IZMJENE ZAKONA

Pravo uvida u birači spisak imaju parlamentarne partije, podnosilac potvrđene izborne liste i nevladine organizacije koje imaju ovlašćenje za praćenje izbora i to od dana raspisivanja do dana proglašenja konačnih rezultata izbora. Pravo uvida imaju najviše po tri lica iz pomenutih kategorija.

To je predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o biračkom spisku koji je krajem prošle godine usvojila Skupština Crne Gore, piše Pobjeda.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova je dužno da opštinskoj izbornoj komisiji za birački spisak opštine, parlamentarnoj stranci, podnosiocu potvrđene izborne liste, i nevladinoj organizaciji kojoj je od strane nadležnog organa izdato ovlašćenje za praćenje izbora, na njihov zahtjev, u roku od 48 časova od dana prijema zahtjeva, elektronskim putem omogući uvid u birački spisak, kao i u promjene koje su u njemu izvršene”, navodi se u zakonu koji je usvojila Skupština glasovima vladajuće koalicije.

Pristup

Ministarstvo je dužno da subjektima omogući pristup biračkom spisku i podacima putem kompjuterske veze, korišćenjem naprednog elektronskog sertifikata za korišćenje programskog rješenja, u vremenu od dana raspisivanja izbora do dana proglašenja konačnih rezultata izbora.

U zakonu se precizira da je informacioni sistem za vođenje biračkog spiska zaštićen na način da se podaci iz biračkog spiska ne mogu kopirati niti štampati, već se može vršiti uvid.

Parlamentarna stranka, podnosilac potvrđene izborne liste i nevladina organizacija kojoj je od strane nadležnog organa izdato ovlašćenje za praćenje izbora dužne su da odrede najviše tri lica koja su ovlašćena i odgovorna za pristup informacionom sistemu u kojem se vodi birački spisak i da o tome obavijeste Ministarstvo.

Zakon ima i izuzetak da je Ministarstvo dužno omogućiti parlamentamoj stranci, na njen zahtjev, uvid u birački spisak i u vremenu koje nije obuhvaćeno izbornom kampanjom.

Promjene

Zakon je precizno definisao način upisa kao i način promjene u biračkom spisku.

“Kada je u pitanju upis, Ministarstvo unutrašnjih poslova je dužno po službenoj dužnosti izvršiti upis u birački spisak državljanina Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori, u roku od 48 časova od dana kada to lice, na osnovu podataka iz elektronskih registara ili evidencija koje se vode na osnovu zakona, ispuni uslove za ostvarivanje biračkog prava”, navodi se u zakonu.

Zakonom je precizirano da promjena u biračkom spisku – upis, brisanje, izmjena, dopuna ili ispravka vrši se po službenoj dužnosti ili na zahtjev birača.

“Promjena u biračkom spisku po službenoj dužnosti vrši se na osnovu podataka iz službenih evidencija i javnih isprava, podataka iz elektronskih registara ili evidencija koje se vode na osnovu zakona”, navodi se u zakonu.

Promjene podataka u biračkom spisku vrše se na način što se promjene podataka o biračima u izvornim registrima automatski prenose u birački spisak, do njegovog zaključivanja.

Takođe, za svakog birača može se nedvosmisleno utvrditi kada je promjena nastala, koja je vrsta promjene nastala i koje službeno lice je promjenu izvršilo. O svakoj promjeni u biračkom spisku koja se odnosi na upis birača, izmjenu, dopunu ili ispravku nekog podatka o biraču, ili o promjeni biračkog mjesta na kojem birač glasa,

Ministarstvo unutrašnjih poslova je dužno dostaviti obavještenje biraču na koga se ta promjena odnosi, u roku od sedam dana od dana od izvršene promjene.

MARŠAL PIČ

Predsjedavajući vojnog komiteta NATO, maršal Stjuart Pič, kazao je da se Alijansa direktno suočava sa nastojanjima ruskih hibridnih napada, zbog čega su, kako je kazao, odlučili da u Crnu Goru upute tim za borbu protiv hibridnih prijetnji.

On je na sjednici Vojnog komiteta NATO, koja je juče završena u Briselu, kazao da je Alijansa, želeći da se suprotstavi ovakvim ruskim akcijama, angažovala prvi NATO kontrahibridni tim u Crnoj Gori, piše Pobjeda.

“Prvi NATO kontrahibridni tim za podršku raspoređen je u našu zemlju saveznicu Crnu Goru, sa ciljem da pomogne u jačanju sposobnosti zemlje i odvraćanju hibridnih izazova”, rekao je Pič.

On je kazao da troškovi za odbranu nastavljaju da se povećavaju.

“Podaci NATO-a pokazuju porast od 4,6 odsto u 2019. godini. To je peta godina zaredom takvog rasta. Do kraja ove godine saveznici će uložiti više od 130 milijardi dolara”, rekao je Pič, dodajući da očekuju da će do 2024. godine taj iznos biti 400 milijardi dolara.

Američki general Mark Mili, najviši vojni oficir u zemlji i glavni vojni savjetnik predsjednika, ministra odbrane i Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD ocijenio je na istoj sjednici da je „već duže vrijeme očigledno da Rusija želi da podijeli NATO i učini ga slabijim, ako ne i uništi“.

“To bi im išlo u korist. Na štetu je Evrope i Sjedinjenih Država ako bi se NATO samo srušio i raspao”, rekao je Mili.

Iz crnogorskog Ministarstva odbrane nedavno su kazali da je u Crnoj Gori, od 21. do 27. novembra prošle godine, boravio prvi NATO kontrahibridni tim za podršku, a predstojeći parlamentarni izbori, bili su, kažu, glavni razlozi za angažovanje NATO tima.

“Cilj posjete bio je jačanje kapaciteta u odvraćanju i adekvatnom odgovoru na hibridne izazove. Ova posjeta bila je prvi angažman takvog tima u jednoj od saveznica, te kao takva predstavlja značajno iskustvo kako za Crnu Goru, tako i samu Alijansu. Kada su u pitanju hibridne aktivnosti, Crna Gora želi da osnaži sposobnosti u oblastima koje se tiču otpornosti, kriznog menadžmenta, kritičke infrastrukture, strateške komunikacije i analize. Fokus posjete NATO tima, pored uspostavljanja saradnje sa međuvladinom komisijom, bio je i na jačanju legislativnog okvira u ovoj oblasti, te njegovoj implementaciji”, kazao je Pobjedi Ivica Ivanović, generalni direktor za politiku odbrane.

LAJČAK OCIJENIO

Naredni mjeseci biće ključni za odnose Evropske unije (EU) i zemalja Zapadnog Balkana, rekao je ministar spoljnih poslova Slovačke Miroslav Lajčak i upozorio na rizike sa kojima bi Unija mogla da se suoči ako ne pošalje jasan signal tom regionu.

“Neophodno je pronaći novi konsenzus o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, poboljšati politiku proširenja i pripremiti majski samit EU i Zapadnog Balkana”, rekao je Lajčak na konferencijo o strateškim izazovima EU na Zapadnom Balkanu 2020. godine u Berlinu.

On je naglasio da je najvažnije da se shvati da je proširenje pozitivna agenda napominjući da odnedavno ima utisak da se proširenje tretira kao problem.

Lajčak je rekao da EU mora da demonstrira svoj uticaj u regionu Zapadnog Balkana, prenosi TASR.

“Često se oslanjamo na strategije komunikacije, ali izgleda da zaboravljamo da ljudi u regionu Zapadnog Balkana čitaju nijanse signala koje šaljemo”, zaključio je on.

RADULOVIĆ

Poruka srpskog predsjednika da crnogorska vlast ne može pregovarati sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o temeljnom ugovoru, nego sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) je, najblaže rečeno, prekoračenje ovlašćenja i gruba intervencija u unutrašnje stvari druge države, jer nije njegovo da u Crnoj Gori određuje dijaloške strane u nekom političkom sporu, smatra predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

Radulović, govoreći o kampanji beogradskih medija, kaže da je maliciozna propaganda prema Crnoj Gori konstanta vladajućeg Beograda, bez obzira ko se nalazio na vlasti.

Bar u to smo se, smatra Radulović, uvjerili nebrojeno puta.

“Ni u čemu se ne razlikuje mahnitanje tabloida pod Vučićem, od onoga što su mediji činili za vrijeme Tadića, Koštunice ili Miloševića nakon 1997. godine. Ili onoga što su visoki činovi SPC izjavljivali o Crnoj Gori i Crnogorcima. Što je sasvim razumljivo, jer ta politička svijest nas je uvijek doživljavala samo kao plijen koji je uspio da izmakne i nikako drugačije. A sve fraze o vječnoj ljubavi ‘dva oka u glavi’ su prazna medijska priča koja u oblandu uvija vrijeme u kojemu Crna Gora ne pokazuje ni zrnce političkog subjektiviteta. Međutim, tome se moramo suprotstavljati političkom pameću i oprezom, nikako drugačije. Sve drugo bi bilo tek nasijedanje na gadosti koje nam serviraju. Dakle sportski, i bez ishitrenih poteza”, rekao je Radulović u intervjuu Dnevnim novinama.

Komentarišući ocjenu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da crnogorska vlast ne može pregovarati sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, već sa SPC, Radulović kaže da je to “najblaže rečeno prekoračenje ovlašćenja, i gruba intervencija u unutrašnje stvari druge države”.

“Nije njegovo da u Crnoj Gori određuje dijaloške strane u nekom političkom sporu. Čak i kada bi htio ponuditi dobre usluge posredovanja, politička pamet bi mu nalagala da to učini neuporedivo pažljivije. Ne vjerujem u raskole i svađe unutar SPC. Visoki vjerski činovi su u prvom redu političari i poslovni ljudi, a crkva je firma koja ostvaruje znatan društveni uticaj i neoporezovan profit u ogromnim količinama, i shodno tome ih treba razumijevati. Time ne kažem da u nekoj manastirskoj keliji ne postoji monah kome je zaista stalo do Jevanđelja, ali da se on ne nalazi na samom vrhu organizacije, to je sasvim izvjesno”, rekao je Radulović.

Smatra da je “formiranje Eparhijskog savjeta u Crnoj Gori takođe doprinijelo Vučićevoj zabrinutosti kako će se događaji dalje odvijati, jer to tijelo ne postoji definisano Ustavom SPC, pa se plaši ‘da ovčica koja ne zanese'”.

“Kada bih htio biti ciničan do kraja, rekao bih da ovom izjavom predsjednik Vučić na prvi pogled samo vraćajući gorke riječi o izdaji Kosova ipak ojačava dijalošku stranu Radoviću u budućim razgovorima o registraciji SPC u Crnoj Gori. Jer, kako to u javnosti izgleda: napadaju ga Vučić i Irinej, vladike rovare, beogradski intelektualci bijesno kidišu na njega… Pa bi neko naivan u Crnoj Gori mogao da pomisli: ko zna, možda taj Amfilohije i nije tako loš? I odjednom, svaki dogovor s njim postaje za nijansu prihvatljiviji. A opet, moguće je da predsjednik Srbije samo pilatovski pere ruke za svoju političku budućnost: rekao sam što mislim o Amfilohiju, na vrijeme sam upozorio vaskoliku srpsku javnost, pa eto vam ga tamo. Politika je percepcija, rekoh”, kaže on.