U TOKU REALIZACIJA

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CESID) sprovodi aktivnosti na implementaciji dva velika projekta koja će doprinijeti da distributivni sistem bolje odgovori potrebama korisnika. Riječ je o implementaciji SCADA sistema za daljinsko upravljanje 35 kV i 10 kV mrežom i softvera za analizu i praćenje prekida u distributivnom sistemu (ISSCEDIS).

 

Realizacijom tih projekata omogućiće se kvalitetniji pristup podacima, na osnovu kojih će biti unaprijeđen i rad distributivnog sistema.

Takođe, znatno će se smanjiti vrijeme trajanja prekida u napajanju korisnika.

„Ogroman trud zaposlenih u Sektoru za upravljanje uložen je već u projekat ISSCEDIS, koji predstavlja interfejs između budućeg SCADA sistema i CEDIS-a kao korisnika (što mu i sami naziv govori iSs Informacioni SCADA Sistem). Složen je bio taj posao, naročito u prvoj fazi, kada je trebalo sistematizovati i ažurirati postojeće podatke o svim mrežama u Crnoj Gori i uraditi pripadajuće jednopolne šeme postrojenja i srednjenaponskih mreža. Priprema toga projekta počela je još 2016. godine, kada se krenulo sa crtanjem jednopolnih šema srednjeg napona i prikupljanjem tehničkih podataka o trafostanicama i vodovima. Osim jednopolnih šema sada postoje i tehničke baze podataka za preko 5.000 trafostanica 10(6)/0.4 kV i o skoro 10.000 dionica u mreži”, kazao je Stanko Duričić, šef Službe za operativnu energetiku, planiranje i analizu rada mreže.

SCADA sistem podrazumijeva daljinski nadzor i upravljanje elementima sistema. To znači da će se na jednom mjestu u realnom vremenu objedinjavati sve informacije iz sistema, uz mogućnost daljinskog uključivanja, odnosno isključivanja bilo kojeg njegovog elementa na području Crne Gore.

Na taj način omogućilo bi se da, u slučaju poremećaja u mreži, dispečer može brzo da reaguje i odradi intervenciju, čime se postiže da korisnik u što kraćem roku dobije napajanje električnom energijom.

Implementacijom softvera za analizu i praćenje prekida u distributivnom sistemu, što je jedan od modula ISSCEDIS-a, uz formiranje dispečerskih centara na svim naponskim nivoima i jedinstvenog call centra, stvoriće se preduslovi za kvalitetnije upravljanje mrežom, uz pouzdanije napajanje korisnika.

Imajući u vidu kompleksnost i veličinu distributivnog sistema, kao i sve više obnovljivih izvora električne energije koji se priključuju na distributivni sistem, navedni projekti će dodatno doprinijeti razvoju i stabilnosti distributivnog sistema Crne Gore.

„Trenutno su sve trafostanice srednjeg napona u Crnoj Gori opremljene najsavremenijim mjernim uređajima, što je preduslov za realizaciju ovako značajnih projekata. Taj srednjenaponski AMM sistem ima funkcije nadzora nad mrežom CEDIS-a, što se ogleda u daljinskom prikupljanju obračunskih stanja korisnika, dijagrama potrošnje (load profile), kontrole pristupa obračunskim mjernim mjestima, kao i stanja prekidača na svim SN izvodima u trafostanicama (evidencija planiranih i neplaniranih isključenja i uključenja u mreži). Proteklih mjeseci je urađeno testiranje i evidentna je njegova uspješnost u ovoj fazi. Centralni AMM sistem vršiće nadzor AMM brojila, čime će se na jednom mjestu prikupljati svi karakteristični mjerni podaci iz distributivnog sistema. Na osnovu tih podataka iz AMM-a i softvera ISSCEDIS-a, u dispečerskim centrima, uz pomoć interaktivne mreže svih srednjenaponskih nivoa, distributivnim sistemom će se upravljati na mnogo pouzdaniji i efikasniji način”, zaključuje Đuričić.

Nakon realizacije oba projekta, kvalitet isporuke električne energije će se znatno poboljšati, što je i vodeća misija CEDIS-a, usmjerena prema svim korisnicima u Crnoj Gori, saopštila je Služba za korporativne komunikacije.

VINBERGOVA OCJENA

Američki podsekretar za fosilna goriva Stiven Vinberg smatra da bi Crna Gora mogla da postane energetsko čvorište za distribuciju prirodnog gasa iz Sjedinjenih Američkih Država. Vinberg za TVCG ističe da, osim što donosi ekonomski benefit, prirodni gas je i ekološki neprihvatljivije gorivo.

 

Prirodni gas uz ugalj jedini je primarni oblik energije koji se može direktno koristiti. Zato i raste njegova upotreba u domaćinstvima, saobraćaju, tehnološkim procesima, za proizvodnju toplotne i električne energije, ali i kao sirovina u hemijskoj industriji.

Mogućnost da ga koristi ima i Crna Gora. Prednost je, smatra američki podsekretar za fosilna goriva Steven Vinberg položaj naše zemlje na Jadranu i barska luka.

“Ta Luka ima idealnu poziciju da prihvata tečni gas i predstavljala bi čvorište odakle bi tečni gas transportovali u druge zemlje, to je Luka duboke vode i može da prihvati brodove koji dolaze iz Sjedinjenih Država. Postavili bi takozvane virtuelne cijevovode, odnosno umjesto da gradimo cjevovode mi koristimo kontejnere u kojima se skladišti tečni gas. Nakon dopremanja brodom prebacujemo kontejnere u kamione ili na voz i prevozimo ih i gdje je potrebno. Možda ćemo vremenom i graditi cjevovode”, smatra Vinberg.

Sjedinjene Države su najveći proizvođač prirodnog gasa i trenutno ga izvoze u 40 zemalja. Godišnje proizvedu stotinu milijardi metara kubnih.

“Narednih nekoliko godina imaćemo 164 milijarde metara kubnih, potom autorizovali smo gotovo 400 milijardi metara kubnih što je potencijal za četvorostruki rast u narednih 5-6 godina. Mnogo je mogućnosti za naše evropske saveznike da iskoriste prirodni gas, da imaju raznovrsniju ponudu energije i smanje upotrebu dizel goriva”; kaže sagovornik TVCG.

Koliko bi prirodnog gasa Sjedinjene države dopremale u Crnu Goru zavisilo bi od potražnje tržišta, na kojem je u ovom regionu, trenutno prisutna Rusija, pa bi to uticalo na konkurentnost. I ne samo to: “Kad god imate novi izvor energije, to stvara energetsku sigurnost, stabilnost i bezbjednost”.

Na pitanje kakvi su finansijski benefiti za Crnu Goru kada bi bila čvorište za distribuciju američkog prirodnog gasa, Vinberg odgovara: “Mislim da su tu brojne mogućnosti: dodatna radna mjesta u luci, prevoz tečnog gasa, prodaja u drugim zemljama, odnosno stvara se mogućnost da prodajete tečni gas koji mi proizvodimo. Postoji mogućnost i da smanjite svoje troškove jer je jeftinije od lož ulja”.

Uz ekonomske, važne su i ekološke prednosti, a prirodni gas je najčistije i najsigurnije fosilno gorivo i prilikom sagorijevanja nema štetnih ostataka.

Trenutno se koristi u Kombinatu Aluminijama i Željezari Toščelik.

Snežana Mirković, RTCG

VUKOVIĆ SMATRA

Samo politički neznaveni um može vjerovati da se u demokratskoj Evropi crkvenim ultimatumima rješavaju civilna pitanja i da na pritisak iz crkve i u ime crkve može da se mijenja struktura civilne vlasti. Poruke predstavnika Srpske pravoslavne crkve da se ‘povuče zakon ili pada vlada’ može da prođe samo kod izmanipulisanih, zavedenih i neukih, koji su pod uticajem neviđene propagande, smatra poslanik DPS-a Miodrag Vuković.

 

On kaže da ni u Teheranu, u islamskom svijetu teokratskih vlasti, niko nije stao iza teoloških zahtjeva i fundamentalističkih ambicija, neće se ni u srcu Evrope dozvoliti da ideologije srednjeg vijeka konstituišu političke sisteme država.

Komentarišući pitanje o situaciji kojoj svjedočimo od 27. decembra prošle godine, kada je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, Vuković ocjenjuje da danas imamo svojevrsnu “kombinaciju konflikta sa kojim Crna Gora živi ili koji živi skoro 200 godina”.

“Već je rečeno u pitanju je država. Ponovo izbor hoće li Crna Gora biti svoja na svome ili će biti privezak. Ovi koji sada marširaju, odnosno njihovi preci su 1918. godine ostavili ovaj narod bez države. Decenijama i sa strane pripremana Podgorička skupština izvedena je u Crnoj Gori”, ističe Vuković.

Prema njegovim riječima, nije veselo podsjetiti se da je oblikovanje ideje na kojoj je nestala krenulo Načetanijem 1844. godine.

Zakon povod

“Nastavljeno je bombaškim aferama koje su provocirale tadašnjeg suverena Crne Gore da kaže kako je slao mlade ljude da se školuju vani, i iz svih zemalja đe su se školovali u Crnu Goru su se vraćali kao Crnogorci, samo se iz jedne ni jesu vraćali kao oni koji su otišli, već sa novim nacionalnim određenjem. Kulminiralo je prevarnom Podgoričkom skupštinom nelegitimnim i nelegalnim, ali na žalost uspješnim udarom u same temelje viševjekovne države. Svemu tome je doprinosilo i preslaganje na međunarodnoj sceni. Francuzi su se i zvanično izvinili Crnoj Gori za katastrofalno loše državne odluke 1918. godine”, podsjeća Vuković.

Komentarišući pitanje da li SPC litijama sprema “vojsku” za ostvarivanje tuđih interesa, Vuković kaže da ne može ni da pomisli da postoje mračni umovi koji su spremni da intenziviraju vjersko-politički pritisak na demokratske institucije Crne Gore do te mjere da izazovu tragediju.

“Neko je rekao da nam gradovi liče na sredine i prostore etabliranog fundamentalizma drugih vjera. Podgorica s vremena na vrijeme u vjersko-političkom smislu djeluje kao Teheran. Teško daje to ulaznica u bolju budućnost i civilizovano društvo država i naroda. Naprotiv, to je, ako bi postao dominantan iskaz opredjeljena na ovim prostorima, siguran put u građansku i državnu tragediju, u ljudski i državni sunovrat. Dakle, ova situacija iz mnogo razloga traži i mudrost, ali i individualnu i kolektivnu građansku i državnu odgovornost svih, da budu ili budemo na nivou odgovornosti i ovog istorijskog trenutka”, naglašava Vuković.

On nema ni najmanju dilemu da je Zakon samo povod, a da su razlozi antidemokratske i anticrnogorske homogenizacije širi.

“Cilj su i naredni izbori, cilj je i naredni popis stanovništva, dugoročno cilj je drugačija budućnost ovih prostora. Ko sve nije dio ovoga destruktivnog komplota. Nesumnjivo i veliki broj vjernika SPC koji su žestoko obmanuti, prevareni i izmanipulisani, ali i partijski aktivisti i prvoborci crnogorske političke desnice, kleronacionalističkih stranaka”, ističe Vuović.

Opoziciji potrebna infuzija

Komentarišući djelovanje političkih protivnika vlasti, Vuković ističe je da “crnogorska politička opozicija nažalost i neautentična i politički neubjedljiva” i da joj treba infuzija.

“Većina nje je otvoreno anticrnogorska. Nastavljaju se politička hodočašća lidera opozicionih partija prema nacionalnim centrima van Crne Gore. Putujući cirkusanti iz DF-a su se rasporedili jedni idu u SAD da se dodvoravaju konzervativnim demohrišćanskim strukturama, a drugi odašilju poruke Moskvi. Oni koji su otputovali u SAD mole Zapad da im pomogne u borbi protiv ‘odnarođenog režima’, a njihovi partneri šalju poruke Moskvi da litijama i dešavanjem vjernika’ vode rat protiv ‘dekadentnog Zapada’”, ističe Vuković.

Trobojka

Odgovarajući na pitanje da prokomentariše crtanje trobojki na stambenim zgradama, ulicama, mostovima, čak i kao zadatak osnovcima, Vuković kaže da je, prema njegovom mišljenju, riječ o serioznoj, dugo spremanoj propagandi, koja je za ovu priliku samo osvježena ogromnom količinom manipulacija.

“Računa se na emociju. Davno smo konstatovali da su Crnogorci violentan narod. Više su kroz istoriju razmišljali iskreno, srcem. Više su Crnogorci išli u ratove nego u svatove, kao što sam već rekao, nošeni upravo emocijom. Nažalost, istorija čovječanstva je puna primjera katastrofalne zloupotrebe emocije pojedinca. Čini mi se da je i u Main Kampfu vođa III Rajha zapisao da je program njegove nacionalsocijalističke partije zasnovan na upotrebi emocija ljudi kojima se obraća”, ističe Vuković.

Dodao je da se nikada niko u istoriji nije razumom uspio izboriti sa posljedicama zloupotrijebljenih emocija.

“I sada i kod nas ponovo manipulacija navodno tradicionalnom crnogorskom trobojkom. Ako je tačno, a nije tačno, da je u ovom prilagođenom izgledu trobojka bila, kao što se sugeriše sa ovih nacionalističkih okupljanja, zašto je ista ta politika tu trobojku u matičnoj zemlji doradila državnim simbolom, a kada je vjerska organizacija u pitanju čuvenim ocilima”, zaključio je Vuković.

KAKO JE PREVAZIĆI

Jedna od karakatersitika naše zemlje je multikulturalnost. Ona je, ne samo u Crnoj Gori, već u svim zemljama Zapadnog Balkana nekada na ispitu, prije svega zbog manjka dijaloga. Istraživali smo šta su uzroci nerazumijevanja i kako ih prevazići.

 

O krizi multikulturalizma u širem evropskom kontekstu govorimo i u vremenu koje se ponosi demokratijom.

Imamo, kaže profesor Janko Ljumović, promociju i zaštitu pojedinačnih identiteta, ali se u zajedničkom prostoru nedovoljno poznajemo.

Moramo se zapitati, kaže Drita Lola iz NVO “Ja djelujem”, koliko su javne politike posvećene očuvanju temeljnih vrijednosti društva, multikulturalnoj viziji i strategiji.

Zbog svih ideologija, pogrešnih odluka 20-og vijeka imamo, kaže Ljumović, odsustvo dijaloga i tolerancije između različitih zajednica.

Milanka Sredanović, RTCG

OSKAR 2020.

Južnokoresjki film “Parazit”, reditelja Bong Džun Hoa, proglašen je najboljim ostvarenjem na 92. dodjeli nagrada američke Akademije filmskih umjetnosti i nauka u Dolbi teatru, u Los Anđelesu. “Parazit” je, inače, prvo strano ostvarenje koje je osvojilo prestižnu nagradu.

Bong Džun Ho osvojio je Oskara i za najbolju režiju za film “Parazit”. U toj kategoriji bili su nominovani i Tod Filips za “Džokera”, Sem Mendez, za “1917”, Martin Skorseze za film “Irac” i Kventin Tarantino, “Once Upon a Time… in Hollywood” (Bilo jednom… u Holivudu). 

“Parazit” je osvojio i Oskara za najbolji strani film. U toj kategoriji su se takmičili “Zemlja meda” (Honeyland) iz Sjeverne Makedonije, “Corpus Christi” (Poljska), “Dolor y gloria” (Španija), i “Les Miserables” (Francuska). Južnokorejsko ostvarenje dobilo je i trećeg Oskara za originalni scenario. 

Rene Zelveger i Hoakin Finiks nagrađeni su Oskarima za glumu. Finiks je dobio nagradu za glavnu ulogu u filmu “Joker” (Džoker), a Rene Zelvager za glavnu ulogu u filmu “Judy” (Judy).

Njih dvoje su bili favoriti u tim kategorija, a za najboljeg glumca pored Finiksa takmičili su se Antonio Banderas, Leonardo DiKaprio, Adam Drajver i Džonatan Prajs. Za najbolju glumicu u trci su bile Sintija Erivo za “Harriet”, Serše Ronan za “Little Women”, Skarlet Johanson za “Marriage Story” i Šarliz Teron za “Scandale.

Finiks i Rene Zelveger su 2. februara dobili nagradu Britanske akademije za filmsku i televizijsku umetnost (BAFTA) za najboljeg glumca i glumicu u istim filmovima, čime su postali favoriti i za Oskara.

Glumica Lora Dern osvojila je Oskara za najbolju žensku sporednu ulogu u ostvarenju “Marriage Story”. To je prvi Oskar za glumicu koja je bila nominovana dva puta za Oskara, 2015. godine za ulogu u filmu “Wild” (Divljina) i 1992. godine za “Rambling Rose” (Rasplinuta ruža). U toj kategoriji su bile nominovane i Kejti Bejts, Skarlet Johanson, Florens Pju i Margot Robi. 

Bred Pit osvojio je Oskara za najbolju mušku sporednu ulogu u ostvarenju “Once Upon a Time… in Hollywood” (Bilo jednom… u Holivudu) reditelja Kventina Tarantina. Pored Pita u toj kategoriji su bili nominovani Tom Henks, Al Paćino, Džo Peši i Entoni Hopkins.

Tok ceremonije:

5:25 – Američka filmska akademija izabrala je južnokorejski film “Parazit” za najbolje ostvarenje.

5:15 –  Nagradu za glavnu žensku ulogu dobila je Rene Zelveger za ulogu u filmu “Džudi”.

5:07 – Hoakin Finiks osvojio je Oskara za najboljeg glumca za ulogu Džokera u istomenom filmu. Po izlasku na scenu zamolio je  okupljene da mu ne aplaudiraju i rekao da je njegova glavna misija da da glas onima koji ga nemaju.

4:52  – Bong Džun Ho je najbolji režiser po ocjeni Akademije. “Ima da pijem do zore”, našalio se južnokorejski režiser prilikom primanja “Oskara”. 

4:46 – Elton Džon osvojio je Oksara za najbolju originalnu pjesmu (film “Roketmen”).

4:45 –  Hildur Gudnadotir dobila je Oskara za originalnu muziku u filmu “Džoker”. Prvi Oskar za taj film i prva žena nagrađena u toj kategoriji.

4:25  – Južnokorejski film “Parazit” nagrađen je u kategoriji najboljeg međunarodnog filma.

4:17 – Film “One su bombe” osvaja Oskara u kategoriji šminka i frizura. Nagrađeni su Kazu Hira, En Morgan i Vivijan Bejker.

4:14 –  Oskar za najbolje vizuelne efekte ide filmu “1917”. Nagradu su zaslužili Giljom Rošeron, Greg Batler i Dominik Tuohi.

3:57 – Iznenađenje – Oskar za najbolju montažu ide filmu “Ford protiv Ferarija”.

3:52 –  Rodžer Dikins dobija priznanje za direktora fotografije u filmu “1917”.

3:41 – Prvi Oskar za film “1917”. Nagrada za miks zvuka.

3:38 – Film “Ford protiv Ferarija” dobija Oskara za montažu zvuka. 

3:18  – Nagradu za najbolju žensku sporednu ulogu osvojila je Lora Dern (film “Bračna priča”).

3:14  Najbolji kratki dokumentarni film, po izboru Akademije filmskih umjetnosti i nauke, je “Učiti skejbording u ratnoj zoni (ako si djevojčica)”.

3:09 – Oskar za najbolji dokumentarni film ide ostvarenju “Američka fabrika”.

3:00  – Film “Male žene” dobio je Oskara za najbolji kostim.

2:56 – Nagradu za produkcijski dizajn dobio je film “Bilo jednom u… Holivudu”.

2:48 – Oskar za najbolji kratki igrani film pripao je filmu “Komšijski prozor”.

2:43 – Oskara za najbolji adaptirani scenario dobio je režiser Taika Vaititi za film “Zec DžoDžo”.

2:39 – Film “Parazit” osvojio je Oskara za najbolji originalni scenario. 

2:26 – Nagrada za najbolji kratki animirani film ide ostvarenju “Čupava ljubav”.

2:24 – Najbolji dugometražni animirani film je “Priča o igračkama 4”.

2:15 – Oskara za najbolju mušku sporednu ulogu ove godine dobio je Bred Pit za ulogu u filmu “Bilo jednom u… Holivudu”.

2:06 Džanel Mone performansom je otvorila ovogodišnju ceremoniju. 

2:00 – U Los Anđelesu počinje zvanični dio ceremonije dodjele Oskara.

1:46 – Glumac Bred Pit je kazao da je bilo “lako raditi” sa Leonardom di Kaprijom u Tarantinovom filmu “Bilo jednom u… Holivudu”. 

“Čim smo se Bred i ja sreli, odmsh smo prozreli te likove. Bilo je jedinstveno iskustvo glumiti ih”, kazao je Leo i dodao da je poseban osjećaj vraćati se u “Dolbi” teatar. 

1:35  Zvijezde filma “Irac” – Robert de Niro i Al Paćino zajedno su pozirali na crvenom tepihu. 

1:31  – Ni ove godine neće biti domaćina ceremonije. Na bini će se smjenjivati glumci koji će saopštavati imena dobitnika nagrada u određenim kategorijama. Među njima će biti i Penelope Kruz. 

1:21 – Glumac Bili Porter ostavio je sve bez teksta – on je na ceremoniju došao u zlatnim tonovima i visokim štiklama.  

1:01 – Ceremoniju Oskara ove godine gledamo ranije, što je, prema mišljenju filmskih kritičara, “skratilo” sezonu nagrađivanja ostvarenja. 

0:51 – Glavna kandidatkinja za najbolju sporednu glumicu, Lora Dern (skroz desno) na ceremoniju je došla sa majkom i djecom… 

0:48  – Popularna pjevačica Bili Ajliš stigla je u teatar “Dolbi”, a nešto kasnije će nastupiti na ceremoniji.  

0:44 – Na crvenom tepihu su Harvi Kajtel, Antonio Banderas, Džerard Batler, Spajk Li…  

00:30 – Zvijezde pristižu i hodaju crvenim tepihom do teatra “Dolbi”.

Ko ne dobije Oskara, dobija vrijedne nagrade

Nominovani za prestižnog Oskara, nagrade američke Akademije filmskih umjetnosti, koji na dodjeli neće dobiti Oskara, dobiće vrijedne poklon torbe, prenijeli su lokalni mediji u SAD.

Pokloni za svakog nominovanog vrijedni su oko 215.000 dolara, što je ukupno oko pet miliona dolara za sve poklone.

Među poklonima se nalazi krstarenje 12 dana na luksuznoj jahti, koje podrazumijeva i boravak u luksuznom hotelu gdje noćenje košta 1.300 dolara. Nominovani će na poklon dobiti čokoladice sa kanabisom, i druge đakonije.

Poklone ne organizuje Akademija, već marketing agencija Distinktiv asets (Distinctive Assests) koja obezbjeđuje poklone i na drugim ceremonijama. 

Za ceremoniju 44 miliona dolara

Ovogodišnja, 92. svečana dodjela prestižnog Oskara u pozorištu Dolbi u Los Anđelesu koštala je ukupno 44 miliona dolara, navodi se na finansijskom sajtu VoletHub (WalletHub) i dodaje da je 24.700 dolara potrošeno za crveni tepih.

Postavljanje crvenog tepiha, površine više od 1.500 kvadratnih metara, zahtijevalo je 900 sati rada i ekipu od 18 ljudi. Dio tepiha će biti recikliran, a dio poklonjen nekoj humanitarnoj organizaciji.

U velikoj balskoj dvorani pozorišta Dolbi, postavljeno je oko šest kilometara električnih kablova i oko dva kilometra draperije za potrebe gala prijema poslije dodjele Oskara. Za postavljanje draperije upotrebljeno je oko 32.000 spajalica.

Kako se glasa

Ove godine je za Oskare glasalo 8.469 predstavnika filmske industrije.

Svi koji biraju Oskara su članovi Akademije čije je sjedište u Los Anđelesu. Oni moraju da budu “ostvareni” stručnjaci u kinematografiji i predstavnici su 17 oblasti filmske industrije. To su glumci, reditelji, producenti, scenaristi, kostimografi i razni tehničari.

Članovi Akademije su ranije imali doživotno pravo na glasanje ali je 2016. ograničen period na deset godina koji može da se obnovi. Ta mjera je uvedena kako bi se izbjeglo da oni koji su u međuvremenu napustili filmsku industriju, nastave da glasaju. 

Akademija je dugo bila diskretna u pogledu onih koji glasaju, koji, međutim, nijesu u obavezi da kriju da su članovi te institucije.

Poslije nekoliko godina kritika sastava članova koji ne odražavaju raznolikost društva, Akademija je 2016. navela da oko 90 odsto članova čine bjelci, a 76 odsto muškarci. Prosječno doba je bilo 63 godine. Te iste godine, Akademija, na meti kritika, saopštila je da će do 2020. udvostručiti broj žena i predstavnika etničkih manjina.

Međutim, Akademija i pored novih članova i članica ipak ostaje više “muška” sa 68 odsto muškaraca i “bela” sa 84 odsto bjelaca.

Svi koji biraju Oskara, u zavisnosti od svoje branše, glasaju za određene kategorije, glumci za glumce ili reditelji za reditelje.

Za određene kategorije kao što je izbor najboljeg stranog ili animiranog filma, formiraju se specijalni komiteti. Svi članovi pored svoje branše moraju da glasaju u kategoriji najboljeg filma.

Od 24 kategorije za 23 se glasa tako što je onaj koji dobije najviše glasova pobjednik. Međutim, za najbolji film se glasa drugačije i u nekoliko krugova.

Svaki glasač je pozvan da napravi spisak nominovanih filmova. Film koji se u nekoliko krugova glasanja najviše pojavljuje na prvom mjestu spiska je pobjednik.

Dobitnici Oskara za najbolji film posljednjih 20 godina:

2019 – “Zelena knjiga” (Green Book)

2018 – “The Shape of Water” (Oblik vode)

2017 – “Moonlight” (Mjesečina)

2016 – “Spotlight” (Pod lupom)

2015 – “Birdman” (Čovjek ptica)

2014 – “12 Years A Slave” (Dvanaest godina ropstva)

2013 – “Argo”

2012 – “The Artist” (Umjetnik)

2011 – “The King’s Speech” (Kraljev govor)

2010 – “The Hurt Locker” (Katanac za bol)

2009 – “Slumdog Millionaire” (Milioner sa ulice)

2008 – “No Country for Old Men” (Nema zemlje za starce)

2007 – “The Departed” (Dvostruka igra)

2006 – “Crash” (Fatalna nesreća)

2005 – “Million Dollar Baby” (Djevojka od milion dolara)

2004 – “The Lord of the Rings: The Return of the King” (Gospodar prstenova: Povratak kralja)

2003 – “Čikago”

2002 – “Un Homme d’exception”

2001 – “Gladijator”

2000 – “American Beauty” (Američka ljepota)

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1763. mirovnim ugovorom u Parizu završen je sedmogodišnji rat, prvi oružani sukob svih evropskih sila. Sporazumom koji su potpisale Velika Britanija, Francuska i Španija, Francuska se gotovo potpuno povukla iz Indije, a Velikoj Britaniji je prepustila i Kanadu. Španija je dobila Luizijanu i Kubu, a Pruska je zadržala Šleziju, koju je preuzela od Austrije.

 

1804  – U vrijeme pobune protiv dahija u Srbiji, vladika Petar I je u pismu ostroškom igumanu  Petroniju, savjetovao zagraničnim crnogorskim plemenima da ne preduzimaju nikakve prijevremene i nepromišljene oružane sukobe protiv Turaka, dok se za to ne ukaže povoljan trenutak.

 

1837 – U dvoboju je ubijen ruski pisac Aleksandar Sergejevič Puškin, začetnik realizma u ruskoj prozi i jedan od najvećih liričara svjetske književnosti. Među Puškinovim najpoznatijim djelima su: «Evgenije Onjegin», «Boris Godunov», «Pikova dama», «Kapetanova kći».

 

1901 – U Beču je umro srpski državnik Milan Obrenović, knez, a potom kralj Srbije. Tokom njegove vladavine Srbija je stekla međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu 1878. kada su joj pripojena i četiri okruga. Zaključio je s Bečom Tajnu konvenciju 1881. kojom je ograničena nezavisnost Srbije u korist Austrougarske. Abdicirao je 1889. u korist maloljetnog sina Aleksandra.

1947 – U Parizu su potpisani mirovni ugovori zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu i bivših  saveznika Hitlerove Njemačke.

1963 – U Crnogorskom narodnom pozorištu premijerno je izvedena drama Jevrema Brkovića «Provalija», u režiji Boška Boškovića. Uloge su tumačili: Muris Oručević, Zlata Raičević, Petar Begović, Milovan Alač, Čedomir Boljević i drugi.

 

1979 – U Ljubljani je umro slovenački političar Edvard Kardelj, visoki funkcioner Saveza komunista Jugoslavije i jedan od najbližih saradnika predsjednika Jugoslavije Josipa Broza Tita.

 

1998 – Umro je bivši francuski  ministar inostranih poslova Moris Šuman, tvorac projekta Evropske unije.

 

2001 – U Kotoru je, u 55. godini, umro slikar i skulptor Radovan Pejović – Riječki, član Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore. Rođen je u selu Dodoši kraj Skadarskog jezera 1946. Završio je Umjetničku školu u Herceg Novom, studirao istoriju umjetnosti i diplomirao na Univerzitetu “Nacionalna škola likovnih umjetnosti” u Francuskoj (Ecole Nationale des Beaux – Arts). Bio je slikar bogate imaginacije, koji je inspirišući se zavičajnim podnebljem stvarao kompozicije fantazmagoričnih, nadrealističkih prizora. Slikao je na platnu, drvetu i koži. Pored slika radio je i skulpture u kamenu. Imao je brojne izložbe u Crnoj Gori i inostranstvu, a studijski je boravio u Italiji, Švajcarskoj, Francuskoj, Španiji, Austriji i Njemačkoj. Dobitnik je nagrade Salona “13. novembar” na Cetinju 1978. nagrade Internacionalnog likovnog salona u Banjaluci 1977. Hercegnovskog zimskog likovnog salona 1981. i Specijalne nagrade na Salonu “Žan Terzijef” u Brasi, u Francuskoj, 1978. za sliku “Ljubav”.

2005 – Počela je u Crnoj Gori primjena Zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda. Zakonom su zabranjene sve vrste reklamiranja, besplatno dijeljenje, te direktno ili indirektno promovisanje duvanskih proizvoda; proizvodnja ili prodaja cigareta koje sadrže više od 10 miligrama katrana, miligram nikotina i 10 miligrama ugljen-monoksida po cigareti, i cigarete na čijim pakovanjima nema podataka i upozorenja u skladu s odredbama Zakona. Zakonom je sankcionisana i prodaja duvanskih proizvoda osobama mlađim od 18 godina, te pušenje za vrijeme javnih nastupa, u medijima, ili u javnom prostoru – mimo označenog mjesta za pušače.

 

2005 –  U 90. godini umro je  američki dramski pisac Artur Miler.  Svoje shvatanje pozorišta izrazio je u eseju “Dramski pisac i atomski svijet”. Drama “Smrt trgovačkog putnika”, za koju je dobio Pulicerovu nagradu, smatra se klasikom 20. vijeka. U čast filmske ikone  Merlin Monro, s kojom je  pet godina bio u braku, napisao je scenario za film “Neprilagođeni”. Poznata Milerova djela: “Pogled s mosta”, “Vještice iz Salema”,”Poslije pada”, “Svi moji sinovi”, “Finishing The Picture”.

2007 – Na Minhenskoj konferenciji, jednom od najvećih i najznačajnijih međunarodnih skupova za bezbjednost i odbranu, koja se od 1962. održava na godišnjem nivou, ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je Sjedinjene Američke Države da spoljnom politikom  nameću svijetu svoju volju i čine ga opasnijim.

2014 – U 86. godini umrla je poznata američka glumica, pjevačica, plesačica, političarka i jedna od prvih svjetskih zvijezda Širli Templ, koja je bogatu karijeru započela kao trogodišnjakinja, a proslavila se dvije godine kasnije ulogom Širli Blejk u filmu „Svijetle oči“, koja je pisana za nju. S dvadeset dvije godine napustila je film. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1996 – IMB kompjuter nazvan «Duboko plavo» ušao je u istoriju šaha pobjedom nad svjetskim prvakom Garijem Kasparovom.

2006 – Na olimpijskom stadionu “Komunale” u Torinu, počele su 20. Zimske olimpijske igre. U bogatom muzičkom i scenskom programu otvaranja igara  učestvovalo je 12 hiljada ljudi.

2007 – U protestu “Samoopredjeljenje” protiv plana UN za status Kosova, u Prištini su stradale dvije osobe, 70 je povrijeđeno, a 14 uhapšeno u sukobu policije i demonstranata. Protest je organizovan zbog, kako je kazano, nezadovoljstva predlogom specijalnog izaslanika UN Martija Ahtisarija, koji, kako je ocijenjeno, nije pružao potpunu nezavisnost Kosova od Srbije.

U KIC-U

Mlada crnogorska flautistkinja Petra Lekić održaće koncert u okviru KIC-ovog ciklusa “Mladi talenti” u ponedjeljak, 10. februara, u velikoj sali, u 19 sati.

Umjetnica će u pratnji pijanistkinje Marije Barović na svom prvom solističkom koncertu izvoditi djela: Volfganga Amadeusa Mocarta, Saverija Merkadantea, Gabrijela Forea i Fransoa Bornea.

Flautistkinja Petra Lekić je sa sedam godina započela svoje muzičko obrazovanje u Osnovnoj školi “Petar II Petrović Njegoš” u Baru, u klasi Biljane Dedić.

U tom periodu osvojila je brojne nagrade na državnim i međunarodnim takmičenjima. Srednju školu započela je u Muzičkoj školi za talente “Andre Navara” u Podgorici, u klasi pomenute nastavnice, a zatim nastavila u Umjetničkoj školi za muziku i balet “Vasa Pavić”, u klasi Borisa Nikčevića.

Tokom tog dijela školovanja osvajala je brojne nagrade na takmičenjima u Italiji, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori. Sa 17 godina primljena je na Univerzitetu za muziku i primijenjene umjetnosti u Beču, gdje trenutno studira II godinu flaute, koncertni smjer, u klasi prof. Karin Bonelli.

Sviranje na flauti je usavršavala kod mnogih uglednih umjetnika kao što su: Paolo Taballione, Gisele Masheyaki-Beer, Dejan Gavrić, Felix Renggli, Hansgeorg Schmeiser, Žana Lekić, Marina Nenadović i dr. Više puta je učestvovala na KIC-ovom Ljetnjem kampu za kamernu muziku, i nastupala na završnim koncertima u okviru kamernih ansambala i orkestra.

SEDMI U ORBITI

Vlasti Japana u svemir su lansirale optički izviđački satelit koji će služiti u vojno-obavještajne aktivnosti, prenosi agencija Anadolija.

Satelit je lansiran iz baze Tanegašima i uspješno je zauzeo planirano mjesto u orbiti.

Novinska agencija Kjodo javlja da je satelit lansiran pomoću rakete H2A koju su razvili Japanska svemirska agencija (JAXA) i kompanija Micubiši.

Isti izvor javlja da je to ukupno 35. uspješno lansiranje pomoću te rakete.

Današnje lansiranje prvobitno je planirano za 28. januar, ali je prolongirano zbog uočenog tehničkog kvara na raketi.

Japan u orbiti tako ima ukupno sedam vojnoobavještajnih satelita, uključujući pet radara i dva optička satelita.

Posljednji lansirani optički satelit će nadzirati aktivnosti na raketnim postrojenjima u Sjevernoj Koreji.

SEDMI U ORBITI

Vlasti Japana u svemir su lansirale optički izviđački satelit koji će služiti u vojno-obavještajne aktivnosti, prenosi agencija Anadolija.

Satelit je lansiran iz baze Tanegašima i uspješno je zauzeo planirano mjesto u orbiti.

Novinska agencija Kjodo javlja da je satelit lansiran pomoću rakete H2A koju su razvili Japanska svemirska agencija (JAXA) i kompanija Micubiši.

Isti izvor javlja da je to ukupno 35. uspješno lansiranje pomoću te rakete.

Današnje lansiranje prvobitno je planirano za 28. januar, ali je prolongirano zbog uočenog tehničkog kvara na raketi.

Japan u orbiti tako ima ukupno sedam vojnoobavještajnih satelita, uključujući pet radara i dva optička satelita.

Posljednji lansirani optički satelit će nadzirati aktivnosti na raketnim postrojenjima u Sjevernoj Koreji.

UZ POMOĆ NASA

Naučnici će večeras u svemir lansirati letjelicu „Solar orbiter“, koja će istraživati Sunce i prikupiti podatke sa različitih udaljenosti da bismo bolje razumjeli kakva je zvijezda našeg solarnog sistema.

Sonda Evropske agencije za istraživanje svemira (ESA) biće lansirana sa kosmodroma u Kejp Kanaveralu na Floridi, u saradnji s američkom agencijom Nasom, navodi portal Spejs.

„Solar orbiter“ nosiće deset mernih instrumenata. Planirano je da se satelit, kada se nađe iza Venerine, a zatim i Merkurove orbite, približi Suncu na 42 miliona kilometara, što je manje od trećine udaljenosti Zemlje od Sunca. Maksimalna brzina sonde trebalo bi da bude 245.000 kilometara na sat.

Prikupljeni podaci upotpuniće one koje je prikupila Nasina sonda „Parker“, lansirana 2018. godine. „Parker “ se mnogo više približio Suncu (na sedam do osam miliona kilometara), ali nije imao tehnologiju za direktno posmatranje jer je temperatura na toj udaljenosti previsoka.

Zajednički projekat evropske i američke agencije koštaće milijardu i po dolara i omogućiće posmatranje solarne plazme i magnetnog polja sa različitih udaljenosti.

  • Ranko Krivokapić ima novi angažman: Savjetuje Ervina Ibrahimovića
    on 30/04/2025 at 19:30

    Počasni predsjednik Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić postavljen je za savjetnika ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića. Da je Krivokapić tamo, može se vidjeti i na sajtu Vlade, na spisku zaposlenih u Ministarstvu vanjskih poslova.

  • Milatović: Sjećanje ostaje i obavezuje
    on 30/04/2025 at 15:35

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović napisao je na društvenoj mreži Iks (X) da se na današnji dan sa dubokim pijetetom sjećamo šestoro nevinih stradalih civila, među njima troje djece, koji su stradali u NATO bombardovanju Murina 1999. godine.

  • Mandić: Prošlo je vrijeme kada su političari mogli da pritiskaju institucije, zakon važi jednako za sve
    on 30/04/2025 at 12:44

    Prošlo je vrijeme kada je neki političar mogao, kao što se radilo ranije sa mjesta predsjednika Vlade, predsjednika države ili predsjednika Skupštine, da zove bilo koga u pravosuđu, da zove ljude u policiji, i da vrši pritisak kako bi nešto ostvario. Ja nisam želio to da radim, nikoga nisam pozvao, nisam se oglašavao da se ne bi protumačilo kao pritisak na institucije koje rade svoj posao, rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. To je saopštio novinarima u Murinu, odgovarajući na pitanje povodom događaja u Podgorici, u kome je učestvovao njegov sinovac Danilo Mandić.

  • Mandić u Murinu: Težak ratni zločin, SDT da otvori istragu
    on 30/04/2025 at 12:29

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, položio je danas vijenac na spomen obilježje žrtvama NATO bombardovanja u Murinu, iskazujući duboko poštovanje i trajno sjećanje na nevine civile koji su, na današnji dan prije 26 godina, izgubili živote tokom tog tragičnog događaja.

  • Dukaj: Ohrabruje Milatovićeva podrška konceptu zakona o lokalnim izborima
    on 30/04/2025 at 11:21

    Ministar javne uprave Maraš Dukaj zahvalio je predsjedniku države Jakovu Milatoviću na podršci konceptu zakona o lokalnim izborima. Dukaj je naveo da je više puta naglašavao da ovaj posao ne može niko sam iznijeti.

  • "Šestomjesečni pregled rada Vlade: Hronika propuštenih prilika"
    on 30/04/2025 at 09:46

    Izborna reforma nakon više od godinu ne daje ozbiljnije rezultate, transparentnost donošenja odluka Vlade se smanjuje, sve je više pojava namjernog podrivanja demokratskih procesa, daleko smo od dobro organizovane i optimizovane javne uprave, a u pravosuđu nakon 25 godina reforme i dalje ima više problema nego dobrih praksi, zaključci su publikacije ““Stabilnost” ili reforme: Status quo kao “evropska politika” Centra za demokratsku tranziciju.

  • Gazdić: Pljevlja otvorena za investicije u održivi razvoj
    on 30/04/2025 at 09:35

    Opština Pljevlja odlučno ulazi u novu razvojnu fazu i poziva domaće i strane investitore da prepoznaju potencijale ovog grada za ulaganja u oblasti održivog razvoja i turizma, istakao je Darko Gazdić, član Inicijalnog odbora Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Opštine Pljevlja. Ističe da je cilj da se ta opština pozicionira ne samo kao industrijski centar, već i kao moderna lokalna zajednica zasnovana na principima zelene ekonomije i dugoročne održivosti.

  • Predsjednik Estonije u junu u posjeti Crnoj Gori
    on 30/04/2025 at 07:59

    Predsjednik Estonije Alar Karis posjetiće Crnu Goru u junu, što će biti dodatni podsticaj unapređenju bilateralnih odnosa dvije države, saopštili su iz Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića. Na sastanku Milatovića i Karisa potvrđeni su prijateljski odnosi dvije zemlje i zajednička opredijeljenost ka daljem jačanju saradnje na osnovama međusobnog povjerenja i zajedničkih euroatlantskih vrijednosti, dpdali su iz Milatovićevog kabineta.

  • Nedović: Milatović još jednom ugrožava državne interese
    on 30/04/2025 at 07:36

    Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović saopštila je da je bilo očekivano da predsjednik države Jakov Milatović neće potpisati Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade UAE, ali da je nedopustivo da koristi funkciju predsjednika države kako bi nanosio štetu građanima, zbog "lične netrpeljivosti prema premijeru Milojku Spajiću".

  • "Državljanstvo dodjeljivati na osnovu stručnih referenci"
    on 30/04/2025 at 05:30

    Praksa dodjele crnogorskog državljanstva od strane institucija, u obliku u kome je do sada postojala, ne bi nikako više trebalo da se primjenjuje, smatraju sagovornici Radija Crne Gore (RCG). Predlažu da se za državljanstvo ubuduće daje na osnovu stručnih referenci. Vlada će, kako je najavio premijer Milojko Spajić, preispitati dosadašnje odluke o davanju crnogorskog pasoša.

  • Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom
    on 30/04/2025 at 15:42

    Vlada je bila i ostala pri tome da su sporazumi sa UAE usklađeni sa Ustavom i sa zakonodavstvom, a javnost kritikuje ugovor koji još nije niti sačinjen niti potpisan, kazala je ministarka javnih radova Majda Adžović u emisiji „Budimo budni - pitajte Vladu“ na Prvom programu Televizije Crne Gore.

  • "Uspješno realizovana odluka o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću"
    on 30/04/2025 at 15:25

    U okviru aktivnosti koje Ministarstvo finansija, Centralna banka Crne Gore i Uprava za igre na sreću sprovode kroz rad u Koordionacionom tijelu za zaštitu i unapređenje javnog interesa u oblasti priređivanja igara na sreću, uspješno je realizovana odluka Uprave za igre na sreću o zabrani transakcija plaćanja neovlašćenim priređivačima igara na sreću, u skladu sa članom 7, članom 9 i članom 10 Zakona o igrama na sreću.

  • Prosječna zarada u martu iznosila 1003 eura
    on 30/04/2025 at 15:16

    Prosječna zarada (bruto) u martu ove godine u Crnoj Gori iznosila je 1.195 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 1.003 eura, saopštila je Uprava za statistiku Monstat.

  • Milatović: I Ustavni sud da iznese tumačenje na tezu Udruženja pravnika o sporazumu s UAE
    on 30/04/2025 at 14:24

    Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da bi i Ustavni sud trebao da iznese tumačenje na tezu da se Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o turizmu i razvoju nekretnina mora verifikovati dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore.

  • "Ne mislim da su poslanici čuli nove informacije iz Milatovićevog obrazloženja o sporazumu sa UAE"
    on 30/04/2025 at 13:32

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić rekao je da ne misli da su poslanici saznali nešto novo iz opširnog obrazloženja predsjednika države Jakova Milatovića zašto je Zakon kojim se potvrđuje Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina sa UAE vratio parlamentu na ponovno odlučivanje. 

  • Ministarstvo finansija: U prva tri mjeseca prihod u budžetu 580,4 miliona eura
    on 30/04/2025 at 13:24

    U Ministarstvu finansija ističu da i na kraju prvog kvartala bilježe kontinuirani trend rasta budžetskih prihoda, te je za prva tri mjeseca prihodovano 580,4 miliona eura, što je 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, odnosno 4,7 miliona više u odnosu na isti period prethodne godine.

  • Prosječna zarada u martu hiljadu eura
    on 30/04/2025 at 11:50

    Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u martu je, prema podacima Monstata, iznosila hiljadu eura i bila je 0,1 odsto veća u odnosu na februar.

  • Sindikat pisao Spajiću: Odgovorni ste za loše stanje u pomorskom sektoru
    on 30/04/2025 at 07:51

    Samostalni sindikat radnika u pomorskom brodarstvu i transportu Crne Gore, uputio je dopis premijeru Milojku Spajiću, nezadovoljni, jer su izostavljeni sa sastanka Posebnog tripartitnog komiteta (STC), održanom u Ženevi u aprilu, na kojem su razmatrani amandmani na Konvenciju o radu pomoraca. Time je, kažu, propuštena prilika da Crna Gora utiče na međunarodne standarde koji štite prava pomoraca. Uputili su i kritiku na opšte stanje u crnogorskom pomorskom sektoru.

  • Propao još jedan tender za završetak zaoblilaznice oko Rožaja
    on 30/04/2025 at 05:47

    Ni nova cijena od 14,5 miliona eura sa PDV nije bila dovoljna motivacija za građevinske firme da se jave na tender za završetak radova za zaoblilaznici oko Rožaja.

  • Marsela i Adžović: Crna Gora može računati na podršku Italije
    on 29/04/2025 at 16:45

    Italija je izuzetno zadovoljna dosadašnjom kooperacijom sa Crnom Gorom koja može i ubuduće računati na punu podršku Italije – kako u ostvarivanju svojih evropskih ambicija, tako i u daljem strateškom razvoju.To je saopštila ambasadorka Italije Andreina Marsela na sastanku sa inistarkom javnih radova Majdom Adžović.