ZAKONODAVNI ODBOR

Zbog VD stanja čelnih ljudi u sudstvu i tužilaštvu, Crna Gora je u problemu, ocijenio je poslanik Liberalne partije Andrija Popović na sjednici Zakonodavnog odbora. Naglasio je da taj problem treba rješavati. Iz Ministarstva pravde poručeno je da je poziv premijera Duška Markovića na dijalog prilika da se i o tome razgovara.

Da je za izbor čelnih ljudi u tužilaštvu i sudstvu potrebno obezbjediti prvo dvotrećinsku, a potom u drugom krugu tropetinsku podršku poslanika u Parlamentu podsjetio je na sjednici zakonodavnog odbora poslanik Liberalne partije Andrija Popović.

To je situacija, kako kaže, na koju treba podsjećati.

“Crna Gora je u velikom problemu u nezavidnoj situaciji naši čelni ljudi i u sudstvu i u tužilaštvu su u stanju VD. Znam da teško možemo to da promijenimo na ovom odboru, ali mi moramo da apelujemo sa svih pozicija da krenemo u rješavanje te i takve situacije”, kaže Andrija Popović iz Liberalne partije. 

Marijana Laković Drašković iz Ministarstva pravde smatra da je dijalog koji je inicirao i sam premijer prilika za novu energiju u kojoj će svi ključni akteri koji se zalažu za EU budućnost Crne Gore sarađivati.

“U pravcu bržeg i kvalitetnijeg ispunjavanja obaveza iz naše evropske agende i boljitak nasih građana u konačnom,” navela je ona. 

Na sjednici su inače razmatrane i jednoglasno usvojene izmjene i dopune Zakona o sudovima i Državnom tužilaštvu za koje je rečeno da su usklađene sa evropsKom praksom.

Za razliku od prijedloga ovih izmjena one koje se odnose na zakon o tajnosti podataka niJEsu dobile podršku svih prisutnih.

ŠĆEKIĆ O ODLUCI SAEM-A

To što je Savjet Agencije za elektronske medije (SAEM) juče odlučio da na tri mjeseca ograniči reemitovanje pojedinih programskih sadržaja televizija Happy i Pink M iz Srbije, dobra je odluka, poručuje novinar Jakša Šćekić, uz konstataciju da svaka država mora da brani svoj medijski prostor. Primjećuje i da se u posljednje vrijeme zbog zakona o slobodi vjeroispovijesti pravo preselilo na politički teren.

“Moj osnovni problem sa tim emisijama su što su krajnje jednostrane, samo gostuje jedan tip ljudi, gostuju samo ljudi koji zastupaju jednu tezu, dakle vi nemate priliku da čujete nekog drugog ili iz Podgorice ili iz Srbije ko zastupa drugu stranu kada je riječ o ovim demonstracijama i nesporazuma između države Crne Gore i SCP, a vrlo često gostuju i ekstremni likovi koji negiraju postojanje crnogorske nacije”, kaže Šćekić.

On primjećuje i da nije prvi put da se crnogorska Agencija za elektronske medije žalila kolegama iz Srbije. Primjećuje i da je odluka sbijanskih organa uvijek bila ista.

“Čitava stvar se, bojim se, otela kontroli. Biće jako teško da se vrati u normalne odnose, jednostavno vidim i da je crnogorska nacionalna manjina ovdje traži od srpskog REM-a da zabrani ove iste programe. Ja mislim da od toga nema ništa, jer su se oni do sada uvijek izjašnjavali da oni nijesu telo koje se bavi uređivanjem televizijskih programa”, navodi Šćekić.

On smatra da se sa pravnog, prešlo u politički teren.

“Juče je neko video da da su crkveni objekti u Srbiji, kao što je saborna crkva u Beogradu u katastarskim knjigama, zavedeni kao imovina Srbije. E sad, kako je to moguće u Srbiji, a u Crnoj Gori ne. I sad se ta pravna rasprava svela na politički teren, a što je najgore, ekstrem tog političkog terena je negiranje postojanja crnogorske nacije”, ističe Šćekić.

Ovakve odluke mogu poremetiti međudržavne odnose, a može se desiti i da, kaže Šćekić, Agencija iz Srbije odluči da ne emituje program iz Crne Gore. Bez obzira na sve, zaključuje da svaka država ima pravo da se štiti, što je Crna Gora uradila s razlogom.

ZABRINJAVAJUĆI BROJ

Direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Biljana Brajović kaže da zabrinjava rasprostranjenost devastacije kulturnih dobara u Crnoj Gori. Najčešća su, kako kaže, oštećenja na freskama u crnogorskim manastirima i crkvama, nastala nestručnim činjenjem držalaca i prevashodno su vidljiva na radovima iz oblasti freskoslikarstva.

Brajović je reagovala povodom kontinuiranih devastacija, degradacija i devalvacija kulturnog nasljeđa Crne Gore koje su, aktivnostima držalaca sakralnih objekata načinjene u manastirima i crkvama.

UKIDANJE PINKA I HAPPY

Iako je crnogorski regulator za elektronske medije odlučio da ukine određene sadržaje televizija Happy i Pink M zbog promovisanja mržnje, netrpeljivosti i diskriminacije prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti, Savjet Regulatornog tijela za elektronske medije (REM) Srbije smatra da to predstavlja otvoren vid cenzure i grubo kršenje Konvencije o prekograničnim televizijama.

Savjet crnogorske Agencije za elektronske medije (SAEM) odlučio je da će reemitovanje pojedinih sadržaja, koji se emituju u okviru programa TV Happy i TV Pink M iz Srbije, biti ograničeno na tri mjeseca zbog promovisanja mržnje, netrpeljivosti i diskriminacije prema pripadnicima crnogorske nacionalnosti.

U reagovanju REM-a navodi se da je SAEM prenebregao mišljenje Stručne službe srpskog regulatora i uprkos njemu, posegao za najdrastičnijom mjerom, zabranom određenih sadržaja.

Prema njihovim riječima, stručna služba REM-a pažljivo je pregledala sadržaje zbog kojih je reagovao SAEM i ustanovila, argumentovano, uz tačno citiranje, da u njima nije bilo poziva na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju.

“Stavovi koji su u tim emisijama izrečeni, svakako odudaraju od stavova zvanične Podgorice, ali, kada bi takva razlika bila dovoljan uzrok zabrane sadržaja, u Srbiji se ne bi emitovao čitav niz emisija, uključujući tu i kompletan sadržaj određene dvije prekogranične televizije”, ističe Savjet REM-a.

Iz tog tijela su ocijenili da posezanje za takvom mjerom „vraća crnogorskog regulatora u neka prošla vremena i svodi ga na nivo ideološke, partijske, komisije“.

„U nadi da će naše kolege iz Crne Gore uvidjeti svu štetnost svog postupka, pozivamo ih da još jednom, zajedno, i u skladu sa svim, ne samo našim, nego i evropskim standardima i propisima, razmotrimo sva sporna pitanja i, poštujući Konvenciju o prekograničnim televizijama, pomognemo da se problem riješi“, naveli su iz REM-a.

Kako su kazali, zabrana i cenzura svakako nijesu rješenje.

„One su samo problem, jedan od onih koji stvara nepotrebni jaz između dvije države i naroda”, zaključuje se u reagovanju Savjeta REM-a.