CG I ALBANIJA

Turizam, poljoprivreda, prehrambena i industrija gradevinskih materijala potencijali su za snazniju ekonomsku saradnju Crne Gore i Albanije, cemu bi znacajno doprinijelo i forimiranje zajednickog regionalnog turistickog proizvoda, ocijenjeno je na forumu crnogorskih i albanskih privrednika u Tirani.

Predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Tirane Nikolin Jaka, kazao je da se medusobne ekonomske veze dvije drzave uveliko podsticu kvalitetnom saradnjom njihovih poslovnih asocijacija.

“Nase dvije ekonomije nijesu konkurenti, vec su komplementarne. Osnivanje zajednickih kompanija doprinijelo bi snazenju ekonomskih veza”, rekao je Jaka na forumu koji je organizovan u okviru sajma privrede Klik Expo u Tirani.

On je dodao da obje zemlje imaju evropske aspiracije, kao i da integraciji moze doprinijeti zajednicka agenda sa ekonomijom u fokusu. On je najavio da ce se u Albaniji odrzati konferencija sest drzava regiona, u cijem ce fokusu biti otklanjanje tarifnih i netarifnih barijera.

Potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Ivan Saveljic, rekao je da Crna Gora i Albanija nemaju problema u saradnji i da prepoznaju zajednicku evropsku buducnost.

“Svi preduslovi su tu, ali je neophodno da robna razmjena medu nasim zemljama bude na mnogo vecem nivou i da se formiraju zajednicke kompanije”, naveo je Saveljic na forumu koji su organizovali PKCG i Trgovinsko-industrijska komora Tirane.

On smatra da predstoji realizacija krupnih projekata koji ce dodatno osnaziti veze dvije drzave, kao sto su izgradnja Jadransko-jonske ceste kroz Crnu Goru i Albaniju, te unapredenje zeljeznickih veza.

“Potrebno je da bolje valorizujemo Skadarsko jezero koje pruza velike potencijale za razvoj”, saopstio je Saveljic.

On je kazao da bi trebalo da se na nivou regiona formira zajednicki turisticki proizvod, koji bi na najbolji nacin privukao turiste sa velikih, ali udaljenih trzista, kao sto su kinesko ili japansko.

Saveljic je dodao da se saradnja moze realizovati i kroz projekte i podsjetio da su dvije zemlje vec partneri na projektima Bre i Histek.

Predstavnik Giovanni Trade-a iz Ulcinja Marko Skrelja, smatra da je neminovno kreirati zajednicki proizvod zemalja regiona, a da je preduslov za to unapredenje infrasatrukture.

“Neophodno je da se najprije povezemo brzim cestama, a nakon toga treba raditi na cjenovnom ujednacavanju ponuda”, rekao je Skrelja.

Predstavnik Cerova Goran Durovic, kazao je da se saradnja te kompanije sa partnerima iz Albanije uglavnom zasniva na uvozu materijala, ali da se sve vise razmislja o pokretanju eventualne zajednicke proizvodnje.

“Dugi niz godina saradnje rezultirao je obostranim povjerenjem koje moze dovesti do nove zajednicke price”, naveo je Durovic.

Ucesce crnogorskih privrednika na sajmu u Tirani organizovala je PKCG u saradnji sa ministarstvima ekonomije, poljoprivrede i ruralnog razvoja i odrzivog razvoja i turizma, Nacionalnom turistickom organizacijom i Investiciono razvojnim fondom.

Rijec je o jednom od najvecih medunarodnih sajmova privrede u regionu, na kojem se ove godine predstavilo vise od 400 izlagaca iz 25 drzava, iz sektora poljoprivrede i prehrambene industrije, gradevine, energetike, metalurgije, elektronike, ugostiteljstva, IT, drvoprerade i finansija.

Na nacionalnom standu Crne Gore bilo je 20 kompanija koje su imale priliku da predstave i plasiraju proizvode na nova trzista, kao i da pospijese postojece i steknu nove poslovne kontakte.

SA SKUPA AMCHAM

Digitalnu revoluciju u kojoj svi zivimo, treba shvatiti kao znacajnu razvojnu sansu, sansu da rjesavamo brojne socio-ekonomske izazove, ali i povecamo efikasnost, produktivnost i transparentnost svih poslovnih procesa.

To je porucio predsjednik Americke privredne komore Nikola Tripkovic, na skupu pod nazivom “Digitalna transformacija crnogorskog drustva prioritet”.

“Upravo zbog toga Americka privredna komora je, zajedno sa Privrednom komorom, Savjetom stranih investitora i Asocijacijom menadzera, uputila zajednicku inicijativu predsjedniku Vlade, kojom smo predlozili kreiranje visoko pozicioniranog tijela u Vladi koje bi rukovodilo procesom digitalne transformacije Crne Gore, a koje bi cinili visoki predstavnici Vlade, privatni sektor, akademska i naucna zajednica”, kazao je predsjednik AmCham-a.

Ministarka javne uprave Suzana Pribilovic, tim povodom je kazala da pozdravlja inicijativu AmCham-a, jer je uspostavljanje sto kvalitetnijeg ambijenta za poslovanje i smanjenje biznis barijera, jedan od kljucnih prioriteta.

Ministar zdravlja Kenan Hrapovic, kazao je da je institucija, na cijem je celu, preduzela niz znacajnih aktivnosti u cilju uvodenja i realizacije procesa digitalne transformacije u zdravstveni sistem Crne Gore.

“Elektronski zdravstveni karton je jedan od krucijalnih projekata u zdravstvu. Zamisljen kao krovni, nezavisni sistem, u kojem ce se nalazi svi osnovni, relevantni podaci za zdravstveno stanje gradana. Svi zdravstveni informacioni sistemi ce imati pristup i mogucnost azuriranja i uvida, zavisno od nivoa ovlascenja i autorizacije”, objasnio je ministar Hrapovic.

On je najavio da postoji ideja da se u jednom trenutku ukljuce i privatne zdravstvene ustanove, te da se ocekuje da ce krajem 2020. godine sistem otpoceti.

Digitalizacija preduslov modernog i efikasnog zdravstvenog sistema

Naglasavajuci znacaj digitalizacije kao preduslov za stvaranje modernog i efikasnog zdravstvenog sistema, izvrsni direktor AmCham-a, Marko Mirocevic, najavio je konferenciju u organizaciji Komiteta za zdravlje AmCham-a, planiranu za april naredne godine, a koja ce upravo biti posvecena digitalizaciji u zdravstvu.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulic, istakla je tokom diskusije da je Vlada Crne Gore i do sada pokazala svoju spremnost i stratesko opredjeljenje da radi na javno-privatnim partnerstvima, a posebno u procesu digitalizacije drustva, a svaki doprinos privatnog sektora je vise nego dobrodosao.

“To nase opredjeljenje potvrduje i Predlog novog Zakona o javno-privatnom partnerstvu koji zakonski utemeljuje saradnju javnog i privatnog sektora i na ovom polju”, izjavila je ministarka.

Ona je porucila da je najvazniji koraci u digitalnoj transformaciji moraju biti usmjereni na edukativne i savjetodavne aktivnosti, kao i na stvaranje strateskih partnerstava sa nosiocima tehnologije, te kompanijama koje bi u svom poslovanju primjenjivale ova rjesenja.

Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma takode podrzava implementaciju svih rjesenja koja doprinose povezivanju modernih tehnologija i koncepta odrzivog razvoja.

“Akcioni plan za unapredenje poslovnog ambijenta koji je Vlada Crne Gore donijela ove godine sa ciljem unapredenja poslovnog ambijenta tretira pet oblasti: zapocinjanje biznisa, izdavanje gradevinskih dozvola, dobijanje prikljucka za elektricnu energiju, placanje poreza i registraciju nepokretnosti”, saopstio je ministar finansija Darko Radunovic.

Dominantne aktivnosti predvidene ovim akcionim planom ticu se uspostavljanja digitalnih procesa prije svega za elektronsku registarciju preduzeca i uspostavljanje e katastra.

“Takode, implementacija ovog akcionog plana podrazumijeva izmjenu niza postojecih zakona i to: Zakona o privrednim drustvima, Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, Zakona o energetici i Zakona o drzavnom premjeru i katastra”, saopstio je ministar finansija.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purisic, kazao je da su zaposleni i poslodavci suoceni sa izazovima koje donosi pojacana globalizacija i stalne tehnoloske promjene koje uticu na samu prirodu rada i uslovljavaju nestandardne oblike rada.

On je naveo da je u Crnoj Gori jedna trecina ugovora o radu na odredeno vrijeme i dodao da pozitivna regulativa koju preporucuju MOR i EU, a koju smo prihvatili, jeste da se nestandardni oblici rada dozvole i pravno urede ogranicenja, kako bi se omogucila dodatna fleksibilnost trzista rada, te zastitili interesi zaposlenih i poslodavaca, pa samim tim omogucio razvoj poslovanja i nova zaposljavanja.

“Novi Zakon o radu je predvidio duzi period ugovora na odredeno na 36 mjeseci, ogranicenje ustupanja zaposlenih preko Agencija na 24 mjeseca, uredio ugovore o radu van prostorije poslodavca (ugovor o radu na daljinu i rad od kuce) i ugovor o radu za obavljanje poslova u domacinstvu, kao nestandardne oblike rada”, izjavio je Purisic tokom panel diskusije.

Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Dzudi Rajzing Rajnke, porucila je da Ambasada planira da organizuje putovanje u Silikonsku dolinu za preduzetnike, poslovne lidere i vladine sluzbenike, kako bi se upostavile jace komercijalne veze izmedu dvije zemlje.

“Ohrabrujem Vladu Crne Gore i AmCham Montenegro da intenziviraju angazman sa kalifornijskom Kancelarijom za inovacije, a moj tim je spreman da pomogne u tome”, porucila je ambasadorka Rajzing Rajnke.

ZA AERODROME

Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore stiglo je sedam ponuda, saopsteno je iz Ministarstva saobracaja i pomorstva.

Ministarstvo je 11. oktobra objavilo Javni oglas za podnosenje prijava za pretkvalifikaciju za dodjelu koncesije, a rok za podnosenje prijava je istakao danas.

Iz tog Vladinog resora su, nakon otvaranja ponuda, saopstili da su stigle prijave od cetiri kompanije i tri konzorcijuma, iz sedam drzava.

Ponude su dostavili tursko-danski konzorcijum Cengiz & Copenhagen Airports, kompanije Incheon International Airport Corporation iz Juzne Koreje, GMR iz Indije, i francusko-turski Groupe ADP Consorcium-TAV.

Na tender su se prijavile i kompanije Corporacion America Airports iz Luksemburga i Limak Holding iz Turske, kao i konzorcijum DAA International-Bouygues Batiment International-Marguerite-TII koji cine kompanije iz Irske, Francuske i Luksemburga.

“U skladu sa Javnim pozivom i pretkvalifikacionom dokumentacijom, sve prijave za pretkvalifikaciju su blagovremeno dostavljene”, rekli su iz Ministarstva.

Otvaranju prijava za pretkvalifikaciju prisustvovali su clanovi Tenderske komisije, kojom je predsjedavao ministar saobracaja i pomorstva Osman Nurkovic.

Otvaranju prijava prisustvovali su i ovlasceni predstavnici svih ponudaca, kao i predstavnici IFC-a.

PORUKA ODBORA

Odbor za ekonomiju, finansije i budzet usvojio je Izmjene i dopune Zakona o sprecavanju pranja novca i finansiranju terorizma.

Tim izmjenama se stvaraju uslovi da pomenute oblasti budu u nadleznosti Ministarstva unutrasnjih poslova i Uprave policije.

Zbog toga drzava mora obnoviti clanstvo u Egmontu, Svjetskoj asocijaciji finansijskih obavjestajnih sluzbi, poruceno je sa sjednice Odbora.

Vazeci Zakon o sprecavanju pranja novca i finansiranju terorizma je dobar.

Izmjenama nadlezni planiraju da ga ucine boljim, ali i prokrce put ka medunarodnim institucijama.

Ekspertske ocjene kojima su se pohvalili nadlezni nisu bile dovoljne zainteresovanim za raspravu, poslanicima DF-a.

Iz DF-a su porucili da nadlezni ne procesuiraju odgovorne za pranje novca, pa zbog toga nema ni rezultata u toj oblasti.

IZMJENE ZAKONA

Socijaldemokratska partija (SDP) uputila je u skupstinsku proceduru Zakon o izmjenama i dopunama zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, buduci da Vlada odgada usvajanje tog zakona iako je on usaglasen prije godinu. Ocekuju da zakon bude usvojen prije Zakona u budzetu jer predvida povecanje penzija, potom minimalne penzije i povoljnije uslove za nove penzionere.

Iako su socijalni partneri prije godinu usaglasili Zakon o penzijsko i invalidskom, iz SDP-a kazu da Vlada taj zakon i dalje drzi u ladici i ne reguje na apel Sindikata da ga predlozi Skupstini na usvajanje. Stoga je SDP odlucio da Zakon uputi u skupstinsku proceduru.

“Nedopustivo je da usaglaseni zakon Vlada drzi u ladicama. Nama je sve jedno da li o radi ministar Purisic ili potpredsjednik Simovic, mi cemo u cetvrtak na rvoj sjednici uputiti usaglaseni tekst zakona”, kazao je Rasko Konjevic.

U SDP-u kazu da su penzije u Crnoj Gori u protekle tri godine manje 4%, te da je minimalna penzija najmanja u regionu. Smatraju da je Zakon o PIO potrebno usvojiti prije Zakona o budzetu za narednu godinu.

“Tako da smatramo da ima vise razloga da parlament razmatra taj zakon kako bi se usvojio prije usvajanja Zakona o budzetu. Jedan dio se odnosi na uvecanje penzija povecanje minimalne penzije”, kazao je Konjevic.

Zakonom su predvideni i povoljniji uslovi za odlazak u penziju.

“Dvije su kljucne novine snizavanja uslova za odlazak u penziju sa 67 na 66 godina za muskarce i 64 za zene i prilikom izracunavanja obracunskog koeficijenta eliminise se cetvrtina najlosijih godina”, dodao je Bojan Zekovic.

U SDP-u ocekuju podrsku kolega u Skupstini jer, kazu, Zakon predvida benefite za postojece i nove penzionere.

Kristina Pavicevic, TVCG

PRETKVALIFIKACIONI TENDER

Na pretkvalifikacioni tender za dodjelu koncesija za Aerodrome Crne Gore prijavilo se sedam kompanija, saznaje Pobjeda.

Prema nezvanicnim saznanjima, prijavili se su kompanije iz Indije, Koreje, tri turske kompanije, kao i jedna kompanija iz Irske. Neke od tih kompanija su se prijavile kao konzorcijum vise firmi.

Vlada je u skladu sa Zakonom o koncesijama, na predlog Ministarstva saobracaja i pomorstva, usvojila koncesioni akt za dodjelu koncesije za Aerodrome Crne Gore, odnosno medunarodne aerodrome Podgorica i Tivat, konkurentski izabranom najboljem ponudacu, koji ce osnovati i registrovati preduzece sa sjedistem u Crnoj Gori za obavljanje koncesione djelatnosti.

Ministar saobracaja Osman Nurkovic kazao je za RTCG da ce nakon otvaranja ponuda uslijediti period od mjesec dana kad ce biti poznato koje kompanije mogu ici u proces klasicnog tendera.

“Mi cemo vidjeti koje se kompanije interesuju, i koje su kompanije ispunile uslove za pretkvalifikaiju, odnosno koje su kompanije stekle uslove da ih u narednom periodu mi pozovemo da dostave svoju ponudu. Od danas, od prijema dokumentacije, do rjesavanja po pristigloj dokumentaciji treba da prode 30 dana”, rekao je Nurkovic,

Na kraju ce, kako je rekao, objaviti spisak kompanija koje su se pretkvalifikovale, nakon cega ce uputiti poziv za dostavljanje ponuda.

“U prethodnom periodu iskazalo se veliko interesovanje, i ocekujem da referentne kompanije dostave ponude i ocekujem od svega veliki benefit. Rekli smo da je potrebno da je potrebno da se uplati najmanje 100 miliona eura, avansna uplata budzetu drzave Crne Gore, da deset posto ukupnog prihoda se izdvoji kao godisnja koncesiona naknada drzavi, da se ulozi najmanje 80 miliona u prve tri godine u investicije, odnosno 200 miliona najmanje tokom cijelog perioda koncesije”, rekao je Nurkovic.

Podsjecamo, SDP trazi da se Skupstina Crne Gore na prvoj narednoj sjednici izjasni o Rezoluciji kojom se trazi da Vlada odustane od najavljenog modela zakupa Aerodroma.

PREMIJER OCIJENIO

Premijer Dusko Markovic ocijenio je cistom peticom rad Vlade na cijem je celu u prethodne tri godine.

Markovic, te predsjednica Opstine Danilovgrad Zorica Kovacevic i vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan polozili su kamen temeljac za gradnju hipermarketa Voli.

“Veoma dobar rad vlade, jer iza nas stoje rezultati. Crnogorska ekonomija u nepune tri godine biljezi impresivan ekonomski rast. U prve dvije godine imali stopu rasta od 4,9 posto”, podsjetio je Markovic, uz napomenu da je otvoreno 30.000 radnih mjesta.

Prvi ministar kaze i da su stabilizovane javne finansije, te da Crna Gora vise nije problemu zbog visokog deficita i javnog duga. Kreditne agencije nam, navodi premijer, svake godine popravljaju kreditni rejting, a imamo i visoke ocjene MMF-a i Svjetske banke.

Markovic podsjeca da se redovno isplacuju plate i penzije, kao i socijalna davanja koja nijesu mala.

“U ovoj godini smo donijeli odluku da naredne godine povecamo plate u obrazovanju i zdravstvu. Kad je u pitanju razvoj, Crna Gora trosi najveci kapitalni budzet. Crna Gora je cijelo gradiliste. Na sjeveru se ne grade samo putevi, energetska infrastruktura, otvaraju se fabrike, skijalista”, rekao je Markovic.

Podsjeca da je turisticka privreda zabiljezila najbolje ikad ostvarene rezzulate, a drzava je prebacila prihod od milijardu eura od turizma.

“Svaka politika je dala rezulat. Petica za ove tri godine rada, ali mislim da ima prostora da bude bolje ako budemo slozni, ako se budemo razumjeli i mislili o zemlji i njenom razvoju”, istakao je Markovic.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Cijene goriva ostace nepromijenjene i naredne dvije sedmice, saopsteno je iz Ministarstva ekonomije.

Gradani ce litar euraosupera 95 i 98 i narednih 15 dana placati 1,31 eura, odnosno 1,35 eura.

Litar euraodizela kostace 1,26 eura, a loz ulje za veleprodaju 1,2 eura.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su euraosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena euraodizela ostala nepromijenjena.

Prema odredbama Uredbe o nacinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obracun ce se obaviti 9. decembra, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata vazice od 10. decembra.

EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predstavice sjutra u Podgorici Izvjestaj o tranziciji 2019-20, pod nazivom Bolje upravljanje, uspjesnije ekonomije, koji se bavi novim trendovima u upravljanju na nivou zemlje, regiona, opstina i preduzeca.

Iz EBRD su kazali da je izvjestaj posvecen pitanju upravljanja, koje se prozima kroz sve aspekte vlasti, donosenje odluka i odgovornosti, a govori i o kvalitetu institucija koje uspostavljaju pravila igre u drustvu.

Izvjestaj ce predstaviti direktor za upravljanje i politicka pitanja u EBRD, Milica Delevic, visi ekonomista EBRD, Helena Schweiger i glavni regionalni ekonomsta banke za Zapadni Balkan, Peter Tabak.

Iz EBRD su podsjetili da je, prema podacima iz izvjestaja, projektovani ekonomski rast Crne Gore umjereniji u ovoj i narednoj godini, ali da se ocekuje da ce privatne investicije u turizmu i energetici i dalje biti na visokom nivou. Rizici povezani sa slabijim rastom u EU ostaju, kako se navodi u izvjestaju, znacajni.

“Poboljsanje upravljanja javnim finansijama, reformisanje trzista rada i javne uprave, kao i jacanje ekonomskih institucija kljucni su prioriteti za tranziciju Crne Gore”, rekli su iz EBRD.

Oni su dodali da su, generalno govoreci, EBRD regioni ostvarili znacajan napredak od 90-ih godina proslog vijeka, sa poboljsanjima postignutim u oblasti vladavine prava, efikasnosti vlade i kvaliteta javnih usluga i regulatornih sistema.

“Privrede zemalja u kojima EBRD realizuje investicije su nadmasile uporediva trzista u razvoju. Ipak, tempo poboljsanja se usporio u posljednjih nekoliko godina i jaz u smislu upravljanju u odnosu na napredne ekonomije je i dalje veliki”, navodi se u izvjestaju.

Glavni ekonomista EBRD-a, Beata Javorcik, je u predgovoru izvjestaja kazala da postoji znacajna ekonomska i socijalna dividenda koja se moze ostvariti kroz poboljsanja u upravljanju u zemlji, regionu i na nivou preduzeca.

“Obezbjedivanje te dividende ce podjednako zahtijevati odlucnost, viziju i liderstvo kod nacionalnih vlada, regionalnih lidera, menadzera i preduzetnika”, rekla je Javorcik.

U izvjestaju se navodi da neuspjeh u upravljanju ima svoju cijenu, kao i da nedostatak dobrog upravljanja izaziva nepredvidivost koja obeshrabruje investicije.

“To dovodi do nize konkurentnosti povezane sa cijenom korupcije i kreiranja neravnopravnog terena na kome su favorizovani oni povezani sa vladajucom elitom, a ostali stavljeni u nepovoljan polozaj”, objasnjeno je u izvjestaju.

Povecana nejednakost koja proizlazi iz neadekvatnog upravljanja dala je povoda za opste osjecanje nepravde i razocarenja u politike, a takvo nezadovoljstvo je, kako se navodi, uzrok emigracija.

MARKOVIC UVJEREN

Premijer Dusko Markovic, predsjednica Opstine Danilovgrad Zorica Kovacevic i vlasnik kompanije Voli Dragan Bokan polozili su kamen temeljac za gradnju hipermarketa Voli.

Premjer Markovic rekao je da vjeruje da ce objekat biti dobra prilika za biznis te kompanije, ali i podsticajna investicija za druge investitora.

“Danilovgrad je danas primjer drugim lokalnim zajednicama u smanjenju biznis barijera. Zamislite ovaj grad kad se zavrsi rekonstrukcija starog puta od Podgorice i kad zavrsimo bulevar. Od Danilovgrada ce se do Aerodroma ici bulevarom”, rekao je Markovic.

U Danilovgrad ce se, kako je rekao, dolaziti iz drugih gradova, pa i iz Podgorice.

“Obisli smo radove na sanaciji dalekovoda Slap. 380 dalekovodnih stubova se mijenja, rekonstruisu se trafostanice. Obisli smo radove na stadionu. Dobijamo velelepni sportski sadrzaj, pa vjerujem da cemo ovdje gledati evropske klubove”, kazao je Markovic.

Pohvalio je napore opstine u stabilizaciji javnih finansija, te ispunjenje obecanja da ce smanjiti opstinski dug.

Odluka da se Zeta proglasi parkom prirode je, kaze Markovic, odluka buducnosti: “Na sceni je vrijeme da cuvamo nase resurse. Vlada ce naredne sjednice prihvatiti tu odluku SO Danilovgrad”.

Celnica danilovgradske opstine istakla je da je ovo znacajan dan za taj grad, jer ce biti otvorena nova radna mjesta: “Stvaracemo uslove da smanjimo biznis barijere”.

Podsjetila je da je stopa nezaposlenosti cetiri odsto niza u Danilovgradu u odnosu na drzavni prosjek.

Bokan je rekao da se postavljanjem kamena temeljca pocinje gradnja hipermarketa. Potrudili su se, kaze, da stanovnicima Danilovgrada ponude sto reprezentativniji objekat, koji ce se graditi u dvije faze.

“Prva faza ce biti hipermarket, spoj inovativnih rjesenja i bogate ponude proizvoda. Sigurni smo da ce biti zadovoljene potrebe potrosaca”, rekao je Bokan, navodeci da je kompletna investicija vrijedna osam miliona.

To ce, kako je rekao, biti prilika za zaposlenje 120 gradana Danilovgrada.

Markovic je tokom posjete Danilovgradu rekao da ta lokalna samouprava ima podrsku Vlade Crne Gore za sve sto rade, te da opstina moze biti primjer kako da se na odrziv nacin iskoriste resursi.

“Danilovgrad je opstina koja moze biti primjer kako na odrziv i kvalitetan nacin iskoristiti resurse za dobrobit gradana i drzave. Podrska za sve sto radite”, rekao je Markovic.

Markovic je danas obisao i dalekovod Slap, cijom ce rekonstrukcijom vrijednom dva miliona eura, koja je pocela ovog mjeseca, oko 1.400 domacinstava u Bjelopavlicima dobiti kvalitetno i pouzdano snabdijevanje elektricnom energijom.

Sirom Crne Gore u rekonstrukciju mreze ulaze se 82 miliona eura.

Premijer Markovic, ministarka ekonomije Dragica Sekulic, predsjednica Opstine Danilovgrad Zorica Kovacevic, predsjednik Fudbalskog saveza Dejan Savicevic i direktor Uprave za imovinu Blazo Saranovic obisli su i rekonstruisani stadion u koji je ulozeno 1.400.000 eura.

U sklopu najveceg infrastrukturnog projekta koji je pokrenuo Fudbalski savez Crne Gore, postavljeni su na ovom stadionu reflektori cime je danilovgradski stadion postao sesti u Crnoj Gori na kojem je moguce odigravanje utakmica u vecernjim terminima.