogu da se obrate, kada imaju problem.

“Skola, kao okruzenje koje je najblize djeci i gdje bi trebalo da se osjecaju najsigurnije, upravo su mjesta koja moraju jacati svoje sluzbe. Godinama ukazujemo na cinjenicu da u skolama nema dovoljan broj psihologa, pedagoga, socijalnih radnika. Radeci mnoga istrazivanja dosli smo do rezultata da u pojedinim gradovima ne postoje profili tih zanimanja”, navela je Mijuskovic.

Medijaciju ne treba vezivati, kako je istakla, samo za nasilje, jer postoji mnogo situacija medu djecom, nastavnicima i roditeljima koje se mogu rjesavati kroz medijaciju.

Savjetnica u Ministarstvu prosvjete Branka Kankaras, pojasnila je da je kroz razlicite projekte implementirana skolska medijacija i sprovodena edukacija ucenika i roditelja, ali da su sistemske obuke, kako je saopstila, realizovane tek nakon saradnje sa Centrom za posredovanje.

“Organizovali smo obuke za nastavnike svih struka. Kada nastavnici produ obuku, oni obucavaju ucenike i u skolama se formiraju medijatorski timovi koji su veoma vazni, jer dalje organizuju i primjenjuju medijaciju”, pojasnila je Kankaras.

Obuke nastavnika o skolskoj medijaciji, kako je kazala, akreditovane su na Nacionalnom Savjetu za obrazovanje.

Ona je saopstila da su obuke u Podgorici organizovane u Osnovnim skolama “Vuk Karadzic” i “Stampar Makarije”, u Plavu u OS “Hajro Sahmanovic” i u Beranama u OS “Radomir Mitrovic”.

“Imali smo ideju da obucimo po deset nastavnika iz svake skole, dakle jednu obuku je prolazila grupa od 20 nastavnika. Obuka traje cetiri dana, a posljednjeg dana je organizovan ispit. Nastavnicima se daju vjestine, da svoje znanje podijele sa drugim nastavnicima i organizuju obuke ucenika”, istakla je Kankaras.

Direktori i pedagozi spomenutih skola ukazali su na pozitivne efekte ove obuke koja se najbolje vidi kroz interesovanje djece da je produ.

Pedagogica u Osnovnoj skoli “I. G. Kovicic” u Hrvatskoj Tanka Jakovac, ocijenila je da medijacija daje djeci snagu i izuzetnu tehniku da sukob rijese na miran nacin.

Govoreci o implementaciji programa medijacije u Hrvatskoj, ona je pojasnila da je uveden i preventivni program vrsnjacke medijacije.

“U nasoj skoli daci pohadaju vrsnjacku medijaciju od cetvrtog razreda, gdje edukaciju prolaze gotovo svi ucitelji, roditelji i ucenici. Jako je bitno da uvodenje medijacije prode cijela skola”, kazala je Jakovac.

SAVJET EVROPE

Danas na 39. Zasijedanju Stalnog odbora u Strazburu otvoren slucaj o obustavljanju gradnje Porto Skadar Lake i Bijelog sela u NP Skadarsko jezero, navodi se u saopstenju NVO Green home.

Ta NVO i neformalno Udruzenje gradana Virpazara pozdravili su odluku Stalnog odbora u Strazburu o otvaranju slucaja vezanog za gradnju Porto Skadar Lake, Bijelog sela ili Turistickog naselja “Mihailovici” u NP Skadarsko jezero.

Na 39. zasjedanju Stalnog odbora Bernske Konvencije u Strazburu predstavnik udruzenja Milan Knezevic je detaljno predstavio cinjenice nase zalbe zahtijevajuci da se slucaj Porto Skadar lake i Bijelo selo proglasi otvorenim. Otvaranjem slucaja Savjet Evrope znacajno povecava pritisak na Vladu Crne Gore da hitno zaustavi gradnju ovih objekata i adekvatno zastiti podrucje Nacionalnog Parka Skadarsko Jezero”, navodi se u saopstenju te NVO.

Za otvaranje slucaja, kako navode, glasali su predstavnici Luksemburga, Belgije, Austrije, Francuske, Njemacke i Madarske, dok je jedino Bugarska bila protiv.

Green home ocjenjuje da otvaranjem slucaja Odbor Savjeta Evrope odnosno Sekretarijat Bernske Konvencije ocijenjuje da Crna Gora nije u zadovoljavajucoj mjeri ispunila Preporuke Bernske konvencije, kroz koje je, jos u junu 2018. godine, crnogorska Vlada pozvana da obustavi dalji razvoj turistickog kompleksa Porto Skadar lake i Bijelog sela u dragocjenom podrucju Mihailovica, zalivu Biski rep, uscu rijeke Crnojevica, Bazagurske matice i ostrva Liponjak i Galici.

“Sa zasijedanja se posebno se salje poruka da ce se kroz otvoreni slucaj detaljno pratiti revidiranje Nacrta Prostornog plana za posebne namjene NP Skadarsko jezero koji treba potvrdi oznaku spomenutih lokacija kao Zonu I ili zonu stroge zastite sa zastitnim pojasom sirine 300 m na jezeru, oko ostrva i podvodnih izvora, obezbijedi povoljno stanje ocuvanja NATURA 2000 lokaliteta i stanista klasifikovana EUNIS klasifikacijom stanista”, dodaje se u saopstenju.

Isticu da su na krsenje preporuka Bernskog Sekretarijata upozoravali mnogo puta.

“Posebno nakon posljednje devastacije zabiljezene ljetos, izazvane zaravnjivanjem prostora do obale, nasipanjem zemljista izgradnjom prilaznih puteva, sjecom drveca i drugim pripremnim radnjama za potrebe izgradnje turistickog naselja “Mihailovici” (Bijelo Selo) za koje su inspekcijski organi i MORT zatvorili oci”, zakljucuju iz NVO Green home.

SEHOVIC U SKUPSTINI

Univerzitet Crne Gore (UCG) ce usvajanjem dopuna Zakona o visokom obrazovanju urediti evidenciju i politiku na svim fakultetskim jedinicama, i stvoriti pretpostavku za unapredenje sistema, kazao je ministar prosvjete Damir Sehovic.

Dopunama Zakona studenti ce moci da upisu specijalisticke studije po modelu 3+1+1+3, jos dvije godine, odnosno do studijske 2021/22 godine, dok ce magistranti biti oslobodeni uplate dodatnih hiljadu EUR za prenos magistarskog rada na sledecu studijsku godinu.

Sehovic je danas u parlamentu kazao da su Ministarstvo i Vladu motivisala dva razloga da izadu sa tim zakonskim rjesenjem, a to su zahtjevi studenata magistarskih i specijalistickih studija.

“Imajuci u vidu ta dva zahtjeva i prepoznajuci i potrebu UCG-a da uredi politiku evidenciju na svim fakultetskim jedinicama, i stvori pretpostavku za unapredenje sistema, treba da izademo u susret tim zahtjevima i da ih prepoznamo u dopunama Zakona o visokom obrazovanju”, kazao je Sehovic.

Prema njegovim rijecima, ako taj zakon bude usvojen, otvorice se prostor da studenti specijalistickih studija mogu upisivati studije po tom modelu i da magistranti budu oslobodeni uplate za prenos magistarskog rada.

On je naglasio da postoji nada za kvalitetnije visokom obrazovanje u Crnoj Gori iz nekoliko razloga.

“Prvi razlog je taj sto treba da budemo zadovoljni sto smo kao jedini u regionu se opredijeli za besplatne osnovne i master studije, a sto se sve izmjenama Zakona o visokom obrazovanju sredinom 2017. godine prepoznalo”, rekao je Sehovic.

Time su, kako je naveo, otvorili prostor da studiraju najbolji a ne oni koji imaju “nadublji dzep”.

“Benefiti takvog opredeljenja ce se tek osjetiti jer je obrazovanje nesto na cemu se zasniva progresivan napredak svake moderne drzave”, kazao je Sehovic.

Prema njegovim rijecima, jednako je vazno sto je promijenjen model studiranja koji je prilagoden najboljoj evropskoj praksi.

“Vazan je i model finansiranja koji je ustanovljen kroz ugovor o stidiranju ciji rezultati se ocekuju. Bitno je sto je na nivou Zakona defisan obavezan nivo prakticne nastave koji se jos uvijek ne primjenjuje do kraja”, rekao je Sehovic.

On je podsjetio da je Zakonom iz 2017. propisano da studenti koji su upisali doktorke, magistarske i specijalisticke studije prije stupanja novog zakona imaju pravo da ih zavrse po modelu po kojem su ih i upisali.

Sehovic je istakao da su zahvalni, kolegama sa Univerziteta koji ce uplaceni novac studenata magistarskih studija vratiti.

“Vlada ce opredijeliti potreban iznos novca UCG-u, kako bi nadomjestila taj izdatak. U narednim godinama ona ce opredijeliti dovoljan iznos novca kako bi bilo omoguceno njegovo funkcionisanje”, kazao je Sehovic.

On je naveo i da ce podrzati amandmane grupe poslanika koji otvaraju prostor za studisjke programe engleskom jezike.

“Cinimo sve sto mozemo u uslovima u kojima funkcionisemo da podignemo kvalitet obrazovanja na veci nivo kao i da UCG kao temeljna institucija drzave zauzme onu poziciju koja mu u drusttvu pripada”, zakljucio je Sehovic.

Poslanik Liberalne partije (LP) Andrija Popovic kazao je da ce ta stranka podrzati Predlog zakona o dopuni zakona o visokom obrazovanju i da isto ocekuje od ostalih poslanika.

“Dopune zakona o visokom obrazovanju veoma su znacajne za veliki broj studenata”, naveo je Popovic.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Radule Novovic kazao je da su dopune Zakona nastavak politike usmjerene ka razumjevanju potreba i prava studenata u Crnoj Gori.

“Novim Predlogom zakona po skracenom postupku daje se odgovor na pitanja znacajna za dio studenata u Crnoj Gori”, rekao je Novovic.

Kako je naveo, dopunama Zakona izlazi se u susret studentima i potvrduju njihova prava.

“Sve ovo govori o tome da Crna Gora viskom obrazovanju prilazi sa posebnom paznjom, ne deklarativno, nego konkretno. Na tom polju imamo jos prostora za rad, ali ozbiljni iskoraci ucinjeni u prethodnom periodu su dobar pocetak”, dodao je Novovic.

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanovic Stankovic kazala je da ce ta stranka podrzati Predlog dopuna zakona o viskom obrazovanju.

“Sporan mi je jedan clan zakona u kojem se navodi da ustanove mogu da vrse upis studentata na specijalisticke studije. To znaci da ne moraju, strah me je da se ne otvori prostor da neko moze da procijeni da ne mora da vrsi upis studentata”, objasnila je Vuksanovic Stankovic.

Kako je navela, pravno gledano, rijec “moze” u zakonu znaci da ne mora.

“Bojim se da se tu stvara prostor da pojedine univerzitetske jedinice mogu i ne moraju da vrse upis studenta na specijalisticke studije”, kazala je Vuksanovic Stankovic.

Ona je dodala da je pred poslanicima veoma vazan zakon, jer stiti studente.

Poslanik Demokratskog fronta Branko Radulovic kazao je da se stidi “ovakvog” Univerziteta Crne Gore

“Potrebna je temeljna reforma. Sve treba preispitati. Nije ministre ovo drustvo znanja”, naglasio je Radulovic

NJEMACKI AMBASADOR

Ambasador Njemacke Robert Veber posjetio je Opstinu Tuzi, i pohvalio posvecenost i dosadasnji rad najmlade opstine u Crnoj Gori.

Sa ambasadorom su razgovarali predsjednik Opstine Tuzi Nik Deljosaj, potpredsjednik opstine Ivan Ivanaj i predsjednik Skupstine Fadil Kajosaj.

Deljosaj je informisao ambasadora o radu i funkcionisanju najmlade opstine u Crnoj Gori, kao i o projektima koji se planiraju realizovati. Naglasio je znacaj dobrih odnosa sa Njemackom, koja podrzava Crnu Goru i zemalje regiona na putu ka Evropskoj uniji.

Ambasador Veber izrazio je zadovoljstvo ovom posjetom i pohvalio rukovodstvo Opstine Tuzi za posvecenost i dosadasnji rad.

Kako se istice iz Opstine Tuzi, tokom susreta, obje strane su izrazile spremnost za saradnju, isticuci da su odnosi sa njemackom ambasadom veoma dobri i prijateljski.

PREDSJEDNIK BUDVE

Predsjednik Opstine Budva Marko Carevic donirao je svoju novembarsku zaradu samohranoj majci Sladani Bozovic.

Kako je naglasio Carevic, trudio se i trudi se da radi i humanitarno i pomaze kome je potrebno onoliko koliko je u mogucnosti.

Kako je pojsanio njegovi sluzbenici u Opstini su prepoznali Sladanu kao osobu kojoj je pomoc najpotrebnija.

“Ova jedna moja plata vama nece mnogo pomoci, i ona je vise znak paznje i da znate da mi brinemo o svim sugradanima posebno mladim ljudima kao sto sve vi i vasa djeca”, kazao je Carevic prilikom predaje novca.

Kako je dodao nastavlja sa praksom koju je zapoceo kada je postao predsjednik Opstine, da svaku platu donira.

“Zadovoljstvo mi je da mogu da pomognem, a nadamo se da ce biti sto manje potrebe za ovakvim djelovanjem. Obaveza je svih nas i kao pojedinaca i kao predstavnika vlasti da uvijek pomognemo kad to mozemo”, kazao je Carevic.

Kako se dodaje, na ovaj simbolican nacin carevic skrece paznju drustva na one koji zasluzuju razumijevanje, humanost i vecu brigu zajednice koja cesto izostaje.

NA VLADI

Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica bice utvrden danas na sjednici Vlade, a nakon toga dostavljen Skupstini, sa zahtjevom da bude razmatran i usvojen na posebnoj sjednici parlamenta, saznaje Antena M.

Kako je skupstinskom procedurom propisano da mora proteci barem 15 dana od predloga Vlade, do odrzavanja posebne sjednice, procjena je da bi se dugo ocekivani zakon mogao naci na dnevnom redu parlamenta 23. ili 24. decembra.

Antena M podsjeca da Srpska pravoslavna crkva (SPC) cini sve da sprijeci njegovo donosenje, jer SPC, kako pisu, ne moze da se pomiri sa cinjenicom da se “Zakonom o slobodi vjeroispovijesti” stiti kao kulturno dobro drzavna imovina koju koriste vjerske zajednice.

Vjerski objekti i zemljiste koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgradeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda drzave ili su bili u drzavnoj svojini do 1918. godine i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna bastine Crne Gore, po slovu novog zakona bice upisani kao drzavna svojina.

Ako, pak, neka vjerska zajednica raspolaze dokazima da je na osnovu nekad ili danas vazecih propisa postala vlasnik neke imovine, drzava ce to priznati i postovati.

Vlada je, prema saznanjima Antene M, u inoviranom tekstu “Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti” u potpunosti prihvatila preporuke Venecijanske komisije.

Autori zakona smatraju ga najliberalnijim u regionu, jer garantuje vise prava i sloboda i vjernicima i onima koji to nijesu i stiti kulturno blago.

Zakon, navodno, prati najvise medunarodne standarde u ovoj oblasti i garantuje svakom gradaninu Crne Gore slobodu da, po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri cemu drzava stiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim gradanima i obezbjeduje da zakoni Crne Gore jednako vaze za sve, na citavoj teritoriji drzave.

Novim zakonom Vlada ispunjava ustavnu i medunarodno-pravnu obaveza da zamijeni zastarjeli zakon iz 1977. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti garantovana je Ustavom Crne Gore, ali je na podustavnom nivou i dalje regulisana zakonom donesenim prije skoro pola vijeka, u bivsoj drzavi, u doba socijalizma, od kada su relevantni medunarodni standardi slobode vjeroispovjesti znatno unaprijedeni.

Prijedlog zakona usaglasen je sa najvisim medunarodnim standardima, pocev od konvencija Ujedinjenih nacija u ovoj oblasti, preko Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratecom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do Smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a iz 2004. i 2014. godine, a sada je u cjelosti usaglasen i sa posljednjim preporukama Venecijanske komisije iz juna ove godine.

“Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica”, nakon sto ga usvoji Skupstina Crne Gore, prvi put regulisace obim prava i obaveza vjerskih zajednica. Isto vazi i za proceduru registracije i evidencije vjerskih zajednica.

Izvor Antene M tvrdi da su sva rjesenja izrazito liberalna.

Stvar je, pise u Zakonu, slobodne volje vjerske zajednice, da li ce se registrovati ili nece. No, ona vjerska zajednica koja ne zeli da se registruje, a date su joj sve mogucnosti da to ucini, nece imati isti status kakav imaju one vjerske zajednice koje se svojom slobodno izrazenom voljom registruju.

MUP CRNE GORE

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic kazao je da djeca imaju pravo na sigurnost, da budu zasticena od svih oblika nasilja, a duznost je, ne samo MUP-a i Uprave policije, vec drustva u cjelini, da djeci omogucimo bezbrizno djetinjstvo i bezbjedno odrastanje.

Nuhodzic je na Tviter nalogu MUP-a saopstio da je to “nasa zajednicka odgovornost i najvaznija obaveza!”

“Svi zajedno moramo raditi mnogo vise na prevenciji i edukaciji. Upravo je to razlog zasto sam inicirao ovaj program – da policijski sluzbenici, zajedno sa skolama i roditeljima, rade na unapredenju bezbjednosti djece. Ono sto je posebno vazno – ucicemo djecu od najranijeg uzrasta da je svaki oblik nasilja neprihvatljiv, da se na nasilje ne odgovara nasiljem”, navodi Nuhodzic.

Uz podrsku roditelja, nastavnika, zajednice, civilnog sektora i medija, policija ce, smatra on, jos bolje i kvalitetnije obavljati svoj posao, jer nema nista vaznije od toga da nasa djeca odrastaju sigurno i bezbrizno.

“Nema i ne smije da bude. Nas zajednicki cilj je da sva djeca budu bezbrizna, u skoli, na ulici, na igralistu, da imaju zdravo djetinjstvo i da se druze u sigurnom okruzenju. Ujedinicemo snage kako bi zastitili mlade od svake potencijalne opasnosti. Pokazacemo da kao drustvo mozemo da mijenjamo stvari za bolju buducnost nase djece”, navodi se u objavi na Tviteru.

U UIKS-U U PONEDJELJAK

Izlozba slika zatvorenika, u organizaciji NVO Identitet, a povodom Medunarodnog dana ljudskih prava, bice otvorena u Upravi za izvrsenje krivicnih sankcija, u ponedjeljak, 9. decembra, u 10 casova.

Izlozba je kruna projekta “Licna karta dostojanstva”, podrzanog od Ministarstva pravde, a na njoj ce biti predstavljeno oko 40 slika na platnu, ciji su autori zatvorenici, koji su naslikali i murale u prostorijama za posjete, u okviru realizovanja edukativnih i kreativnih radionica.

Kako napominju u NVO Identitet, projekat “Licna karta dostojanstva” postigao je sirok spektar rezultata koji povezuju reintegraciju zatvorenika sa socijalnim statusom i buducim djelovanjem u zajednici.

“Osnovna pretpostavka projekta je humanisticki pristup pojedincu, sa akcentom na sansi i prepoznavanju sopstvene duse i skrivenih dimenzija licnosti kroz stvaralastvo, sto su omogucile radionice realizovane od juna do novembra. Glavni zadatak radionica je doprinos trajnom uklanjanju kriminalnog ponasanja zatvorenika”, isticu u NVO.

Kako dodaju, radionice su pomjerile granice ocekivanih ishoda, a ucesnici su imali priliku da otkriju svoju darovitost i da nauce da otvaraju vrata nekim novim prilikama, kroz hobi ili drustveno prihvatljiv nacin egzistencije, zarade, samopostovanja i drustvenog ugleda.

“NVO Idenitet, kao nosilac projekta, osmislio je jedinstven koncept reintegracije, nakon niza godina istrazivanja i rada u ovoj oblasti. Olivera Cirkovic, nekadasnja pripadnica medunarodne kriminalne organizacije Pink Panter, bila je dio tima Identiteta i znalacki je ohrabrila osudenike na personalne izraze, eticke modalitete i uvjerenja da njihov svijet upravo zavisi od njih. Prvi put u Evropi, bivsa kriminalka, odnosno nekadasnja zatvorenica, nasla se u ulozi edukatora, dokazujuci da postoji druga strana osudenika, da sustina osudenika nije njegovo krivicno djelo zbog koga izdrzava kaznu, vec beskrajno podrucje afirmativnih izbora”, isticu u NVO.

U kreativnoj psihoterapijskioj radno-okupacionoj sekciji, Tijana Vukovic, koordinatorka aktivnosti u UIKS-u, upoznala se sa visestrukim mogucnostima jednog broja zatvorenika, koji su radom na sebi dokazali povjerenje i koji ce znati da cijene slobodu, ljudski rod, porodicu, prijatelje, one koji ih iskreno vole.

Izlozbu ce otvoriti Milan Tomic, direktor UIKS-a, Tijana Vukovic, koordinatorka aktivnosti u UIKS-u ispred NVO Identitet i Olivera Cirkovic, slikarka i knjizevnica, voditeljka likovnih radionica.