GOLUBOVIĆ – GRUBIŠIĆ

Proširenje zauzima veoma visoko mjesto u agendi predsjedavanja Hrvatske Evropskoj uniji (EU), poručeno je sa sastanka predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića sa hrvatskim ambasadorom Veselkom Grubišićem.

Kako je saopšteno iz Privredne Komore, Grubišić je kazao da se Hrvatska trudi da postigne konsenzus po tom pitanju unutar Unije, i da to bude svojevrsna kruna njenih aktivnosti.

„Proširenje je za Hrvatsku veoma bitno, jer se odnosi na naše susjedstvo koje želimo da bude mirno, demokratsko i prosperitetno“, rekao je Grubišić.

Prema njegovim riječima, Hrvatska očekuje da će se pitanje proširenja definisati prije Zagrebačkog foruma u maju, i da optimizam ulivaju izjave predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja je izrazila posvećenost tom procesu.

Ambasador je ocijenio da bi dinamiziranje proširenja dalo novi zamah državama u regionu i intenziviranju reformi koje sprovode.

On je naglasio da će se Hrvatska boriti za više sredstava u kohezionoj politici, što je veoma važno i za buduće članice EU.

Golubović je ocijenio vrlo pozitivnim za Crnu Goru i region to što je predsjedavanje EU preuzela prijateljska država sa kojom Crna Gora razvija veoma kvalitetne političke i ekonomske odnose.

On je naglasio pozitivne trendove privredne saradnje dvije zemlje koji se naročito ogledaju u rastu investicionih i tuirističkih pokazatelja.

„Podsjetio je da je Privredna komora učestvovala u realizaciji uspješne manifestacije Dani Crne Gore u Zagrebu, i predložio da se slična, uz održavanje poslovnih bilateralnih ili multilateralnih skupova, organizuje uoči Zagrebačkog foruma“, kaže se u saopštenju.

Golubović je rekao da je prethodna godina bila veoma uspješna za crnogorsku ekonomiju.

Kako je naveo, projekcije su da je ostvareni rast u prošloj godini bio po stopi od oko četiri odsto, što je jedna od najviših u Evropi.

Prema riječima Golubovića, privrednici pozdravljaju sve snažnije institucionalno partnerstvo Komore sa donosiocima odluka na državnom i lokalnom nivou i njen uticaj na unapređenje regulatornog okvira, odnosno kreiranje povoljnog poslovnog ambijenta.

Grubišić je kazao da se Crna Gora značajno razvija posljednjih godina, što se naročito može primijetiti na polju unapređenju infrastrukture.

On je kazao da očekuje da će Crna Gora ubrzo dati odobrenje da se formira zajednička IAP kompanija za projektovanje, sa sjedištem u Dugopolju, koju bi činili Montenegrobonus, BH gas, Plinacro i Albgaz.

„Kompanija bi se bavila izradom studija i projekata koji bi doprinijeli obezbjeđenju novčanih sredstava za izgradnju Jadransko-jonskog gasovoda“, kaže se u saopštenju.

PICULA

Evropska unija mora da se širi ne samo zbog država koje žele da joj se pridruže već je to način da se i sama revitalizuje, kazao je u intervjuu za emisiju TVCG “Fokus”, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula.

Nova metodologija pregovaranja bi, kako je kazao, trebalo da se odnosi na Crnu Goru koja je, kaže, u tom procesu daleko odmakla.

“Ima nekoliko zemalja na Zapadnom Balkanu, koje imaju evropske ambicije, ali kojim je imajući u vidu unutrašnje prilike, sasvim svejedno po kojem modelu će početi pregovore. To ne važi za Crnu Goru i Srbiju koje su odmakle u pregovanju po sadašnjem modelu. Ja vjerujem da će doći do određenih promjena, one neće biti radikalne, ali u svakom slučaju meni je važano da se nastavi sa politikom proširenja, jer mislim da će to na neki način i revitalizovati samu EU”, naveo je Picula.

On ističe da posla još ima i da se Crna Gora posebno mora fokusirati na vladavinu prava i pravosuđe.

“Mislim da pravosuđe mora biti nezavisno od politike, mislim da moraju biti osigurana medijska prava, sloboda izražavanja, mora biti garantovana sigurnost građanima, mora biti uvjerljivija borba protiv korupcije i to na svim nivoima”, zaključio je Picula.

DEKAN FPN-A

Dekan Fakulteta političkih nauka i bivši predsjednik Ustavnog suda Milan Marković ne vidi ništa neustavno u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti. Ništa se, kaže, suštinski ne mijenja, osim što se aktivnosti vjerskih zajednica stavljaju pod okrilje države, koja je samo iskoristila svoje pravo da ovu oblast zakonski reguliše.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti, prema ocjeni Markovića, moderan je, dugo pripreman tekst, usklađen sa pravilima evropske prakse i savremenih procedura. Smatra da je bio potreban Crnoj Gori, budući da od 1977. godine nijesmo imali zakon koji reguliše ovu oblast.

“Država je nesumnjivo iskoristila svoje pravo da u legalnoj i legitimnoj proceduri usvoji jedan ovakav zakon sa svim svojim odredbama, onakvim kakve jesu”, kaže Marković.

On napominje da samo Ustavni sud, kao jedini autoritativni tumač Ustava, može dati krajnju riječ da li je zakon ustavan.

“Ne vidim u ovom zakonu ništa neustavno. I ova oblast i aktivnosti različitih vjerskih zajednica u ovom zakonu dovode se k poznaniju prava i regulisanju određenih imovinskih odnosa”, ističe Marković.

I tu je, prema njegovoj ocjeni, stvar potpuno jasna.

“Sva ona imovina gdje nemamo da je to imovina neke vjerske zajednice, ili pak imovina u kojoj su učestvovali građani. Dakle, to će biti državna imovina. Raspolagaće joj vjerske zajednice određenim dokaznim sredstvima da bi se utvrdilo pravo svojine i normalno imovina ne može se otužiti, ili na bilo koji način oštetiti ili umanjiti, bez saglasnosti države”, navodi Marković.

Iako rješenja iz zakona izazivaju određeni otpor, jedno je, kaže Marković, sigurno.

“Svako će i nakon ovog zakona ići u crkvu u koju je do tada išao, istom će se Bogu moliti ili klanjati, iste će vjerske obrede vršiti, svoja vjerska osjećanja ispoljavaće na isti način, biće isto vjerujući ili nevjerujući kao do sada. Dakle, suštinski se ništa ne mijenja”, poručuje Marković.

Osim što država pod svoje okrilje stavlja pravne aktivnosti ovih zajednica. Jer i one su pravna lica, napominje Marković. Te kao takve moraju poštovati Ustav i zakone Crne Gore. Kao što njihova autonomna pravila, niko neće dirati, zaključuje Marković.