VEBER SAVJETUJE

Turizam moze biti vazan ekonomski faktor, ali ga morate odmjereno razvijati. U suprotnom, zarad koristi brzog ekonomskog rasta i profita, kidate granu na kojoj sjedite i brze nego sto mislite ostanete praznih dzepova, istakao je u razgovoru za Pobjedu njemacki ambasador Robert Veber.

Kaze da nije lako naci pravu mjeru izmedu ekonomskog rasta i ocuvanja atraktivnosti turisticke ponude, ali da za taj balans ne postoji alternativa ako se zeli dugorocan uspjeh.

Smatra da je Ulcinjska solana bitno pitanje u oblasti zastite zivotne sredine, ali ne i jedino u Crnoj Gori.

“Dugorocno i odrzivo rjesenje za Ulcinjsku solanu neophodno je za znacajan napredak u poglavlju 27 – Zivotna sredina i klimatske promjene, a uspjesno sticanje Ramsar statusa ovog podrucja bio je veliki uspjeh za Crnu Goru”, kazao je on.

Potrebno je, istice ambasador, stititi i druga podrucja u zemlji, izmedu ostalog i nacionalne parkove.

“Drzava i gradani moraju bolje da paze na okolinu, kako bi zemlja opravdala status ,,ekoloske drzave”. Odluka o daljim potezima je na nadleznim adresama u Ulcinju i Podgorici. Njemacka je spremna da rado pruzi podrsku, na primjer kroz ekspertizu menadzmenta nacionalnih parkova ili po potrebi finansijsku pomoc, kroz sprovodenje upotrebnog plana”, kazao je Veber.

RASPRAVA U SKUPSTINE

Poslanici su danas zavrsili raspravu o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, kojima ce se, prema rijecima ministrke ekonomije, Dragice Sekulic, znacajno unaprijediti oblast politike koncesija u Crnoj Gori.

Sekulic je u Skupstini, predstavljajuci predlozene izmjene i dopune, kazala da je Ministarstvo na sveobuhavatan nacin pripremilo taj tekst.

Ona je rekla da postoje dva razloga zbog cega su predlozene izmjene i dopune na postojeci zakon.

,,Jedan je podjela nadleznosti izmedu Zakona o koncesijama i zakona o privatno-javnom partnerstvu, a sve u skladu sa evropskom direktivom, cime smo Zakonom o koncesijama iskljucili javne usluge i javne radove iz predmeta koncesija”, objasnila je Sekulic.

Ona je kazala da je to predmet zakona o privatno javnom partnerstvu, dok se Zakon o koncesijama sada bavi samo prirodnim bogatstvom i dobrima u opstoj upotrebi.

,,Drugi razlog je sve ono sto smo vidjeli u praksi prilikom primjene Zakona o konecijama da je bilo mozda nedovoljno receno ili definisano. Prosto, osjetili smo potrebu da kroz izmjene i dopune i taj dio uredimo”, saopstila je Sekulic.

Predlozenim izmjenama se, kako je navela, uvode norme kojima se propisuje vrsta obezbjedenja za sprovodenje ugovornih obaveza od koncesionara, sto drzavi obezbjeduje veci stepen sigurnosti da ce dodijeljena prirodna bogatstva biti koriscena na optimalan nacin.

,,Ovo do sada nije bilo uredeno Zakonom nego ugovorima o koncesijama”, objasnila je Sekulic.

Ona je kazala da se uvodi i naknada za koriscenje nepokretnosti u drzavnoj imovini u svrhu obavljanja koncesione djelatnosti, sto postojecim zakonom nije bilo definisano.

,,Razdvajamo mineralne sirovine koje su od strateskog znacaja u odnosu na ostale, kako bi ta dva postupka imala drugaciji pristup, odnosno kako bi postupak nestrateskih mineralnih sirovina imao pojednostavljen postupak kroz sektorske zakone”, navela je Sekulic.

Prema njenim rijecima, plan davanja koncesija je do detalja razraden i mora sadrzati analizu opravdanosti javnog interesa sa pokazateljima uticaja na privredni razvoj, zaposlenost i budzet.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Divanovic, kazao je da koncesija predstavlja dugorocni ugovor kojim drzava ustupa nekome pravo da obavlja odredenu djelatnost i da se bavi biznisom, a da sve u konacnom ima javni interes.

,,Po ovom novom zakonskom rjesenju, svi privredni subjekti koji se bave eksploatacijom, odnosno biznisom u zoni javnih dobara, a na dan donosenja zakona nemaju zakljucen ugovor o koncesiji, morace po novom zakonu da ga zakljuce”, rekao je Divanovic.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulovic, smatra da su predlozene izmjene i dopune korak nazad.

,,One omogucavaju i dalje i jos u vecoj mjeri da se koruptivne radnje desavaju u ovoj oblasti, da se resursi trose jos vise i da se model neoliberalnog koncepta primijeni u pojedinim novim infrastrukturnim objektima, gdje bismo tada do kraja propali”, porucio je Radulovic.

Poslanica Socijaldemokratske partije (SDP), Draginja Vuksanovic Stankovic, smatra da je pred poslanicima vazno drzavno pitanje.

,,Usvajanjem zakona o privatno-javnom partnesrtvu u sublimaciji sa ovim zakonom, resursima drzave se moze raspoalagti kako je kome cef. Ukoliko se usvoje ova dva zakona imovina gradana Crne Gore, odnosno drzavna imovina, bice dovedena pod znakom pitanja, sto znaci da se drzavni resursi mogu rasprodavati, davati u koncesiju, a da ne govorimo o prodaji, kako kome odgovora za racun privilegovanih pojedinaca, a na stetu gradana”, tvrdi Vuksanovic Stankovic.

Nezavisni poslanik, Nedeljko Rudovic, smatra da izmjene zakona imaju nekoliko clanova koji zasluzuju pohvalu.

,,Jedna od njih je da se na oglas za davanje koncesija ne mogu prijaviti preduzeca koja u posljednje tri godine nijesu izmirila poreske obaveze”, kazao je Rudovic.

On je ocijenio da je sumsko bogastvo jedan od najvaznijih resursa drzave, uz vodne resurse.

,,Gdje su radna mjesta u sumarstvu i koliko prihoda drzava indirektno dobija od izdavanja koncesija na sume. Zasto ne stimulisemo nase kompanije u toj oblasti da se bave finalnom proizvodnjomi prave parkete i namjestaj, a ne da izvoze sirove trupce”, dodao je Rudovic.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugosa, se u svom izlaganju osvrnuo na aktuelno davanje u koncesije crnogorskih aerodroma.

,,Ne mogu se po Zakonu o koncesijama valorizovati aerodromi. Aerodromska infrastruktura sustinski ne pripada tom zakonu. Vlada godinu nije mogla da usaglasi Koncesioni akt, sa Zakonom o koncesijama, jer je to neprirodno”, porucio je Mugosa.

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanovic, saopstio je da Crna Gora pojam koncesija nije upodobili sa pojmom kako to tretira EU.

On je saopstio i da je Drzavna revizorska institucija (DRI) dala preporuku da se revidira clan Zakona gdje ne postoje sankcije za drzavne organe koji ne dostave ugovore o koncesiji nadleznoj Komisiji.

,,Nemate sankcije ni sada. Ovaj clan ostaje isti, uprkos preporukama DRI”, porucio je Damjanovic.

Sekulic je, odgovarajuci poslanicima, kazala da je namjera Ministarstva bila da kroz definicije i rjesenja u zakonu preduprijede mogucnost zloupotrebe tih rjesenja.

,,Jedna od tih stvari je upravo zakonom definisanje osiguranja placanja koncesione naknade sto do sad nije bi slucaj”, kazala je Sekulic.

Ona je, komentarisuci Rudnike boksita i sirovinu crveni boksiti, kazala da se zakon u tom smislu pomjerio u pozitivnom smjeru, jer je tu mineralnu sirovinu proglasio strateski vaznim i odvojio je od ostalih koncesija.

KOPAC OCIJENIO

Podmorski energetski kabl s Italijom imace veliki uticaj na cijeli region, jer ce Crna Gora odjednom biti najlikvidnije trziste u regionu, ocijenio je direktor Sekretarijata Energetske zajednice (EZ), Janez Kopac.

On je danas, na sastanku sa clanovima skupstinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budzet, kazao da ce crnogorsko trziste elektricne energije, kada dode do spajanja sa italijanskim, biti 200 teravata ili 70 puta vise od sadasnje potrosnje.

Kopac je ocijenio da ce se to dogoditi za godinu ili malo vise, jer Crnoj Gori predstoji usvajanje jos nekih zakona koji ce omoguciti spajanje ta dva trzista.

“To ce imati veliki uticaj na cijeli region, jer ce Crna Gora odjednom biti najlikvidnije trziste u regionu. Mnogo likvidnije od srpskog, bosanskog ili bilo kog drugog. Polako ce doci do spajanja trzista i ostalih zemalja sa crnogorskim”, smatra Kopac.

Tema sastanka je bila stanje u evropskoj integraciji Crne Gore u oblasti energetike.

Kopac je saopstio da se paralelno desava spajanje kosovskog i albanskog trzista, sto ce biti zavrseno u aprilu ili maju.

“Albanija i Kosovo su formirali zajednicku berzu elektricne energije, koja jos ne funkcionise, ali ce se to desiti. Mozda ce se za dvije tri godine crnogorsko i italijansko spojiti sa albanskim i kosovskim trzistem”, kazao je Kopac.

On je podsjetio da je sadasnja likvidnost trzista elektricne energije u Crnoj Gori mala, a da berza elektricne energije jos ne funkcionise, jer nijesu ispunjeni svi uslovi.

Kopac je ocijenio da je Crna Gora najprogresivnija i najuspjesnija u energetskim reformama, narocito u sektoru elektricne energije.

“Potrebno je da se zakon o trzistu elektricne energije u manjem dijelu izmijeni kako bi ga uskladili sa najnovijim detaljima iz pravnog okvira EZ”, porucio je Kopac.

On je ocijenio da je Crna Gora u oblasti obnovljivih izvora daleko premasila svoju obavezu.

Kopac je podsjetio da Evropa planira da ce do 2050. godine svu struju proizvesti iz obnovljivih izvora – ni iz uglja ni iz gasa.

UZ PODRSKU NORVESKE

Kraljevina Norveska, koja finansira sa 250.000 eura javni poziv za razvoj infrastrukture u manje razvijenim podrucjima Crne Gore, podrzava unapredenje kvaliteta zivota i meduopstinsku saradnju, zakljuceno je na informativnoj sesiji o ovom javnom pozivu koja je odrzana danas u Podgorici.

Kako je saopsteno iz Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS), cilj ovog javnog poziva je poboljsanje socijalne inkluzije unapredenjem uslova zivota u nerazvijenim opstinama u Crnoj Gori kroz izgradnju, rekonstrukciju ili renoviranje javne infrastrukture. Projekat je, kako navode, podijeljen u dvije partije, a lokalne samouprave mogu da konkurisu samostalno, kao i u partnerstvu sa svojim institucijama ili drugim opstinama.

“Zahvalni smo ambasadi Kraljevine Norveske, koja je uvazila nas zahtjev za realokaciju sredstava unutar projekta ‘Norveska za vas – Crna Gora’, pa je vrijednost ovog poziva uvecana sa planiranih 150.000 eura, na 250.000. Ovaj poziv vazan je zbog podrske meduopstinskoj saradnji, tako da lokalne samouprave mogu udruzeno da rjesavaju odredene izazove koje zajednicki dijele”, rekla je pomocnica generalnog sekretara za medunarodnu saradnju i evropske integracije Zajednice opstina Crne Gore Vanja Starovlah.

Medu prioritetnim oblastima nalaze se upravljenje vodama i otpadom, energetska efikasnost u javnim objektima, objekti koji doprinose turistickim i privrednim potencijalima, kao i obrazovna, sportska i kulturna infrastruktura.

“Norveska podrzava razvoj manje razvijenih podrucja u Crnoj Gori, jer i sama ima iskustva sa udaljenim djelovima zemlje u kojima stimulise stanovnike da se ne iseljavaju. Ali, tu je rijec samo o mogucim migracijama unutar Norveske, dok ljudi iz ovog dijela Zapadnog Balkana sve vise odlaze van svojih zemalja, sto predstavlja veliki gubitak u ljudskom kapitalu. Zato kroz projekat ‘Norveska za vas – Crna Gora’ zelimo da pruzimo podrsku opstinama mahom na sjeveru zemlje, tako da omogucimo mladima da ostanu, zapocnu poslovanje i budu uspjesni”, izjavio je savjetnik u ambasadi Kraljevine Norveske Ivan Kuzminovic.

Prema rijecima menadzera projekta “Norveska za vas – Crna Gora” Armena Cekica, u okviru ovog poziva, projekti u jednoj opstini bice finansirani sa najvise 30.000 evra, dok za meduopstinske projekte mogu biti odobrena sredstva do 50.000 eura.

Detaljni kriterijumi javnog poziva i dokumenta za podnosenje prijave nalaze se na sajtu www.norveskazavas.me.

Projekat “Norveska za vas – Crna Gora” ima za cilj da doprinese ujednacenom socio-ekonomskom razvoju Crne Gore, kroz povecanje mogucnosti za zaposljavanje, podrsku socijalnoj koheziji i unaprijedenje lokalne infrastrukture u manje razvijenim opstinama Crne Gore. Projekat finansira Kraljevina Norveska sa 1,4 miliona eura, a aktivnosti na terenu sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS).

FORENZICKA ISTRAGA UTVRDILA

Preliminarni rezultati istrage eminentne nezavisne forenzicke kuce Kroll Associates U.K. Limited pokazali su brojne oblasti koje su potencijalno mogle da dovedu do gubitka po Atlas banku, navodi se u saopstenju stecajnog upravnika Atlas banke AD Podgorica u stecaju Mirka Radonjica.

Podsjecamo, Centralna banka Crne Gore (CBCG) je u aprilu 2019. godine pokrenula stecaj u Atlas banci jer ona, kako je ocijenjeno, nije mogla da ispuni zahtjeve za adekvatnoscu kapitala kako je to propisano Zakonom o bankama Crne Gore.

Nezavisnu forenzicku kucu angazovao je Stecajni odbor Atlas banke u junu 2019. godine sa zadatkom da sprovede internu istragu dogadaja koji su doveli do stecaja, da identifikuje bilo koje faktore koji bi mogli ukazati na mogucu zloupotrebu sredstava i koji su mogli doprinijeti neispunjavanju zahtjeva za adekvatnoscu kapitala od strane Banke i kasnije doveli do stecaja.

Kroll je zavrsio fazu utvrdivanja opsega istrage i predstavio preliminarne nalaze Stecajnom odboru CBCG.

“Preliminarni nalazi su pokazali brojne oblasti koje su potencijalno mogle da dovedu do gubitka po banku. Kroll ce nastaviti da pruza pomoc Stecajnom odboru i preduzece dalje detaljne istrage ako budu neophodne u cilju podrske banci i njenim pravnim savjetnicima u razmatranju mogucih strategija za povracaj tih sredstava”, navodi se u saopstenju Radonjica.

UPRAVA CARINA

Uprava carina je u periodu januar-novembar 2019. godine naplatila 750,7 miliona eura cime je ostvaren rast prihoda od 40 miliona eura ili 5,6% vise u odnosu na isti period prosle godine.

Kako dodaju iz Uprave izvrsen je i povracaj sredstava u iznosu od 10,3 miliona eura i time ostvarena neto naplata od 740,4 miliona eura sto je za 2,36 % vise u odnosu na plan.

“Prema strukturi naplacenih prihoda, naplata PDV-a pri uvozu u iznosi 495,3 miliona eura sto je vise za 24,4 miliona ili 5,18 %. Po osnovu akcize naplaceno je 227 miliona eura cime je ostvaren rast prihoda od 13,7 miliona eura ili 6,45 % vise nego u prethodnoj godini”, navodi se u saopstenju.

Posmatrano po strukturi po akciznim proizvodima sve kategorije su zabiljezile rast.

“Najvece pozitivno odstupanje zabiljezeno je kod naplate akciza na duvan i duvanske proizvode i to 5,5 miliona eura ili 14,83% vise, sto je rezultat redefinisane akcizne politike i posljednicno tome oporavka trzista duvana”, kazali su iz Uprave.

U odnosu na plan prihoda, ukupna naplata akciza je veca za 1,4 miliona eura.

“Ostvarena naplata po osnovu carine iznosila je 26,1 milion eura sto je vise za 1,5 miliona eura ili 6,25%, dok je naplata poreza na kafu iznosila 2 miliona eura a ostali prihodi iznosili su 80,2 hiljade eura”, zakljucuju iz Poreske uprave.

PORESKA UPRAVA

Poreska uprava (PU) ce pratiti regularnost rada obveznika tokom zimske turisticke sezone, saopstili su njeni predstavnici.

Iz PU su kazali da zimska turisticka sezona predstavlja period u kojem zbog povecanog broja turista intenzivira privredna aktivnost.

“Zbog toga ce i aktivnosti PU u narednim mjesecima biti usmjerene na povecanje stepena postovanja poreskih propisa kod obveznika ciji biznis je dio zimske turisticke ponude Crne Gore”, navodi se u saopstenju.

PU je, kako su kazali, pripremila kapacitete svojih servisnih sluzbi radi pruzanja potrebne logistike i strucnih savjeta poreskim obveznicima, a izraden je i Informator koji sadrzi odgovore na najcesca pitanja, kako bi se olaksalo poslovanje privrednicima.

To se posebno odnosi na one koji pocinju biznis, obavljaju sezonsku djelatnost ili se bave ugostiteljskom i djelatnoscu izdavanja privatnih smjestajnih kapaciteta.

“I poreska inspekcija ce u narednim mjesecima pratiti regularnost poslovanja poreskih obveznika sa aspekta registrovanja djelatnosti, evidentiranja prometa i zaposljavanja radne snage, kod djelatnosti koje su prepoznate kao visokorizicne i na osnovu rizika utvrdenog kod pojedinacnih poreskih obveznika, a sve u cilju suzbjanja sive ekonomije”, rekli su iz PU.

S obzirom da zimski period tradicionalno obiljezavaju manifestacije zabavnog karaktera u periodu novogodisnjih praznika u ugostiteljskim objektima i na gradskim trgovima, kao i bogata ponuda u zimskim turistickim centrima tokom sezone skijanja, i aktivnosti PU ce biti intezivne, kako u sjevernoj regiji, tako i u primorskim opstinama i na teritoriji Glavnog grada.

“Imajuci u vidu navedeno, kao i najavljenu uspjesnu zimsku sezonu, ocekuje se da ce najveci dio privrednika koji posluju u tursiticko-ugostiteljskom sektoru dobrovoljno postovati poreske propise i da ce zimska turisticka sezona opravdati fiskalni potencijal koji posjeduje, kroz uspjesnu naplatu javnih prihoda”, zakljucuje se u saopstenju.

POSJETA PKCG

Opstina Herceg Novi pripremila je “Mapu investicija” koja pokazuje rijesenost lokalne samouprave da dodatno valorizuje ne samo priobalni dio opstine, vec i zalede dok Opstina Kotor radi na uredenju ambijenta za poslovanje.

Delegacija Privredne komore Crne Gore posjetila je opstine Herceg Novi i Kotor i sa njihovim celnicima razgovarala o mogucnostima unapredenja ambijenta za poslovanje.

Herceg Novi napravio mapu investicija

Opstina Herceg Novi pripremila je “Mapu investicija” koja, kao navode iz PKCG, pokazuje rijesenost lokalne samouprave da dodatno valorizuje ne samo priobalni dio opstine, vec i zalede.

“Lokalna samouprava se trudi da ekspeditivno rjesava zahtjeve privrede i u najkracem roku izdaje dozvole za rad”, kazao je predsjednik opstine Stevan Katic na sastanku sa delegacijom Komore.

On je istakao da se na ovom podrucju realizuju ili su planirane znacajne kapitalne investicije u turizmu, koje prate ulaganja opstine u komunalnu infrastrukturu.

Predsjednik PKCG Vlastimir Golubovic predstavljajuci aktivnosti Komore na kreiranju poslovnog ambijenta kazao je da je ta ova asocijacija u 2019. godini razmotrila vise od 50 propisa.

“Nijedan propis koji utice na poslovanje ne moze biti usvojen ukoliko privreda, preko Komore, o njemu nije dala misljenje”, rekao je Golubovic.

Kotor intenzivno ureduje ambijent za oslovanje

Lokalna samouprava Kotora, u saradnji sa Privrednom komorom, intenzivno ce raditi na unapredenju uslova za poslovanje preduzeca, ocijenjeno je tokom sastanka delegacije Privredne komore Crne Gore sa predsjednikom Opstine Kotor Zeljkom Aprcovicem i saradnicima.

“Radicemo na suzbijanju svih biznis barijera i biti istinski servis privrednicima Kotora. Opstina Kotor ima u planu da bude dio procesa sertifikacije po BFC standardu, koji sticu lokalne samouprave sa povoljnim ambijentom za poslovanje”, naveo je Aprcovic.

On je istakao partnerski odnos sa lokalnim privrednicima. Najavio je da ce se, pocetkom naredne godine, u saradnji sa Komorom, odrzati sastanak, na kojem ce privrednici imati priliku da iznesu svoje zahtjeve prema lokalnoj samoupravi.

Golubovic je ukazao na znacajnu ulogu te institucije u kreiranju povoljnog ambijenta za poslovanje privrednih subjekata.

“Privreda insistira na prosirenju poreske osnovice i smanjenju opterecenja za poslovanje preduzeca na lokalnom i drzavnom nivou. Zajednickom borbom protiv sive ekonomije mozemo doprinijeti tom cilju, a time i vecim prihodima za opstine i drzavu”, istakao je Golubovic.

Privredni subjekti sa teritorije opstine Kotor u 2018. godini iskazali su ukupan prihod od 267,9 miliona eura, sto je za 2,3% vise u odnosu na prethodnu godinu, uz dobit od 19 miliona eura.

PREDLOG ZAKONA

Nijedan ugovor o privatno-javnom partnerstvu Crna Gora nece moci da zakljuci bez misljenja – saglasnosti Brisela, odnosno Evropske komisije.

U prijedlog zakona o privatnojavnom partnerstvu, o kome su poslanici prije nekoliko dana zavrsili raspravu i ceka se na izjasnjavanje, unesena je ta norma na zahtjev Evropske komisije.

“U zakonski tekst je dodata odluka koju je trazila Evropska komisija da ugovore koji se zakljucuju preko 30 godina mora odobriti Brisel, ali i domace tijelo, odnosno institucije za drzavnu pomoc”, objasnili su iz Ministarstva finansija, pise Pobjeda.

Podsjetimo da je zakonom definisano da se ugovori o ovom partnerstvu dodjeljuju do 30 godina, uz mogucnost produzenja pod odredenim uslovima.

“Clanom 72 propisuje se trajanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu i utvrduje obaveza naruciocima da, u slucaju trajanja ugovora duzem od 30 godina, obavezno, prije sklapanja moraju da pribave misljenje organa drzavne uprave nadleznom za kontrolu drzavne pomoci. Ovo je u skladu sa praksom Evropskog suda pravde, a ciji je cilj sprecavanje narusavanja konkurencije, odnosno ‘zatvaranja’ trzista za odredene usluge ili radove za sva potencijalna privredna drustva u nesrazmjemo dugom roku”, navodi se u objasnjenju prijedloga zakona.

Iz Ministarstva su ranije kazali da je rok od 30 godina standard u clanicama EU. Objasnjavaju da nijednoj clanici EU Brisel nece dozvoliti da zakljuci ugovor preko 30 godina bez konsultacija sa EK.

Rok do tri decenije nije, kako kazu, slucajno odreden zato sto se, na primjer, u infrastrukturu mora ulagati nakon dvije i po decenije, sto povecava troskove.

Podsjetimo da je u nasem parlamentu vodena dinamicna rasprava o ovom zakonskom prijedlogu.

Iz Vlade su objasnili da je u zakon ugradena najbolja evropska praksa, koje je Crna Gora duzna da se pridrzava. JPP donosi, kako kazu, novi okvir za investicionu politiku, odnosno kreira sistemski pristup za vodenje investicionog paketa politika.

Partnerstvo ne podrazumijeva ni privatizaciju, ni prodaju, a rizik pretezno snosi privatni partner.

Nakon isteka ugovora objekti, uredaji i postrojenja, ukljucujuci uvecanu vrijednost, ostaju u drzavnoj svojini, ako ugovorom nije drugacije predvideno. Upravo su mogucnost ,,ako ugovorom drugacije nije predvideno” kritikovali iz opozicije, a Rasko Konjevic (SDP) je trazio da se brise.

“Ovaj zakon ce se koristiti za nastavak gradnje auto-puta, zato brine mogucnost da se moze drugacije ugovorom rijesiti. Svrha ovog partnerstva je da ude privatni partner zajedno sa drzavom, da zaradi i da nakon isteka roka prepusti imovinu drzavi. Cemu mogucnost da to ne bude drzavno”, kazao je Konjevic i ocijenio da je ta norma problematicna.

Predstavnici Ministarstva finansija su objasnili da je BOT sistem, izgradi, koristi i vrati samo jedan nacin i da ne treba suzavati mogucnosti. Konjevic je kritikovao i mogucnost prenosa ugovora na trece lice, bez ponavljanja procedure koji zakon predvida, a iz Ministarstva su objasnili da se ugovor moze prenijeti uz postovanje seta drugih normi, ukljucujuci i misljenje Ministarstva finansija, Agencije za investicije, zastitnika imovinsko-pravnih interesa.

Opozicija je takode kritikovala to sto zakon ne prepoznaje potrebu da Skupstina da misljenje o ugovorima koji podrazumijevaju rocnost duzu od 30 godina.

U CRNU GORU

Oni koji su tokom tri mjeseca ljetnje sezone koristili zeljeznicki, pomorski i vazdusni saobracaj sirom Crne Gore, najvidljiviji su gosti ove godine. O tome najbolje svjedoce guzve na putevima, aerodromima i lukama, a prema Vladinoj informaciji o rezultatima ovogodisnje sezone – ima dovoljno razloga za optimizam da ce se dobar trend nastaviti i u 2020, pisu Dnevne novine.

Zeljeznicki prevoz Crne Gore imao je 488 vozova koji su saobracali ka Srbiji, a prema izvjestaju iz Ministarstva saobracaja i pomorstva, cesto su te kompozicije uvrstavale dodatna kola.

Njima je prevezeno 71.500 putnika te ostvaren prihod od 819.000 eura.

“U lokalnom saobracaju pokrenuto je 3.400 vozova, prevezen 347.241 putnik i ostvaren prihod od 742.303 eura. Takode, kroz saradnju sa agencijama prevezen je veliki broj grupa koje su zahtijevale posebna mjesta, a u par navrata uvedeni su i posebni vozovi. Grupe su najcesce prevozene na relaciji Bar-Kolasin”, navodi se u izvjestaju i potcrtava da je smanjeno kasnjenje i otkazivanje voznji.

Pravna regulativa za saobracaj na vodi, kako su istakli iz resornog ministarstva, trenutno je u fazi uskladivanja sa evropskim i medunarodnim propisima. Rezultat tih izmjena trebalo bi, prije svega, da bude sirenje djelatnosti i kapaciteta luka, cime bi se omogucilo pristajanje veceg broja plovila, a poseban akcenat stavljen je na nauticki i kruzing turizam.

“Kroz pomorski prevoz i uspostavljanje linije Bar – Bari – Bar daje se na znacaju turizmu u Crnoj Gori. Ukljucujuci ekobrodove, prvi put je pruzena mogucnost prevoza bez zagadenja okoline. Redovna trajektna linija Kamenari – Lepetani – Kamenari prilagodena je intenzitetu saobracaja i ima znacajnu ulogu u jeku turisticke sezone. Stvaraju se preduslovi za otvaranje novih linija sa susjednim zemljama, cime se nastoji da pomorska privreda ima vece ucesce u turizmu i jednom dijelu BDP-a nase zemlje”, precizira se u dokumentu u koji su Dnevne novine imale uvid.

Konkretni pokazatelji prometa do 23. oktobra ukazuju da je za teritoriji koju pokriva Lucka kapetanija Kotor stranim brodovima izdato 3.936 vinjeta, dok je za podrucje koje gravitira Luckoj kapetaniji Bar istovremeno uruceno 1.505 vinjeta. U gradsku luku u Kotoru u prvih devet mjeseci uplovila su 364 kruzera, a istovremeno je u barsku luku stiglo 26 putnickih i 465 drugih brodova.

“U prvih devet mjeseci 2019. godine na Aerodomima Crne Gore opsluzeno je 2.263.709 putnika ili osam odsto vise u odnosu na isti period 2018, te 12.501 vazduhopova, sto predstavlja rast od dva odsto za godinu”, podaci su o prometu u crnogorskim vazdusnim lukama.

Kako se precizira, do kraja septembra na Aerodromu Podgorica bilo je 1.030.914 putnika, cime je za sest odsto premasen broj u istom periodu prosle godine, dok je opsluzeno 6.256 vazduhoplova ili dva odsto vise. Slican je odnos i na Aerodromu Tivat, gdje je 1.232.795 putnika predstavlja rast od devet odsto, a opsluzenih 6.245 vazduhoplova tri odsto vise u odnosu na isti period 2018.