OMBUDSMAN

Zakon o slobodi vjeroispovijesti nije diskriminatoran, rekao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode. Bjeković je ocijenio da su litije legitimno pravo pravoslavnih vjernika, ali i naglasio da se pravi uvertira za nešto što se možda neće ni desiti. Glavno pitanje je ono koje se odnosi na imovinu, a odgovor na njega treba da da Ustavni sud, rekao je ombudsman.

Skoro da nema aktuelne teme koje se nije dotakao Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković danas u Skupštini.

Komentarisao je prvo litije koje se organizuju u crnogorskim gradovima, a onda redom.

“Pravo koje koriste pravoslavni vjernici legitimno, čak sam rekao da je to pravo najgrađanskije korišćeno”, kaže Bjeković. 

Milun Zogović iz DF-a smatra da je na djelu diskriminacija građana Crne Gore. 

“Da li je zakon diskriminatoran ili ne, da je bio diskriminatoran u smislu odredbi sada kakve su ne u smislu primjene koje će da izazovu da je bio diskriminatoran budite sigurni da bi institucija zaštitnika izašla,” rekao je Bjeković. 

Ipak da li su pojedine odredbe zakona diskriminatorne sudiće Ustavni sud, a ne ombudsman. 

“Možda pravimo na neki način uvertiru za nešto što se neće ni desiti pred Ustavnim je sudom. Sve će se svesti na pitanje imovine i vjerujte mi na riječ ako ja mogu da dam sud o ovome i Evropski sud će ovo diskutovati sa stanovišta imovine, a ne člana 9. slobode vjeroispovijesti,” kaže Bjeković.

Onda se polemisalo o tome da li ima diskriminacije na Javnom servisu. 

“Ta kuća slijedeći politiku vladajuće partije i njenih satelita, kriminalizuje, stigmatizuje većinu građana ove zemlje koji na ulicama protestuju protiv diskriminacije”, smatra Budimir Aleksić iz SF-a.

“Postoje propusti u izvještavanju prije svega, ali sa vama ne dijelim mišljenje da postoji sistemski pristup širenja govora mržnje prema bilo kojoj grupi,” rekao je član Savjeta RTCG Milan Radović.

Ima li diskriminacije u Skupštini i zove li se tako hapšenje poslanika sljedeće je pitanje koje nije ostalo bez odgovora. 

“Tražili ste od nas saglasnost za dalje postupanje i mi smo vam dali saglasnost čitav poslanički klub je bio strpan u dvije marice i iodveden u pritvor,” kaže Aleksić. 

“Mi ovo ne radimo zbog DF-a u konkretnom slučaju zaštitićemo i njih, ali će sjutra dan u toj situaciji se naci i poslanici DPS-a , SDP-a i svi oni koji participiraju u radu Skupštine Crne Gore,” kaže Bjeković. 

Utvrđivana je na sjednici Odbora za ljudska prava i granica do koje ombudsman smije da ide i postavljeno pitanje da li je određuje predsjednik države Milo Đukanović.

“Nije taj što me je predložio tražio ćutanje čak ni na ono što on kaže, znam zašto sam tu ne samo zbog toga što me predsjednik predložio nego što sam dao zakletvu da cu štititi pravo i pravičnost,” rekao je ombudsman.

UKINULI ODLUKU IZ 2017.

Vlada Kosova na čelu sa premijerom Albinom Kurtijem danas je ukinula odluku iz decembra 2017. o povećanju plata od 100 odsto vladinom kabinetu, koju je donijela predhodna Vlada premijera Ramuša Haradinaja, javlja agencija Anadolija.

Odlukom iz decembra 2017. godine, Haradinaj je poslije samo 100 dana na čelu Vlade, sebi povećao platu sa 1.500 na 2.950 eura.

“Plate se vraćaju uz prethodno stanje. Ova odluka nema uticaja na Ustavni sud ili pravni sistem”, rekao je Kurti na sastanku.

Na današnjoj sjednici Vlade Kosova ukinuto još nekoliko drugih odluka predhodne Vlade koje su se odnosile na strukturalnu organizaciju kabineta premijera i na imenovanje koordinatarora u više različitih oblasti. Vlada Kosova donijela je i odluku da se proslijedi Skupštini Kosova na usvajanje predlog o dodeli finasijskih sredstava za isplate u javnom sektoru za mjesec mart, do usvajanja budžeta za 2020. godinu.

Na sjednici Vlade, ministar inostranih poslova i dijaspore Glauk Konjufca zatražio je da se zahtjev za članstvo Kosova u INTERPOL-u odloži za sledeću godinu, zato što su kako je rekao, izgledi za članstvo za ovu godinu mali, s obzirom na to da se Generalna skupština te svjetske bezbjedonosne organizacije održava u Urugvaju, zemlji koja nije priznala nezavisnost Kosova.

Konjufca je na sastanku Vlade zatražio da razmotri mogućnost aplikacije za članstvo 2021. godine, kada je domaćin Generalne skupštine Turska. Kosovo posljednji put nije uspjelo da se pridruži INTERPOL-u 2018. godine na 87. generalnoj skupštini ove organizacije koja se održala u Dubaiju. Prije toga, Kosovo se tri puta prijavljivalo za članstvo u INTERPOL-u, 2010, 2015. i 2017. godine.

OBJEKAT U TOLOŠIMA

Ministarstvo prosjete odabralo je idejno rješenje za osnovnu školu u Tološima, a nagrada od 14.000 eura je otišla u ruke autorskog tima Ivan Jovićević, Dušan Đurović i Mina Gutović. Kako su saopštili iz Ministarstva, u narednim mjesecima radiće se na izradi glavnog projekta škole, a potom i raspisivanju tendera za izgradnju.

“Objekat će biti kapaciteta za oko 1 200 djece, površine preko 5 000 m2, a imaće i salu za fizičko vaspitanje površine oko 1 500 m2 sa 360 mjesta na tribinama. Dakle, školski objekat biće ukupne površine gotovo 7 000 m2, a biće vrijedan preko 7 miliona eura“, rekao je ministar prosvjete Damir Šehović.

“Riječ je ne samo o najvećem osnovnoškolskom objektu u Crnoj Gori već, nadamo se, i jednom od najljepših. Zahvaljujući punoj posvećenosti Ministarstva prosvjete i Vlade u cjelini, najzad smo ušli u fazu realizacije, te ćemo efikasno raditi na Glavnom projektu, kako bismo bili u prilici da što prije raspišemo tender za izgradnju“, zaključio je ministar. 

Što se samog školskog objekta tiče, navode iz Ministarstva, planirano je 15 matičnih učionica za đake mlađih razreda, 5 predmetnih i pet specijalizovanih učionica, informatička učionica, kao i fiskulturna sala i drugo.

Takođe, na Konkursu su ponuđene i ideje za fazu II ove škole, ukoliko se nekad u budućnosti otvori potreba za daljim širenjem kapaciteta. Druga faza podrazumijeva još skoro 2 000 m2. 

“Žiri je procijenio da je prvonagrađeni rad je, u najvećoj mjeri, kvalitetno ispunio programski zadatak, da je objekat Škole i sale adekvatno pozicioniran na parceli, ali i da ga je u određenim segmentima potrebno doraditi. Arhitektonski sklop je ocijenjen kompaktnim i racionalnim, a objekat je projektovan po principima energetske efikasnosti”, navode iz Ministarstva.

Osim prvonagrađenog rada, druga nagrada dodijeljena je timu u sastavu: Rifat Alihodžić, Branko Rabrenović, Selma Bulić i Elvira Muzurović. Treća nagrada dodijeljena je timu u sastavu: Nađa Pejović i Nina Ćulfić.

Dva dodatna rada su otkupljena, a pripadaju autorskim timovima: Branislav Gregović, Mladen Obrenović, Mina Kostić i Petar Ćulafić, te Aleksandar Ašanin, Ivan Asanović, Filip Radojević i Rade Živković.

RADULOVIĆ

Predsjednik Udruženja Crnogoraca “Lovćen”, Lazar Radulović, zatražio je da se konačno sagrade kuće ili zgrada sa barem 20 stanova za povratničke crnogorske porodice u opštinama Priština, Kosovo Polje ili Gračanica. On se sastao sa novom ministarkom za lokalnu samoupravu u Vladi Kosova Emilijom Redžepi.

“Da neko od predsjednika ovih opština dodjele zemlju, a da Vlada i predsjednik Kosova obezbijede sredstva da se zgrada izgradi, naveo sam onako kako stoji u strategiji za afirmaciju i integraciju crnogorske zajednice, da do sada je uloženo nula eura za izgradnju kuća, to jest povratak Crnogoraca”, navodi se u saopštenju Radulovića.

Na sastanku su, kako navodi, pokrenuta pitanja od suštinskog značaja za crnogorsku zajednicu na Kosovu.

“Na prvom mjestu je pitanje zaposlenosti u opštinama gdje Crnogorci žive, gdje sam napomenuo da na prstima jedne ruke možemo izbrojati Crnogorce koji su zaposleni u nekoj od opština gdje zive i dobio sam podršku i obećanje od Redžepi da će prvo potražiti od lokalnih samouprava tačne podatke, a zatim i ona pomoći da crnogorci budu više zaposljeni u opštinama gdje žive”, saopštio je Radulović.

Ministarka Redžepi je dala punu podršku ovakvim projektima i obećala da ce se lično založiti da dobijemo zemlju u jednoj od ponenutih opština i da će se založiti da obezbijedi dio sredstava kako bi se projekat izgradnje stambenog objekta za povratnike i izgradio, dodaje predsjednik Udruženja.

SARADNJA SA CEI

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović, otvorio je danas u svojstvu predsjedavajućeg Centralno-evropskom inicijativom (CEI), prvi sastanak Komiteta nacionalnih koordinatora država članica CEI u Podgorici.

Govoreći o značaju evropske i evroatlantske perspektive za dugoročnu stabilnost i ekonomski rast našeg regiona, Darmanović je naglasio da je crnogorsko predsjedavanje Inicijativom, drugi put od našeg članstva, velika motivacija za nastavak usvajanja evropskih vrijednosti i standarda koristeći potencijale CEI.

“Tokom proteklih dekada, Crna Gora je uspjela da očuva najdragocjeniju vrijednost – multietnički, multikulturalni i multikonfesionalni sklad i razumijevanje. Crnogorsko društvo je primjer da je zajednički život u različitostima moguć i predstavlja čvrstu osnovu za napredak, da koncept multikulturalizma jeste i mora biti uspješna priča. I ovo je naš koncept za budućnost. Zbog toga Crna Gora danas jeste platforma za regionalna okupljanja i mnoštvo inicijativa koje teže našem zajedničkom cilju,“ istakao je ministar Darmanović.

Darmanović je kazao da će Crna Gora nastaviti da radi na promociji ključnih vrijednosti CEI, sa ciljem jačanja solidarnosti i dobrosusjedske saradnje. 

Generalni sekretar CEI Roberto Antonione rekao je da Crna Gora može računati na podršku Sekretarijata CEI, te izrazio uvjerenje da će ovo biti još jedno u nizu uspješnih crnogorskih predsjedavanja.

„Crna Gora je ključni igrač u regionu i promoter dobrosusjedskih odnosa. Ubijeđen sam da će dati sve od sebe da regionalna saradnja ostane jedan od najvažnih instrumenata za evropsku integraciju i održivi razvoj“, istakao je Antonione.

Naglasio je da su politički prioriteti crnogorskog predsjedavanja u potpunosti usklađeni sa savremenim izazovima, pri čemu je dodao da je ključna misija Inicijative promocija evropske integracije Crne Gore i regiona Zpadnog Balkana.

Na sastanku, kojem su prisustvovali predstavnici 17 zemalja članica CEI, pozdravljeni su prioriteti crnogorskog predsjedavanja Inicijativom, koji odražavaju nacionalne, ali i interese cijelog regiona. Razmijenjena su mišljenja o važnosti zajedničkog djelovanja u oblastima naučne diplomatije, zaštite životne sredine, povezivanja, reforme javne uprave i kreativnih i kulturnih industrija.

Osim toga, naglašena je potreba za intenziviranjem saradnje između parlamenata država članica CEI, kao i za promocijom ekonomskih potencijala i vrijednosti regiona kroz jačanje poslovne dimenzije. Jednoglasno je data podrška ciljevima predsjedavanja, a u pravcu obezbjeđivanja boljih preduslova za društveno-ekonomski razvoj regiona i njegovu povezanost.

Takođe, Izvršni sekretarijat CEI informisao o aktuelnim i predstojećim aktivnostima u okviru vladine, parlamentarne i poslovne dimenzije CEI, kao i o saradnji sa međunarodnim institucijama.