MALVERZACIJE PRILIKOM REORGANIZACIJE

Suđenje optuženima za malverzacije prilikom reorganizacije barske kompanije Primorka u stečaju počelo je u utorak u podgoričkom Višem sudu.

Suđenje će biti nastavljeno 25. februara.

Bivši direktor NLB-a Črtomir Mesarič kazao je da ne može da vjeruje da je nakon četrdesetogodišnje karijere bez greške doveden u situaciju da odgovara za vođstvo kriminalne grupe koja je budžet Crne Gore oštetila za oko 6,65 miliona eura, piše Pobjeda.

“Ne postoji nikakva kriminalna organizacija koju bih vodio. Neopravdanom optužnicom tužilaštva narušen je moj integritet i zdravstveno stanje”, rekao je Mesarič.

On je kazao da očekuje od suda da odbaci optužbe jer, kako je naveo, ne postoje argumenti protiv njega.

“Bio sam na najodgovornijim pozicijama, direktor Službe društvenog knjigovodstva u Sloveniji i predsjednik udruženja bankara u Crnoj Gori i sve ovo mi teško pada”, dodao je Mesarič.

Mesarič je kazao da je kredit kompaniji Krisma za kupovinu Primorka u stečaju iz Bara odobren samo jer je Vlada Crne Gore dala garancije.

On je istakao da su netačni navodi optužnice da je on odobrio kredit shodno kriminalom planu jer je kredite odobravala centrala Nove ljubljanske banke u Ljubljani koja je vlasnik NLB-a.

“Kredit je razmatrao kreditni odbor u Podgorici, a nakon toga je dokumentaciju provjeravao Odjek za rizike u Ljubljani. Ljubljana je odobrila kredit u vrijeme ekonomske krize kada su bili pooštreni uslovi za davanje kredita što znači da se radilo o dobrom projektu”, kazao je Mesarič.

On je naveo da ljudima iz Krisma grupe nije odobren kredit kada su ga tražili prvi put.

Kada su drugi put došli sa garancijom Vlade Crne Gore, prema riječima Mesariča, situacija se promijenila i kredit je odobren.

Mesarič je naveo da je tužilaštvo u istrazi zaboravilo da ustanovi da su NLB banka i Ljubljanska banka u projekat Primorka uložile mnogo više nego što iznose garancije Vlade Crne Gore.

“Dali smo 12 miliona eura kredita za garanciju od osam miliona eura. Mi smo bili glavni finansijer”, kazao je on.

Komentarušući dio optužnice u kojem se navodi da je kompanja Krisma umjesto da ulaže novac od kredita u oživljavanje Primorke, novčana sredstva koristila za pokrivanje svojih dugova, Mesarič je naveo da nije imao obavezu da operativno vodi proces realizacije kredita.

“Ne mogu da odgovaram za način na koji je Krisma rješavala probleme, to treba da pitate ljude iz te kompanije. Vlada je prihvatila ugovor o garanciji u iznosu od četiri miliona eura u ugovor o kreditiranju između NLB-a i Melgonije Primorke u iznosu od 14 miliona eura. Bez aktivnosti Vlade Crne Gore od kreditiranja Krismi ne bi bilo ništa”, rekao je Mesarič.

On je kazao da su službenici Vlade sarađivali sa bankarskim službenicima NLB-a u projektu davanja kredita Primorki.

“Interesantno je da je tužilaštvo u prvoj optužnici stavilo i ljude iz Vlade. U drugoj optužnici sam samo ja, njih nema”, rekao je Mesarič.

U iskazu koji je Mesarič dao u istrazi, a koji je pročitao sudija Dragoje Jović, navodi da je kreditni odbor odobravao kredite, a odluka je išla na provjeru i potvrđivanje u Ljubljanu, a što znači da ništa nije moglo biti skriveno.

“Ovaj predmet je rješavan uz poštovanje pravila i procedura NLB-a. Vidjeli smo mogućnost zarade kroz plasman u projekat Primorke. NLB ne bi odobrila kredit Krismi bez garancije Vlade jer te 2010. godine je Sloveniju već zahvatila svjetska ekonomska kriza i davanje kredita je bilo pooštreno. Nama je odobren taj kredit, što znači da projekat koji je ponuđen bio dobar”, pojasnio je Mesarič.

Interesovanje NLB-a za projekat Primorke se povećalo, kako je tvrdio Mesarič, kada im je saopštena mogućnost da se na zemljištu Meglonija Primorke može graditi stambeno poslovni prostor.

On je naveo da ne zna kako je Krisma vraćala kredite ali se sjeća da nije bila na listi problematičnih kompanija.
“U slučaju nevraćanja kredita uvijek postoji mogućnost da banka u toj kompaniji pokrene stečaj”, pojasnio je optuženi Mesarič.

On navodi da je 1. jula 2011. godine otišao u penziju i da ne zna šta se dalje dešavalo.

Osim Mesariča, optuženi su vlasnik grupe Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, direktorka Krisme trade Biljana Bošković, direktor Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonija Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković.

Tužilaštvo je Mesariča označilo kao organizatora kriminalne grupe i osobu koja je osmislila plan prema kojem je Primorka u stečaju odustala od reorganizacije, a novčana sredstva dobijena od državne pomoći i kredita NLB banke upotrijebila za otplatu kredita Krismi motors i Krismi trade.

VUČELIĆ SAOPŠTIO

Izvršni direktor Luke Bar Vladan Vučelić kaže da je planiran razvoj Terminala za tečni prirodni gas, što bi, suštinski, doprinijelo povećanju postojećih lučkih kapaciteta, obima pretovara i prihoda ne samo za Luku, već i za sve subjekte koji su uključeni u proces pružanja lučkih usluga.

Vučelić je u intrevjuu za Dnevne novine istakao da je Luka Bar izradila Akcioni plan u kojem su sadržane mjere koje treba da rezultiraju optimalnim zadovoljenjem principa održivog razvoja na Lučkom području, a posebno važno mjesto zauzima razvoj kapaciteta za pretovar i skladištenje tečnog prirodnog gasa.

Podsjećamo, američki podsekretar za fosilna goriva Stiven Vinberg ocijenio je da bi Crna Gora mogla da postane energetsko čvorište za distribuciju prirodnog gasa iz SAD.

Vučelić je kazao da je prostorno-planskom dokumentacijom za područje luke Bar, planiran razvoj Terminala za tečni prirodni gas (LNG), površine 2 ha, čiji bi glavni elementi bili: rezervoari različitih kapaciteta, pumpe, cjevovodi, sigurnosni sistemi, itd. Planom je definisano da bi, nakon realizacije finalne faze razvoja, Terminal imao 20.000 m3 rezervoarskog kapaciteta.

“Dakle, izgradnja Terminala za tečni prirodni gas je jedan od razvojnih projekata Luka Bar AD i njegovom realizacijom bi se, suštinski, doprinijelo povećanju postojećih lučkih kapaciteta, povećanju obima pretovara i prihoda, ne samo za Luku Bar AD, već i za sve subjekte, koji su, u različitim formama, uključeni u proces pružanja lučkih usluga (brodski agenti, špediteri, inspekcijske kuće, željeznički i drumski prevoznici…), sa svim izvedenim pozitivnim efektima na ekonomiju opštine Bar i Crne Gore u cjelini”, kazao je direktor Luke.

Projekat izgradnje Terminala za tečni prirodni gas ima, kaže, i specifičnu dimenziju, u skladu je sa globalnim trendovima vezanim za dostizanje ciljeva održivog razvoja u odnosu na smanjenje emisija štetnih gasova u atmosferu, koji su posebno aktuelni u pomorstvu.

“Luka Bar AD, je, vodeći se onim što su prepoznate razvojne tendencije u pomorstvu, u okviru međunarodnog projekta Supair (Intereg adrion program), izradila Akcioni plan u kome su sadržane mjere koje treba da rezultiraju optimalnim zadovoljenjem principa održivog razvoja na Lučkom području, gdje posebno važno mjesto zauzima razvoj kapaciteta za pretovar i skladištenje tečnog prirodnog gasa, čime bi se, između ostalog, omogućilo i snabdijevanja brodova gasom kao pogonskim gorivom radi smanjenja emisija štetnih gasova sa brodova u atmosferu”, kazao je Vučelić.

On dodaje da je Luka Bar AD već imala razgovore na temu mogućnosti prihvata brodova sa tečnim prirodnim gasom iz SAD.

“Vinberg je, sa saradnicima, 6. februara posjetio Luku Bar AD. Tokom sastanka je, od strane predstavnika izvršnog menadžmenta Luka Bar AD, upoznat sa trenutnom situacijom i Lučkim razvojnim planovima, a posebno su razmotreni elementi vezani za razvoj Terminala za tečni prirodni gas. Početne impresije gospodina Vinberga, u vezi sa potencijalima Luke Bar AD u ovom domenu, bile su veoma pozitivne”, dodao je.

O tome da li Luka Bar u ovom trenutku ima kapacitete da postane energetsko čvorište za distribuciju prirodnog gasa iz SAD ili bi bila potrebna dodatna ulaganja, i koji je to period u kojem bi se Luka mogla pripremiti za ovakav posao Vučelić je naglasio da je prostorno-planskom dokumentacijom za područje luke Bar predviđen razvoj terminala za tečni prirodni gas.

“Pomenuta činjenica determiniše polazne potencijale, koji u kombinaciji sa iskazanim konkretnim interesovanjem od strane uvaženih gostiju iz SAD, može dovesti do cilja da se i komponenta djelatnosti Luke Bar AD vezana za pretovar i skladištenje gasa razvije do optimalnog nivoa. Mogući su različiti modeli razvoja terminala za tečni prirodni gas: da Luka Bar AD samostalno investira u realizaciju tog projekta, da to bude neka forma partnerstva ili da se primijeni neki drugi model. U svakom slučaju, osnova za definisanje modela realizacije projekta će biti prava i obaveze koje su definisane u Aneksu IV ugovora o korišćenju morskog dobra, kojeg je Luka Bar AD potpisala sa Vladom Crne Gore u maju prošle godine, uz puno učešće svih nadležnih državnih organa”, kazao je Vučelić.