DIGITALNA PLATFORMA

Moderno doba i savremene tehnologije mijenjaju sve pa i način čitanja knjiga. Nacionalna biblioteka “Đurđe Crnojević” dobila je i digitalni dio, a platforma je prilagođena svim tipovima mobilnih telefona i kompjutera.

Milanka Sredanović, TVCG

TREĆE NOĆI FESTIVALA

Treće noći Underhilfestivala prikazan je dokumentarni film “Kuća male zvijezde”, rediteljke Slađane Lučić. To je priča o ženi koja je dokazala da je moguće pobijediti vlastite strahove i predrasude, pa čak i okolinu koja te ne razumije i ne podržava.

Kuća male zvijezde prati život, Nudžejme Softić, lektorice na Al džaziri Balkans, žene koja je dokazala da je u životu moguće biti ko želiš, da je moguće postati bolji čovjek, pobijediti vlastite strahove i predrasude, pa čak i okolinu koja te ne podržava.

Početak snimanja filma i planirani scenario na kraju je, kako objašnjava producentkinja filma Tamara Babun, otišao u potpuno drugom prvcu.

U 56. GODINI

Španski pisac Karlos Ruis Safon preminuo je u 56. godini, saopšila je njegova izdavačka kuća Planeta.

“Karlos Ruis Safon, jedan od najboljih savremenih romanopisaca, umro je danas”, navela je Planeta na Tviteru.

U ostvarenja pisca rodom iz Barselone spadaju “Sjenka vjetra”, “Igra anđela” i “Marina”.

Objavljeni su prevodi više njegovih romana među kojima su “Sjenka vjetra”, “Igra anđela”, “Zatočenik Nebesa”, “Lavirint duhova 1 i 2” i “Marina”.

I JOŠ DVA FILMA

Film “Vrpca at Stivi” reditelja Danila Penda biće prikazan u subotu, 20.juna u 20.45 sati, na terenu KK Budućnost u Njegoševom parku.

“Bend “Vrpca” snima tri pjesme u studiju Stivi. Film prati proces rada i kroz prizmu aktera definiše kreativni proces, ideje i razmišljanja o muzici. Muzika benda se provlači kroz čitav film. Film je neprolazna storija o muzici, uzvišenosti datog i posvećenosti potrazi”, kazali su organizatori.

Film se prikazuje u vantakmičarskoj selekciji.

Nakon toga, u 21.30 takođe na Terenu KK Budućnost biće prikazan film iz regionalne selekcije “Tusta” u režiji Andreja Korovljeva koji je gost UnderhillFesta.

Film istaknute zagrebačke produkcijske kuće Factum i nagrađivanog reditelja Andreja Korovljeva, emotivan je i angažovan biografski film o slavnom frontmenu KUD Idijota i čovjeku čiji je uticaj prelazio granice muzičkog diskursa formirajući slobodarsku društvenu svijest.

U 23.15, na istom mjestu, biće prikazan film “To sam što jesam – Gipsy Mafia” u režiji nagrađivane rediteljke Andrijane Stojković.

“Ovo je film o hip-hop grupi Gipsy Mafia i bavi se prevashodno pitanjima granica – spoljašnjim i unutrašnjim, fizičkim i intelektualnim, pravim i izmišljenim. Ograničenje bilo koje vrste sa sobom povlači i pitanja o slobodi  – gdje ona počinje, gdje se završava, gdje postoji, kako je osvojiti i kako je sačuvati”, zaključili su organizatori.

Posjetioci UnderhillFesta treba da dođu ranije, prije zakazane projekcije filma,  kako bi mogli da se smjeste i da se ispoštuju sve mjere koje je prepisalo Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti.

Sinoć prikazani ”Umetnost sećanja” i “Kuća male zvijezde rediteljke”

U okviru programa U fokusu, koji UnderhillFest organizuje u saradnji sa NVO Centrom za ženska prava, sinoć je prikazan dokumentarni film”Umetnost sećanja” rediteljke Jelene Radenović. Film govori o monumentalnim spomenicima podignutim u periodu socijalizma na tlu bivše Jugoslavije.

Nakon projekcije organizovana je diskusija na temu antifašističkog nasljeđa u Crnoj Gori sa inženjerkom arhitekture i prodekanicom za međunarodnu saradnju Slavicom Stamatović-Vučković, koja je vanredna profesorica na Arhitektonskom fakultetu i ekspertkinjom za kulturni turizam regionalnog savjeta za saradnju, sa sjedištem u Sarajevu Milenom Filipović. Diskusiju je modelirala istoričarka umjetnosti i stručna saradnica na istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore Tatjana Koprivica.

Iste noći na terenu KK Budućnost u Njegoševom parku održana projekcija filma “Kuća male zvijezde rediteljke” Slađane Lučić. 

Kuća male zvijezde je priča o ženi koja je dokazala da je moguće pobijediti vlastite strahove i predrasude, pa čak i okolinu koja te ne podržava.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1623. rođen je francuski matematičar, fizičar, književnik i filozof Blez Paskal. Konstruisao je jedan od prvih kalkulatora, od kojih je sačuvano osam primjeraka, i značajno doprinio razvoju matematičkih teorija, posebno teorije vjerovatnoće. Izumio je hidrauličnu presu i utvrdio da pritisak vazduha opada s visinom i da se pomoću barometra može utvrditi visina planina. Do 24. godine bavio se isključivo naučnim radom u matematici i fizici, a potom i književnošću i filozofijom. Povukavši se, kao jansenist, u manastir Por-Roajal, napisao je protiv jezuita, pod pseudonimom Luj de Montalt, čuvena „Pisma jednom provincijalcu“.

1785 – Krenuo je pohod skadarskog namjesnika Mahmud-paše Bušatlije ka Cetinju, koji je izveden sa oko 18 hiljada vojnika, dok je vladika Petar I boravio  u Rusiji. Trupe skadarskog paše, stacionirane u Podgorici, potisnule su Crnogorce ka Rijeci Crnojevića, a vojska Ahmet-paše, Mahmudovog brata, istoga dana zauzela je i zapalila Čevo.

1820 – Mješovita crnogorsko-austrijska komisija, odredila je demarkacionu liniju između Crne Gore i austrijskih posjeda u Dalmaciji. Linija je označena ucrtavanjem krsta na sedam stijena koje su se nalazile između obale Grahovske rijeke i brda Goražda, između sela Škaljari i Zubci.

1852 – Povodom odluke o proglašenju Crne Gore za knjaževinu,  a Danila Petrovića za knjaza, crnogorski Senat obratio se ruskom caru Nikolaju I, zatraživši od njega da takvu odluku podrži i prizna Crnu Goru.

1885 – Rođen je srpski kompozitor i dirigent Stevan Hristić, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, jedan od osnivača Muzičke akademije u Beogradu, šef Beogradske filharmonije, direktor Opere i prvi predsjednik Saveza kompozitora Jugoslavije . Poznata Hristićeva djela: “Ohridska legenda”, “Vranjanska svita” , “Rapsodija”.

1947 – Rođen je indijski pisac Salman Ruždi, koga je iranski vjerski vođa Ajatolah Homeini osudio na srmt 1989. zbog uvrede islama u knjizi “Satanski stihovi”. Ruždi otada živi u Velikoj Britaniji  pod zaštitom Skotland Jarda.

1970 – Sovjetski vasionski brod „Sojuz-9“ postigao je novi rekord u dužini boravka u kosmosu od 17 dana, 16 sati i 59 minuta.

1993 – Umro je engleski pisac Vilijam  Golding, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1983. U romanima koji idu od najgrubljeg realizma, do simbolizma i alegorije, bavio se dramom čovjeka uhvaćenog u klopku zla i iskonskog grijeha. Iako njegovu simboliku nije uvijek lako razumjeti i protumačiti, privukao je mnoge čitaoce upravo atmosferom zlokobnog i jezivog u svojim djelima. Poznata djela: “Obredi plovidbe”, “Gospodar muva”, “Slobodan pad”.

1999 – U Prištini, na zgradi komande Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije, podignuta je zastava UN, nakon što se vojska Jugoslavije povukla, a mirovne snage UN (Kfor) preuzele  kontrolu nad srpskom pokrajinom Kosovo.

2008 – Na momišićkom groblju u Podgorici otkopani su temelji crkve stare 1.000 godina, za koju se samo pretpostavljalo da je postojala. Pored temelja otkriveni su ostaci crijepa, vjerovatno s krova drevnog hrama.

2008 – Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija jednoglasno je usvojio rezoluciju kojom je zatražen prestanak prakse silovanja kao ratne taktike, koja je dostigla, kako je kazao generalni sekretar UN Ban Ki Mun, pandemijske užasne razmjere u ratnim sukobima u svijetu. Učesnici u raspravi naveli su kao primjere bivšu Jogoslaviju, Darfur, DR Kongo, Ruandu i Liberiju. Grupe koje se bore za ženska prava podržale su odluku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kao istorijsku.

2009 – “Kosovski Crnogorci punopravni su građani Kosova i priznavanje njihove zajednice ne predstavlja problem”, saopštio je predsjednik kosovskog parlamenta Jakup Krasnići u razgovoru s predsjednikom Udruženja saveza Crnogoraca s Kosova Slobodanom Vujičićem.

2009 – U Zagrebu je, u 81. godini, umro poznati hrvatski lingvista, akademik Dalibor Brozović. Bio je jedan od vodećih lingvista ne samo u Hrvatskoj i na jugoslovenskim prostorima već i u Evropi. Brozović je jedan od autora poznate Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967, suprotne unitarističkim jezičkim koncepcijama koje su zagovarali i neki ondašnji crnogorski lingvisti. Ta deklaracija otvorila je put zahtjevima crnogorskih kulturnih radnika za priznanje zasebne crnogorske jezičke varijante u okviru ondašnjeg srpskohrvatskog jezika. U tim zahtjevima i pokušajima afirmacije crnogorskog  jezika kao državnog jezika Crne Gore, Brozovićeva pomoć bila je izuzetno značajna, posebno njegovo učešće u izradi enciklopedijske jedinice o jeziku Crnogoraca u Enciklopediji Jugoslavije 1984, gdje je svojim tekstom presudio u polemici koja je tada nastala zbog lingvističkih namjera pojedinih unitarističkih jezikoslovaca. Brozović je takođe pružio podršku crnogorskim jezičkim koncepcijama Vojislava Nikčevića, što je rezultiralo ustavnim priznanjem crnogorskog jezika. 

2010 – U Beču je, u 87. godini, umro jedan od najznačajnijih srpskih intelektualaca, arhitekta, pisac, esejista, nekadašnji gradonačelnik  Beograda Bogdan Bogdanović. Bogdanović je autor velikog broja spomenika na prostoru bivše SFRJ, posvećenih žrtvama Drugog svjetskog rata, od kojih najpoznatiji u Mostaru, Prilepu, Beloj Crkvi i Jasenovcu. Bio je član Srpske akademije nauka i umjetnosti, ali je ostavku na članstvo podnio 1981, a početkom devedesetih, zbog antimiloševićevskog angažmana, morao je da napusti Beograd, i od 1993. živio je u Beču.

2013 – Princ Albert II od Monaka stigao je u trodnevnu zvaničnu posjetu Crnoj Gori. Krenuvši iz luksuzne marine Porto Montenegro u Tivtu, princ od Monaka je prvog dana posjete obišao znamenitosti Boke Kotorske, i u Kotoru prisustvovao potpisivanju ugovora o partnerstvu između njegove fondacije i Fondacije „Petrović Njegoš“ o zajedničkom djelovanju i podržavanju projekata u zajedničkim oblastima i razmjenjivanju iskustava. Sporazum su potpisali potpredsjednica Fondacije „Petrović Njegoš“ Tanja Turken-Spičanović i potpredsjednik i generalni direktor Fondacije „Princ Albert II od Monaka“ Bernar Fortije. Prvi projekat tog partnerstva je zajedničko pokroviteljstvo „Info centra za edukaciju i promociju Skadarskog jezera“, projekta čiji je cilj zaštita ugrožene vrste dalmatinskog pelikana.Tokom posjete Crnoj Gori i obilaska njenog juga i sjevera, princ Albert II sastao se s predsjednikom Filipom Vujanovićem, predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem i crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem. U okviru posjete potpisano je nekoliko važnih ugovora – okvirni sporazum o saradnji dvije države i protokol o saradnji u oblasti održivog razvoja. Potpisan je i sporazum o saradnji privrednih komora Crne Gore i Monaka. Taj sporazum, istaknuto je, pomoći će u jačanju trgovinskih veza dvije države, posebno u oblasti luksuznog turizma, jahtinga i međunarodne trgovine.

2013 – Nakon završetka samita G8 u Sjevernoj Irskoj, američki predsjednik Barak Obama pojsetio je Njemačku i održao govor ispred čuvene Brandenburške kapije u Berlinu. U govoru je predložio smanjenje američkog i ruskog nuklearnog arsenala za trećinu, kako bi se, kako je kazao, stvorio svijet „mira i pravde“. Obama je istovremeno obećao da će udvostručiti napore za zatvaranje pritvoreničkog centra Gvantanamo i pažljivo kontrolisanje upotrebe bespilotnih letjelica, kako bi se postigla ravnoteža bezbjednosti i zaštite privatnosti. U susretu s Obamom, njemačka kancelarka Angela Merkel uputila je kritike na račun „Prizme“ – tajnog američkog programa praćenja telefonske i internet komunikacije. Prije Obaminog govora, ruski predsjednik Vladimir Putin kazao je da Moskva „ne može dopustiti da se poremeti ravnoteža sistema strateškog odvraćanja ili, kako je rekao, da bude smanjena efektivnost naših nuklearnih snaga“. Da bi plan smanjenja nuklearnog naoružanja uspio i druge zemlje koje posjeduju takvo naoružanje morale bi da smanje svoje zalihe, kazao je Putinov savjetnik za spoljnu politiku. Obamino obraćanje, u inače prvoj posjeti Berlinu u sojstvu američkog predsjednika, pred šest hiljada studenata i vladinih zvaničnika ispred Brandenburške kapije, koja je dijelila Zapadnu i Istočnu Njemačku, uslijedio je gotovo nakon 50 godina poslije čuvenog govora predsjednika Džona Kenedija „Ich bin ein Berliner“ 26. juna 1963. godine.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1862 – Američki Kongres zabranio je ropstvo na teritoriji SAD.

1897 – Umro je engleski kapetan Čarls Kaningem Bojkot, kojem su 1880. zakupci imanja kojim je upravljao odbili saradnju. Takav vid otpora kasnije je nazvan po njegovom imenu – bojkot.

1937 – Umro je škotski pisac Džejms Metju Beri, autor priča o Petru Panu.

1961 – Kuvajt, koji je bio pod protektoratom Velike Britanije od 1899. stekao je punu nezavisnost.

1961 – Otkrivanjem natpisa s imenom Pontija Pilata na iskopini rismkog hrama u Cezariji (Izrael) prvi put je pronađen dokaz da je Pilat postojao.

1975 – Generalni sekretar UN Kurt Valdhajm otvorio je u Meksiko Sitiju Prvu svjetsku konferenciju o položaju žena.

2008 – Vlada Crne Gore opozvala je po hitnom postupku ambasadora u Sloveniji Branka Perovića zbog, kako je kazano, neslaganja s ministrom inostranih poslova Milanom Roćenom, objavljeno je u crnogorskoj štampi. Perović je bio i prvi ministar inostranih poslova u nezavisnoj Crnoj Gori koji je podnio ostavku na to mjesto, a potom i prvi akreditovani i prvi opozvani ambasador.

2009 – Lideri Evropske unije odobrili su stvaranje prvog regionalnog sistema finansijskog nadzora kako bi pokušali da preduprijede eventualnu novu ekonomsku krizu. Na samitu u Briselu istovremeno je podržana kandidatura Žozea Manuela Barosa za drugi petogodišnji mandat na čelu Evropske komisije. 

VOJVODIĆ

Radio-televizija Crne Gore raspisala je javni konkurs za ulaganje u kooprodukciju i otkup nezavisne produkcije za tekuću godinu. Javni servis time nastavlja da doprinosi razvoju crnogorske kinematografije.

Javni servis petu godinu za redom, raspisuje javne konkurs za otkup nezavisne produkcije. U tom petogodišnjem kontinuitetu, ističemo trend rasta oprijedeljenih finasijskih sredstava, čime potvrđujemo brigu i podršku, za umjetnost i kreativno stvralaštvo, smatra Aleksandra Vojvodić.

Konkurs će trajati 60 dana. Predmet javnog konkursa za kooprodukciju je igrani serijski program sa crnogorskom tematikom, za koji je opredijeljeno 150.000 eura. Dok je za nezavisnu produkciju, igrani serijski program na temu vršnjačko nasilje iznos 50.000 eura.

Crnogorski glumac Mišo Obradović, učestvovao je na konkursu u sitkomu “Dojč kafe”, koji je naša kuća podržala. Svjedoci smo kaže ekspanzije serija u svijetu i regionu, pa bi smatra, trebalo tako biti i kod nas.

Ivan Đurović iz ugla nezavisnih producenata, koji apliciraju za razne fondove i konkurse za audio vizuelno stvralaštvo, imao je iskustva na našem prvom javnom konkursu, za film Andra Martinovića “Vrijeme između dana i noći”.

Komisija je sastavljena od urednika, reditelja i producenata RTCG. Više informacija o kriterijumima, uslovima i potrebnoj dokumentaciji, može se vidjeti u rubrici RTCG/Konkursi na našem portalu.

Prilog: Ana Ašanin, TVCG

FILM VELIBORA ČOVIĆA

“Imala sam 10 godina” film Velibora Čovića, inspirisan fotografijom snimljenom u Rožajama 90-tih godina pretočen je u lijepu priču koja prati sjećanja ljudi koji su prije 20 godina, zbog rata na Kosovu, bili primorani da napuste svoje domove. Crna Gora im je pružila utočište, a njeni građani ruku spasa. Dvije decenije kasnije, protagonisti pričaju o crnogorskom čojstvu, ali i besi datoj dana kada su se vratili na Kosovo.

Ovo je fotografija koja je reditelja Velibora Čovića inspirisala da priču o teškom periodu za 100.000 izjeglica koji su tražeći spas, sa Kosova prebjegli u Crnu Goru pretoči u film.

“Na fotografiji je majka koja doji bebu na ulici. Tragom te fotografije tu bebu sam pronašao u Peci, i zanimljiva je njena priča. Nju je majka obavezala da zna da kaže imena babice i doktora koji su porodili njenu majku”, kazao je Čović.

Film govori o teškom periodu za sve izbjeglice sa Kosova. Način na koji je autor teška sjećanja pretočio u priču ne ostavlja prostor za suze, već osmijeh. Slike današnje Prištine i života protagonista, smjenjuju se sa arhivskim snimcima iz 1999.

“Skupljao sam arhiv od 2013. uz pomoć Crnogorske kinoteke koji su imali razumijevanje za zahtjev da pribavimo video građu od snimatelja Banovića, koji je provodio dane u rožajskim šumama i dočekivao izbjeglice. I ostali zapisi. Sve to smješteno u jednu priču, a sve u cilju da film bude što vjerodostojniji i dokumentarističkiji”, dodao je Čović.

Uprkos svim izazovima, u vanrednim okolnostima, Crna Gora je uspjela da prihvati i zaštiti oko 100 hiljada izbjeglica sa Kosova, ne pitajući ih za ime, vjeru i nacionalnost. Dokumentarni film, “Imala sam deset godina”, ostaće kao svjedočanstvo budućim generacijama kako se ne bi zaboravila prijateljstva onih koji su bili u nevolji i onih koji su im pružili ruku spasa.

Aleksandra Jovančević, TVCG

OTVORENA IZLOŽBA

Dokumentarna izložba umjetničkog fotografa Dalibora Ševaljevića pod nazivom „Tivat u doba korone“ otvorena je sinoć u galeriji Buća Luković. Autor se na petoj samostalnoj izložbi predstavio sa 50 radova nastalih u periodu epidemije.

Izložba je zajednički projekat Ševaljevića i Opštine Tivat.

“Gledam fotografije koje je ovjekovječio naš fotograf Dalibor Ševaljević i ne mogu se oteti utisku da toliko vjerno donose atmosferu proteklih mjeseci, u kojoj je čovjek krajnje nemoćan pred prirodom koja je izašla iz svojih okvira”, poručio je na otvaranju predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac.

Drugi važan utisak, kako je dalje naveo, otjelotvoruje moć zajedničkog djelovanja, moć humanizma i, kako je posebno istakao, moć solidarnosti.

“Ove su emocije otjerale strah koji smo svi mi u nekom trenutku osjetili. Zahvaljujem Daliboru koji je ovjekovječio ove momente. Fotografije će od sada biti naše kolektivno sjećanje na ove teške dane i podsjećanje da smo ih prevazišli zajedno”, dodao je on.

Izložba će, prema njegovom sudu, svoju pravu vrijednost i težinu momenta pokazati tek sa određenom istorijskom distancom.

“Samo možemo zamisliti kako će ove fotografije doživjeti neke buduće generacije za najmanje 50 godina”, dodao je on.

 Izložba Dalibora Ševaljevića, inače je prva izložba koja je upriličena nakon popuštanja mjera NKT-a. Prije pandemije, kako je podsjetila direktorica JU Muzej i galerija Tivat Jelena Bošković, u prostorijama te institucije posjetioci su imali priliku da vide izložbu kreativnih Tivćanki u okviru projekta „Žensko socijalno preduzetništvo u kulturi”.

“Svega tridesetak ljudi je bilo u galeriji, čak ni sve autorke nisu bile prisutne. U tom trenutku je meni bila jasna jedna činjenica – strah je zavladao, iako virus još uvijek nije. Nekoliko dana nakon tog događaja, stigle su i prve mjere i galerija je zatvorena za javnost. Meni je zadovoljstvo što smo se večeras ovdje okupili u ovolikom broju, i što je sve to iza nas”, navela je Bošković.

Zahvalivši se prisutnima, ali i tivatskoj Opštini, koja je autoru pružila značajnu logističku podršku, Dalibor Ševaljević je poručio da mu je namjera bila da dokumentuje prvenstveno situacije koje su bile drugačije.

“Svaki početak je težak i ne zna se o čemu se radi. Ideja je bila da imam što više različitih fotografija (pejzaž, portret ili neka interesantna situacija). U tom kreativnom procesu jedino što može biti problem jeste da ne postoji ideja, ali kada se uđe u proces – ideje se otvaraju”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, u projekat je krenuo sam, ali se kasnije za pomoć obratio Opštini Tivat.

“Vidio sam da ne mogu sam dovoljno da uradim i kontaktirao sam Opštinu Tivat. PR savjetnica Opštine Tivat Dragana Bećirović je imala razumijevanja za ideju i puno mi je pomogla logistički, da budem u pravom momentu na pravim pozicijama, i zbog toga ova izložba izgleda ovako šareno i široko”, kazao je Ševaljević.

Posjetioci JU Muzej i galerija Tivat će imati priliku da izložbu pogledaju svakim radnim danom od 08 do 20 sati kao i subotom od 09 do 12 časova.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1474. crnogorski gospodar Ivan Crnojević odnio je veliku pobjedu nad turskom vojskom na brdu Sveti Marko kod Skadra. Čim je počeo turski napad na Skadar, mletački providur za Albaniju obratio se Ivanu Crnojeviću s molbom da kao saveznik Republike uputi nekoliko odreda u pomoć opsjednutom gradu. Crnogorski vladar je nakon poziva krenuo s jednim odredom preko Crmnice ka Skadru, a drugi dio vojske uputio barkama preko Skadarskog jezera. Vojska je brojila oko 8.000 ljudi. Da bi onemogućili Ivana Crnojevića da pruži pomoć Skadru, Turci su na njega poslali odred od 12.000 vojnika. Iako malobrojnija, crnogorska vojska uspjela je da im pruži snažan otpor u  planinskoj oblasti uz Skadarsko jezero, služeći se artiljerijom i kamenjem. Zasluga Ivana Crnojevića za uspješnu odbranu Skadra bila je tim značajnija što Republika, zbog turskih posada, ni s jedne strane nije mogla uputiti pomoć opsjednutom gradu. Poslije tog velikog uspjeha, Ivan Crnojević je krenuo u jačanje svog položaja prema turskim oblastima.

1812 – U selu Mirac na padinama Lovćena, sastali su se vladika Petar I i francuski general Gotje, kako bi potvrdili sporazum postignut u Podlastvi po kojem, između ostalog, Crnogorci  u Boki za eventualno učinjene prestupe odgovaraju francuskim vlastima.

1812 – Rođen je ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, autor romana “Oblomov” u kome je stvorio jedan od najznačajnijih tipova u svjetskoj književnosti, kao i pojam “oblomovština”, sinonim za parazitizam i apatiju. Gončarov je najpoznatiji kao romansijer, ali je pisao i književno-kritičke članke, putopise i uspomene – posebno su poznate „Uspomene o Bjelinskom“. Preko svojih junaka ovaplotio je stagnaciju, mrtvilo i parazitizam koji su u kmetskoj Rusiji bili zakonita pojava. Osjećanju uzaludnosti bilo kakve akcije i besmislenosti postojanja uopšte, stanju u kome se nalazilo rusko plemstvo polovinom 19. vijeka, suprostavio je sve snažniji prodor vitalnih duhova mlade građanske klase. Pored „Oblomova“, poznati su i njegovi romani „Obična priča“ i „Ponor“.

1853 – U Beču je umro pjesnik Branko Radičević, najznačajniji predstavnik  romantizma u srpskoj književnosti. Bio je pristalica reforme jezika Vuka Karadžića, a pjesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu srpske poezije. Poznata djela: “Đački rastanak” , “Tuga i opomena”. Radičevićevi posmrtni ostaci prenijeti su 1883. na Stražilovo.

1882 – Rođen je bugarski revolucionar i državnik Geogi Dimitrov, jedan od osnivača i lider Komunističke partije Bugarske i prvi premijer te  zemlje poslije Drugog svjetskog rata. Bio je generalni sekretar Kominterne od 1935. do njenog ukidanja 1943.

1884 – Rođen je francuski političar Eduar Daladje. Između dva svjetska rata, tri puta je bio premijer. S britanskim premijerom Nevilom Čemberlenom potpisao je s Adolfom Hitlerom Minhenski sporazum kojim je otvoren put nacističkoj agresiji u Drugom svjetskom ratu.

1940 – Francuski general Šarl de Gol uputio je iz Londona čuvenu radio poruku Francuzima u kojoj je sebe proglasio liderom slobodne Francuske, a Francuze pozvao na otpor okupaciji od strane nacističke Njemačke.

1954 – U Beogradu je umro crnogorski pjesnik, romansijer, esejista i književni kritičar Risto Ratković. Rođen je u Bijelom Polju 1903 . Pripadao je krugu poslijeratnih modernista. U Ratkovićevim pjesmama međuratnog perioda dominiraju socijalni elementi, koji će kasnije ustupiti mjesto ekstatičnosti boemskog  života. Uz roman “Nevidbog”, u kome je na upečatljiv način opisao sliku Prvog svjetskog rata u svom kraju, poznata Ratkovićeva djela su i knjige stihova i proze “Mrtve rukavice”, “Dodiri”, “Sa Orijenta”.

1957 – U nikšićkoj Željezari upaljena je prvi put Simens-Martinova peć, čime je počela proizvodnja prvih tona čelika u Crnoj Gori. Pogon Simens-Martinovih peći bio je drugi proizvodni punkt u Željezari, otvoren pola godine nakon puštanja u rad pogona hladno valjanih traka.

2004 – Lideri Evropske unije postigli su ključni sporazum o prvom evropskom Ustavu, čime su okončani mjeseci mučnih pregovora oko podjele moći u bloku koji je obuhvatio bivše komunističke zemlje istočne Evrope. Dogovor o Ustavu proširene dvadesetpetočlane Evropske unije lideri su doživjeli kao pobjedu nakon talasa  apatije javnosti i evroskepticizma. Istoga dana Evropski savjet odlučio je da Hrvatskoj dodijeli status zvaničnog kandidata za članstvo u EU.

2008 – Crna Gora i Hrvatska potpisale su u Zagrebu Memorandum o saradnji u oblasti obrazovanja, koji crnogorskim studentima omogućava školovanje na hrvatskim visokoškolskim institucijama. Memorandum su potpisali ambasador Crne Gore u Hrvatskoj Branko Lukovac i hrvatski državni sekretar za visoko obrazovanje Radovan Fuks.

2008 – U Hagu je počeo glavni pretres po civilnoj tužbi koju je godinu ranije podnijelo oko 6.000 rođaka srebreničkih žrtava protiv Holandije i Ujedinjenih nacija. Od suda je traženo da prizna odgovornost Holandije i Ujedinjenih nacija u masakru 8.000 Muslimana koje su srpske snage pod vođstvom generala Mladića počinile u Srebrenici koja je bila pod zaštitom holandskih vojnika u sastavu Ujedinjenih nacija.

2008 – Predsjednik Kosova Fatmir Sejdiju potpisao je Ukaz o otvaranju ambasada u Sjedinjenim Američkim Državama, Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Belgiji, Austriji, Švajcarskoj i Albaniji, koje su prve priznale nezavisnost Kosova nakon secesije od Srbije.

2009 – Premijeri Crne Gore i Albanije Milo Đukanović i Sali Beriša svečano su otvorili novoizgrađeni zajednički granični prelaz Sukobin – Murićani, u blizini Ulcinja. Novu zgradu s pratećim kompleksima, koju koriste granične policije i službe carina dviju država, čija je izgradnja koštala milion i sto hiljada eura finansirala je Evropska unija.

2010 – U 87. godini umro je proslavljeni  portugalski pisac Žoze Saramago, autor poznatih romana „Godina smrti Rikarda Reješa“, „Sjećanje na samostan“, „Sljepilo“. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 1998. i prvi je pisac na portugalskom jeziku kome je pripalo to visoko priznanje.

2013 – U Briselu su se sastali crnogorski premijer Milo Đukanović i komesar za proširenje Štefan File. Glavna tema njihovog razgovora bila je efikasnija vladavina prava u Crnoj Gori. File je o pristupnim pregovorima kao i procesu skrininga kazao da dobro napreduju i istovremeno ukazao na značaj održanja „zamaha“ u implementaciji neophodnih reformi. Đukanović je nakon razgovora kazao da će akcioni planovi za pregovaračka poglavlja 23 i 24 biti usvojeni na sjednici vlade 27. juna, i izrazio uvjerenje da će izmjene ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe biti usvojene do kraja jula.

2013 – U Sjevernoj Irskoj završen je samit lidera osam najrazvijenijih zemalja svijeta, na kome je raspravljano o građanskom ratu u Siriji, kao i o utaji poreza. Učesnici samita G8 zatražili su od sirijskih vlasti i opozicije da se posvete uništavanju organizacija bliskih Al Kaidi zbog islamističkih ekstremista, koji, kako se na zapadu vjeruje, igraju dominantnu ulogu u redovima pobunjenika. Na samitu je postignut i dogovor o neophodnosti prelazne vlade sa izvršnim ovlašćenjima i pokretanje istrage o upotrebi hemijskog naoružanja. Ruski predsjednik Vladimir Putin prigovorio je dogovoru o smjenjivanju sirijskog predsjednika Bašara El Asada, zato što, kako je kazao, ne postoji jasan plan tranzicije. U pokušaju da uguše pobunu, Asadove snage ubile su od marta 2011. 93.000 osoba.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1583 – U Londonu je izdata prva polisa životnog osiguranja u svijetu.

1815 – U bici kod Vaterloa u Belgiji, udružene britanske i pruske trupe pod komandom britanskog i pruskog vojskovođe Velingtona i Blihera potukle su Napoleona Bonapartu.

1817 – U Londonu je otvoren most Vaterlo preko rijeke Temze.

1910 – Na Cetinju je ratifikovan Ugovor o trgovini, zaključen između Knjaževine Crne Gore i Turske.

1953 – Proglašena je Republika Egipat, a za predsjednika je izabran general Mohamed Nagib, vođa pobune kojom je 1952. zbačen kralj Faruk.

1979 – Lider SSSR-a Leonid Brežnjev i predsjednik SAD Džimi Karter potpisali su u Beču sporazum o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja – SALT 2.

1983 – Sali Rajd postala je prva Amerikanka koja je poletjela u svemir kao član posade šatla “Čelindžer”.

1990 – Na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici otvoren je, uz postojeće odsjeke za matematiku, računarske nauke i fiziku, i odsjek za biologiju.

1996 – Savjet bezbjednosti UN ukinuo je zabranu izvoza teškog naoružanja bivšim jugoslovenskim republikama. Embargo na izvoz oružja bivšoj Jugoslaviji uveden je u septembru 1991.

2000 – Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija potvrdio je da je Izrael okončao 22-godišnju okupaciju južnog Libana.

2006 – Na referendumu u Kataloniji izglasan je novi statut o autonomiji te pokrajine. Novim statutom toj se najbogatijoj regiji Španije daju veća ovlašćenja  u okviru države, što je podržala i španska centralna vlada.

2007 – Ministri odbrane Crne Gore i Slovenije Boro Vučinić i Karl Erjavec potpisali su u Ljubljani Sporazum o saradnji u oblasti odbrane.

2009 – Na finalnom turniru Svjetske lige u vaterpolu, crnogorska reprezentacija savladala je  reprezentaciju Australije 6:4 i osvojila prvo mjesto u grupi B.

2011 – Uz učešće nekoliko hiljada ljudi, u Zagrebu je održana deseta gej parada, koja je protekla bez incidenata.

2012 – Na prvim slobodnim predsjedničkim izborima u Egiptu pobijedio je lider Muslimanke braće Mohamed Mursi. Samo nekoliko sati prije proglašenja Mursijeve pobjede, Vrhovni vojni savjet nametnuo je privremeni ustav kojim je osigurao šira ovlašćenja nad budućom vladom i praktično ukinuo autoritet šefa države u očiglednom pokušaju da se onemogući pobjeda islamista.

U 33. GODINI

Porodica i prijatelji Igora Vuka Torbice saopštili su je da poznati reditelj preminuo juče u Rovinju. On je, kako pišu mediji, ostavio oproštajno pismo.

Torbica je trebalo da radi predstavu u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM) u Zagrebu.

“Napustio nas je u 33. godini Igor Vuk Torbica, pozorišni reditelj. Rođen u Drvaru, odrastao u Rovinju, školovao se i živio i radio u Beogradu, kao i u mnogim najznačajnijim pozorištima širom regiona. U gradu koji je volio i odabrao, napravio je neke od svojih najboljih predstava, kao i u Zagrebu, Ljubljani, Novom Sadu, Rijeci, Somboru, Bitolju“, navodi se u saopštenju porodice i prijatelja reditelja koje prenosi RTS.

“’Hinkeman’, ‘Carstvo mraka’, ‘Mizantrop’, ‘Tartif’, ‘Tit Andronik’, ‘Bakhe’, ‘Krvave svadbe’, neki su od naslova po kojima ćemo ga pamtiti. A pamtićemo ga i po nečem mnogo većem. Po snazi i strasti da usadi ljubav prema pozorištu i životu, u srca svih nas koji smo ga upoznali”, dodaje se u saopštenju.

Vrijeme i mjesto sahrane Torbice biće naknadno objavljeni.

Igor Vuk Torbica je rođen u Drvaru 1987. godine.

Diplomirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti, 2013. godine, u Beogradu, u klasi profesorke Alise Stojanović. Kao najbolji student pozorišne režije u generaciji, dobitnik je nagrade “Hugo Klajn”.

Na trećoj godini studija, njegova ispitna predstava “Pokojnik” dobila je glavnu nagradu festivala “Studio fest” i biva uvrštena u redovni repertoar Jugoslovenskog dramskog pozorišta.

Režirao je “Carstvo mraka” Lava Tolstoja (Narodno pozorište u Beogradu), “Razbijeni vrč” Hajnriha fon Klajsta (Jugoslovensko dramsko pozorište), Molijereovog “Don Žuana” (Narodno pozorište “Toša Jovanović” iz Zrenjanina), “Hinkemana” Ernsta Tolera (Zagrebačko kazalište mladih, Zagreb), “Priče iz Bečke šume” Edena fon Horvata (Gradsko dramsko kazalište “Gavela”).

Na Jugoslovenskom pozorišnom festivalu Bez prevoda u Užicu 2016. godine, Torbica je dobio nagradu “Ardalion” za najbolju režiju za “Hinkemana”, koja je ujedno proglašena i za najbolju predstavu festivala. Za postavku istog komada nagrađen je i na 31. festivalu Gaveline večeri.

“Hinkeman” je dobio i Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju dramsku predstavu u cjelini na 24. međunarodnom festivalu malih scena u Rijeci dobija čak četiri priznanja žirija.