BOREL

Ako Brisel želi da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, tom regionu mora ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti, ukazao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.

U autorskoj analizi na portalu “Prodžekt sindikejt”, Borel je naveo i da EU mora ponovo da nauči jezik moći i da poima sebe kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitkih u nadmetanju sa Amerikom i Kinom.

U svijetu kojem sve više vladaju geopolitika i gruba sila, EU mora objediniti svoju snagu i političku volju da bi imala upliv na događaje i zato prevashodno mora djelatno štiti svoje interese u okruženju i tako Zapadnom Balkanu ponuditi članstvo u EU i nagrađivati napredak kandidata na tom putu, istakao je Borel.

Prema njegovim riječima “diplomatija ne može imati uspjeha ako nije podržana akcijama” i zato takođe nadomak granica Unije mora da se embargom na isporuke oružja očuva krhko primirje u Libiji, da se Iranu omogući da ima korist od potpunog sprovođenja sporazuma o zabrani proizvodnje nuklearnog oružja, dok mir između Izraela i Palestinaca treba tražiti kroz uzajamno prihvatljivo rješenje na temelju međunarodnog prava.

Borel je u napisu predočio i da EU mora ispuniti svoje obećanje o pomoći ako ne želi da područje Sahela u Africi potone u rasulo i pomanjkanje svake bezbjednosti.

Visoki zvaničnik EU to nije izričito rekao, ali je jasno bilo da u slučaju ogromnih problema susjedne Afrike cilja na nužnost da se jedino velikom pomoći Unije temeljito i dugoročnije preduprijedi novi talas ilegalne imigracije u Evropu.

Borel je podvukao da EU mora da se sučeli s djelovanjem tri najmoćnije sile u svijetu, SAD, Kine i Rusije, i predočivši da “problema Evrope nije pomanjkanje snaga, energije, već nemanje političke volje da se udruže njene snaga kako bi se zajamčila zbijenost i najviše moguće upražnjavao njen uticaj”.

On je posebno ukazao na nužnost da se djelatno diplomatija, pomoć i potezi vezani za bezbjednost prvenstveno usmjere na goruća pitanja u blizini granica Evrope i rekao da su Libija, Bliski istok, Iran i Sahel, kao i ugrađivanje Zapadnog Balkana u strukture EU, “primjeri u kojima države članice Unije moraju preuzeti svoje obaveze i odgovornosti”.

I, kako je stavio do znanja, “ako želimo da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, moramo tom regionu ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti”.

Pored potrebe da se EU sučeli s krizama u neposrednom susjedstvu Evrope, nameću se i prvenstveni zadaci da Unija odredi novu strategiju za Afriku, a potom i da se “ozbiljno osmisli kako se uvjerljivo postaviti i sarađivati sa strategijskim nosiocima svjetske politike – Amerikom, Kinom i Rusijom”.

“Iako se oni razlikuju u mnogim vidovima, sva tri upražnjavaju tehniku povezivanja pregovora i upotrebe sile”, ocijenio je visoki predstavnik EU.

“Naš odgovor se mora razlikovati i imati nijanse, ali takođe mora biti jasan i odlučan u odbrani vrijednosti, interesa i međunarodnih načela iza kojih stoji Evropska unija”, naveo je.

Borel primjećuje da “EU mora ponovo naučiti jezik moći i sebe poimati kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitkih u nadmetanju sa Amerikom i Kinom”.

KAŠĆELAN SA JUKIĆEM

Crna Gora i Bosna i Hercegovina imaju prijateljske i otvorene odnose koji mogu služiti za primjer u regionu, ocijenjeno je u toku susreta gradonačelnika Prijestonice Cetinje Aleksandra Kašćelana i ambasadora Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimira Jukića.

To se, kako su naveli, očituje dobrom saradnjom na državnom i lokalnom nivou, te činjenicom da dvije zemlje nemaju otvorenih pitanja i da su prve u regionu definisale granicu, što je ratifikovano u nacionalnim parlamentima.

“Naši prijateljski odnosi potvrđeni su u praksi”, kazao je ambasador Jukić. On je čestitao gradonačelniku Kašćelanu na napretku koji je Cetinje postiglo na uređenju grada i u razvoju putne infrastrukture.

“Prijestonica Cetinje u dobroj saobraćajnoj povezanosti vidi svoju razvojnu šansu”, rekao je gradonačelnik Kašćelan.

On je ocijenio da će najavljeni novi putevi Cetinje – Nikšić i Cetinje – Kotor, kao i skori završetak zapadne obilaznice u Podgorici, značajno doprinijeti valorizaciji potencijala cetinjske opštine u privrednom, turističkom, sportskom i kulturnom smislu.

Na sastanku je razgovarano o intenziviranju saradnje između Prijestonice Cetinje i gradske opštine Novo Sarajevo, kao i međudržavnim projektima u oblasti saobraćajne infrastruktur

BEZ PROBLEMA

Lider opozicije i samoproglašeni predsjednik Venecuele Huan Gvaido vratio se bez problema u državu sa rizične međunarodne turneje u okviru koje je posjetio i američkog predsjednika Donalda Trampa u Bijeloj kući.

Gvaido je brzo prošao kroz bezbjednosni punkt na aerodromu u Karakasu, na povratku sa turneje čiji je cilj bio dobijanje šire podrške za svrgavanje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura.

On je napustio Venecuelu sredinom januara, prkoseći zabrani putovanja koju mu je izrekao Vrhovni sud, prenosi AP.

Gvaido se tokom turneje sastao sa liderima u Evropi, apelujući da nastave da podržavaju njegovu kampanju za svrgavanje Madura, što on vidi kao način da zemlja izađe iz krize.

On poziva i građane Venecuele da ponovo izađu na ulice kako bi iskazali volju sa smjenu socijalističke vlade, koju opozicija naziva “diktatorskom”.