Sindikalne organizacije Grijanja i Komunalnih usluga zatrazile su od svih odbornickih klubova u Skupstini opstine Pljevlja sazivanje vanredne sjednice lokalnog parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o problemima u kojima se nalaze ta dva opstinska preduzeca.

Zaposlenima u Komunalnim uslugama i Grijanju zarade kasne 10 mjeseci.

“Obracamo vam se povodom alarmantne situacije u kojoj su se zatekli zaposleni usljed destomjesecnog kasnjenja u isplati zarada, ali i velike neizvjesnosti kada je u pitanju funkcionisanje i opstanak ovih drustava. Usljed neprimanja zarada zaposleni i njihove porodice su dovedene na sami rub egzistencije, sto sve nas u nasoj drustvenoj zajednici obavezuje da ucinimo maksimalne napore kako bismo sto hitnije nasli odrzivi model za poslovanje ovih drustava i redovnost u isplati zarada zaposlenima. Prethodno, tim prije sto su u pitanju drustva koje je osnovala Opstina Pljevlja radi obavljanja djelatnosti koje su od posebnog znacaja i interesa za sve nase gradane/ke, ali i zbog cinjenice da su zaposleni u ovim drustvima, bez obzira na enormnom kasnjenu zarada, redovno i bespogovorno izvrsavali svoje radne obaveze kako gradani ne bi trpjeli bilo kakve posljedice”, navodi se u zahtjevu za sazivanje vanredne sjednice.

Radnici ocekuju da Skupstina usvoji zakljucke koji bi bili u “interesu zaposlenih, i sire drustvene zajednice”.

Prema rijecima sindikalnog povjerenika Unije slobodnih sindikata Crne Gore pokrenuta je i peticija podrske zaposlenima u Komunalnim uslugama i Grijanju.

,,Imajuci u vidu znacaj poslova koje za nasu zajednicu obavljaju zaposleni u D.O.O. Komunalne usluge Pljevlja i D.O.O. Grijanje Pljevlja, kao i izuzetno tezak ekonomsko-socijalni polozaj u kojem se nalaze oni i njihove porodice zbog neprimanja zarada, ovim apelujem na predsjednika Opstine, predsjednika Skupstine opstine i odbornike u Skupstini opstine Pljevlja da u hitnom postupku nadu odrzivi model za poslovanje navedenih drustava i redovnost u isplati zarada zaposlenima”, navodi se u peticiji.

U Tivtu je juce zavrsena javna rasprava o nacrtu nove odluke o porezu na nepokretnosti koju je pripremila lokalna administracija gradonacelnika Sinise Kusovca (DPS), kojom su korigovane zone po kojima se obracunavaju koeficijenti za naplatu te vrste dazbina.

,,U nacrtu nove odluke o porezu na nepokretnosti sustinski se za najveci broj gradana nista nece promijeniti jer ostaju iste stope i koeficijenti, samo se mijenjaju neke lokacije zona za odredivanje poreza. Namjera nam je bila da ispravimo dosadasnju praksu da su isti porez placali i vlasnici nekretnina na samoj obali mora, odnosno uz Jadransku magistralu, u istom iznosu kao i njihove komsije u drugom ili trecem redu iza njih. Trzisna vrijednost nekretnina u prvom redu uz obalu mora, odnosno uz magistralu ipak je veca nego sto je to slucaj sa nekretninama iza njih, pa je stoga i logicno da se na takve nepokretnosti obracunava i nesto veci porez”, objasnila je Jasmina Pejovic iz Sekretarijata za finansije.

Kako objasnjavaju iz Sekretarijata, lokalna uprava bila je u obavezi da nakon donosenja novog Zakona o porezu na nepokretnosti, donese sa njime uskladenu novu opstinsku odluku, pa je to iskorisceno i za blage korekcije zona.

Tivat ove godine od poreza na nepokretnosti u gradskoj kasi ocekuje 5,1 milion eura. Do kraja septembra ukupno je po tom osnovu naplaceno 3,4 miliona eura.

Tivat je po ovoj odluci podijeljen na ukupno deset zona u kojima koeficijent za obracun poreza na napokretnosti, zavisno od atraktivnosti pojedine lokacije i njene blizine moru, odnosno centru grada, te stepena komunalne opremljenosti, iznosi od minimalnih 0,25 u zoni VI do maksimalnih dva u ekskluzivnoj zoni. U najskuplju, ekskluzivnu zonu, pored nekretnina na ostrvu Sveti Marko i Ostrvu cvijeca, spadaju u nekretnine u zahvatu velikih investicionih projekata Porto Montenegro, Lustica Bay i Qatari Diar. Nesto manje skupa je zona u kojoj koeficijent za obracun poreza na nepokretnosti iznosi 1,6, a ona obuhvata gotovo sve priobalne djelove opstine Tivat na podrucju od Lepetana do Krasica. Sama stopa poreza na nepokretnosti primjenjuje se na utvrdenu njenu trzisnu vrijednost, i iznosi od 0,25 do 0,30 odsto i za zemljista i za gradevinske objekte.

Pejovic je kazala da je motiv bio da se u nacrtu nove odluke, pojedine nekretnine, ,,unaprijede” u jednu poresku zonu vise nego sto je to do sada bio slucaj.

,,To ipak nece dovesti do znacajnijeg povecanja poreskih obaveza, jer smo prema nekim projekcijama koje smo radili izracunali da bi vlasnik nekretnine u jednoj od zona koja se sada mijenja na vecu, a koji je do sada godisnje za svoju kucu i dvoriste placao 150 eura poreza, ubuduce trebalo da plati oko 180 eura”, kazala je Pejovic.

Ona medutim, nije mogla da kaze koliko ce primjena nove odluke kumulativno dovesti do povecanja prihoda Opstine, istakavsi da opcija linerarnog smanjenja dosadasnjeg poreza za vlasnike nekretnina koje nisu u prvom redu uz more ili magistralu, a zadrzavanje aktuelnog poreza za vlasnike nekretnina koje jesu u tim pojasevima, nije dolazilo u obzir kao opcija za ,,pravednije oporezivanje” jer bi time doveo do drasticnog smanjenja te vrste prihoda za Opstinu

Ovakva namjera opstinara naisla je na kritike gradana koji smatraju da lokalna uprava u protekle cetiri godine nije uradila nista na konkretnom poboljsanju uslova zivota gradana u vecem dijelu zona gdje sada namjerava povecati porez na imovinu fizickih i pravnih lica, a da bi to opravdalo povecanje ove dazbine.

Tako Donja Lastva gdje ce vlasnici nekretnina uz magistralu placati veci porez i dalje nema kanalizacionu mrezu, Jadranska magistrala je ljeti najzakrcenija saobracajnica u drzavi, a uslovi za zivot u kucama na Obali Durasevica su sada losiji negi prije pet godina, jer je zbog lose gradnje postrojenja za preciscavanje otpadnih voda na Klacini cesto sirenje vrlo neprijatnih mirisa i povremeno izlivanje kanalizacije u more.

,,Porez na nepokretnosti je tzv. nedestinirani porez i za njega ne postoje cvrsti kriterijumi da se novac ubran od tog poreza mora potrositi u poboljsanje komunalne opremljenosti ili podizanje standarda zivota gradana u pojedinim djelovima grada. Taj novac dakle ide u opstu javnu potrosnju lokalne administracije koja te pare trosi za sve i svasta, a to gradani koji porez placaju najcesce ne osjecaju kao konkretni napredak za sebe i svoje komsije”, zapitao je mjestanin Krtola Sasa Klakor.

Predsjednik Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD) Donald Tramp negirao je da je americkog ambasadora u Evropskoj uniji (EU) Gordona Sondlenda pitao o istragama u Ukrajini, dan posto je 25. jula razgovorao telefonom s ukrajinskim predsjednikom.

O razgovoru Trampa sa Sondlendom 26. jula, javnost je juce upoznao najvisi diplomatski predstavnik SAD u Ukrajini Vilijam Tejlor, tokom prvog dana javnih saslusanja svjedoka u procesu opoziva Trampa u Predstavnickom domu Kongresa SAD.

Tejlor je svjedocio da je jedan od njegovih podredenih cuo Sondlenda kako telefonom prica s Trampom 26. jula.

Sondlend je pozvao Trampa sa svog mobilnog telefona, a diplomata je cuo da je predsjednik SAD pitao o “istragama”.

DRAMA NA SASLUSANJU U OBAVJESTAJNOM ODBORU PREDSTAVNICKOG DOMA
14. novembar 2019

Tramp je negirao da zna za taj razgovor, rekavsi da je “prvi put cuo za to”.

Zvanicnik upoznat sa desavanjima rekao je da je sluzbenik o kojem Tejlor govori politicki savjetnik u Ambasadi SAD u Kijevu Dejvid Holms.

Holms je pozvan da svjedoci pred Kongresom u petak.

Proces opoziva Trampa pokrenule su demokrate u Predstavnickom domu kada se saznalo da je predsjednik SAD u telefonskom razgovoru 25. jula vrsio pritisak na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da istrazi Trampovog rivala Dzozefa Bajdena, moguceg kandidata demokrata na predsjednickim izborima 2020. godine.

Tramp je od Zelenskog trazio da istrazi da li je Bajden kao potpredsjednik SAD prekinuo istragu ukrajinskog tuzioca o gasnoj kompaniji “Burisma” u cijem je Upravnom odboru bio njegov sin Hanter, kao i istragu o poslovanju Hantera Bajdena u toj firmi i o ukrajinskom mijesanju u americke izbore 2016. godine.

Smjene samo dvojice bivsih celnika Javnog servisa kostace gradane vise od cetvrt miliona eura, ali ce ta suma, sasvim sigurno, biti mnogo veca kada na “naplatu” dospiju jos tri.

Prema odlukama crnogorskih sudova, za posljednjih osam godina nezakonito je smijenjeno troje generalnih direktora RTCG – Branko Vojicic, Rade Vojvodic i Andrijana Kadija, kao i direktor TVCG Vladimir Micunovic i urednik Prvog programa TVCG Aleksandar Mirkovic.

O imenovanju, odnosno smjenjivanju generalnih direktora odlucuju clanovi Savjeta RTCG.

Na posljednjoj sjednici Savjeta RTCG bilo je rijeci o jednom od njih – Radu Vojvodicu. Prema onome sto je receno na sjednici, njemu ce biti isplaceno malo vise od 180.000 eura, ali ova suma ne ukljucuje i otpremninu.

Prema nezvanicnim informacijama “Vijesti”, Vojvodic, koji je smijenjen krajem 2016. godine, na ime otpremnine trazi oko 50.000 eura.

Kako su ranije pisali mediji, 80.000 eura dobio je njegov prethodnik Branko Vojicic.

Njega je sredinom 2011, takode nezakonito, smijenio Savjet.

Vrhovni sud potvrdio je krajem proslog mjeseca presudu da je Vladan Micunovic nezakonito razrijesen sa mjesta direktora TVCG, a nekoliko mjeseci ranije Visi da je i Andrijana Kadija sa mjesta generalne direktorice RTCG.

Visi sud potvrdio je ljetos presudu da je Aleksandar Mirkovic nezakonito smijenjen sa mjesta urednika Prvog programa TVCG.

Advokat Centra za gradanske slobode Sergej Sekulovic smatra da se radi o zaista o ozbiljnim novcanim sredstvima, koja moraju da zabrinu, pogotovo zbog cinjenice da se radi o kontinuitetu.

“Imamo svako malo, bukvalno svake druge ili trece godine, jednu vrstu ovakve nezakonite smjene. Dakle, odgovornost u pojedinacnim slucajevima, treba da se konkretizuje, ka nekome ko je prouzrokovao citavu ovu situaciju. Jer ovo vec dobija elemente kontinuiteta, da bi se moglo tretirati strucnom greskom, omaskom ili tako dalje, u procjeni da bi mogla da istrpi neku dozu zdrave kritike”, kazao je Sekulovic za “Vijesti”.

Prema njegovim rijecima, nadlezni treba da utvrde da li primarna odgovornost lezi na nekoj strucnoj sluzbi unutar RTCG, da li je na Savjetu, ili je ta odgovornost negdje podijeljena.

“Ova situacija ne smije vise da se ponavlja, jer bi iz nekog nivoa, koji moze da vuce ka ozbiljnosti i zabrinutosti, presla na nivo komedije. Ispada da je odlicno biti direktor RTCG, odradicete par mjeseci, smijenice vas i dobicete stotinu hiljada”, kazao je Sekulovic.

Slucajevi o kojima je rijec pokazuju neredovnost u vaznoj javnoj medijskoj organizaciji, neredovnost koju gradani placaju, bilo da novcano ili dobijanjem nekvalitetnih medijskih sadrzaja, ocijenio je predsjednik Skupstine Media centra Dusko Vukovic.

“Svaki od navedenih slucajeva je specifican i tako ih treba posmatrati i ocjenjivati. Ja sam dobro upucen u slucaj kolege Micunovica i tu je sasvim jasno ko je i s kakvim ciljem ucinio stetu, a ta steta je ucinjena svjesno i to protiv javnog interesa a ne samo interesa pojedinca. Nisam siguran da je u slucaju smjena Vojvodica i Vojicica trpio javni interes”, kazao je za “Vijesti” Vukovic.

RTCG se finansira iz drzavnog budzeta, sa nesto preko 13 miliona eura godisnje.

Vrsilac duznosti ministra inostranih poslova Kosova Bedzet Pacoli ocijenio je da bi imenovanje ruskog drzavljanina Alekseja Kondratijeva za izvjestioca Savjeta Evrope za Kosovo moglo biti opasno za zemlju, prenijeli su pristinski mediji.

,,Iznio sam svoju zabrinutost predstavnicima Savjeta Evrope i Parlamentarne skupstine Savjeta Evrope o kandidaturi Kondratijeva. On je prijetnja za nacionalnu bezbjednost Kosova i necemo prihvatiti njegovo moguce postavljenje, niti saradnju sa njim, napisao je Pacoli na Tviteru. Savjet Evrope bi trebalo dva puta da razmisli prije nego preduzme taj korak”, dodao je.

Kondratijev (48) je clan je Parlamentarne skupstine Savjeta Evrope (PSSE) od juna 2019. godine i clan Odbora za spoljne poslove Savjeta Federacije Rusije.

Njemacki dnevnik ,,Bild” je objavio da je Kondratijev do 2010. bio pripadnik ruske vojne obavjestajne sluzbe GRU, a od 1999. do 2001. dio ruskih trupa u Kforu.

Ovaj list pise da Rus nikad nije krio antikosovske i prosrpske stavove te da bi njegovo imenovanje dovelo Savjet Evrope u nezgodnu situaciju jer bi on bio ,,ocigledno pristrasan izvjestilac”.

Prema pisanju medija, Kondratijev je 2001. godine ucestvovao u incidentu u kojem je ranjen kada je navodno pokusao da otme zaposlenog u jednom nocnom klubu.

BIRN pise da je Kondratijev clan stranke Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.

Ocekuje se da Parlamentarna skupstina Savjeta Evrope, u kojoj Kosovo ima status posmatraca, danas izabere novog izvjestioca, navodi BIRN.

Kandidat za ovo mjesto je i Njemac Peter Bejer, clan Bundestaga iz redova vladajuce Hriscansko-demokratske unije (CDU).

Sefica kosovske misije pri Savjetu Evrope, Mimoza Ahmetaj, takode je izrazila zabrinutost povodom moguceg imenovanja Kondratijeva, prenio je BIRN.

,,Istinski vjerujem da to nije ono sto drzave clanice i poslanici SE vjeruje da je najbolje sto je Kosovu potrebno da unaprijedi ljudska prava i demokratske vrijednosti”, napisala je Ahmetaj na Tviteru

,,Covjek koji je primoran da napusti Kosovo zbog umijesanosti u krivicno djelo, namjerava da se vrati”, napisala je, aludirajuci na nepotvrdene izvjestaje medija o incidentu 2001.

,,Bild” je objavio da je Kondratijev u januaru 2017. bio clan ruske delegacije koja je pregovarala sa sirijskim liderom Basarom al Asadom. Kondratijev je nakon sastanka rekao da izvjestaji o bombardovanju civila i stotinama hiljada zrtava Asadovog rata u Siriji predstavljaju ,,antirusku i antisirijsku ofanzivu”, prenio je ,,Bild”.

Od zaraznih bolesti proslog mjeseca oboljela je 631 osoba, dok je akutnu respiratornu infekciju i oboljenje slicno gripu imalo vise od 17.000 gradana.

Iz Instituta za javno zdravlje saopstili su da su slucajeve zaraznih bolesti prijavile, prema propisima, zdravstvene ustanove iz 21 opstine.

Ako se ne racunaju respiratorne infekcije i grip, najvise oboljelih imalo je varicelu, odnosno ovcije boginje – 418 pacijenata.

Broj oboljelih od zaraznih bolesti u oktobru je bio za oko 96 odsto veci u odnosu na septembar, a za oko 15 odsto manji u odnosu na isti period prosle godine.

“U oktobru 2019. godine su u odnosu na put prenosa dominirale respiratorne zarazne bolesti sa 77 odsto, zatim crijevne zarazne bolesti sa 12,7 i parazitarne bolesti sa 8,4 odsto”, rekli su iz Instituta za javno zdravlje.

Crijevnu zaraznu bolest imalo je 80 pacijenata, a parazitarnu 53.

Vektorsku bolest lajsmaniozu, koju prenosi zarazeni insekt na covjeka i zivotinje, imao je jedan pacijent.

Polno prenosiva bolest registrovana je kod sest gradana, od kojih je petoro imalo genitalne bradavice, a jedno hlamidiju.

Zoonozu, odnosno zaraznu bolesti zadnicku ljudima i zivotinjama, imala je jedna osoba.

U Crnoj Gori jutros se saobraca po mokrim i klizavim putevima uz smanjenu vidljivost, kazali su iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG) i dodali da je saobracaj na putu Mojkovac – Durdevica Tara i dalje obustavljen.

Saobracaj na tom putu u prekidu je od srijede zbog odrona u mjestu Sokolovina.

Kako su naveli, magla ponegdje smanjuje vidljivost a ucestali su sitniji odroni na putevima duz klisura i usjeka.

Do 6. decembra, zbog izgradnje zidova (W12 i W15 K1) u sklopu rekonstrukcije puta Lubnice-Jelovica, bice obustavljen saobracaj za sve vrste vozila.

Saobracaj na putu Trubjela – Vilusi bice obustavljen od devet do 12 i od 14 do 16 sati zbog rekonstrukcije saobracajnice. Van ovih termina saobracace se naizmjenicno jednom trakom.

Na regionalnom putu Krstac – Ivanova korita, na dionici Meduvrsje – Ivanova korita, saobracaj bice obustavljen od devet do 11 i od 15 do 17 sati i promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Na regionalnom putu Berane – Petnjica, u mjestu Budimlja – Groc, saobracaj ce biti obustavljen od devet do 14 sati zbog asfaltiranja.

Na regionalnom putu Pljevlja – Metaljka saobracaj ce biti obustavljen od devet do 11 i od 13 do 15 sati zbog rekonstrukcije saobracajnice.

Zbog rekonstrukcije regionalnog putu Cerovo – Rogami, na dionici Rogami-Spuz saobraca se u skladu sa privremeno postavljenom saobracajnom signalizacijom.

Saobracaj na putu Pluzine – Scepan polje, na lokalitetu brane hidroelektrane Piva, zbog radova je od sedam do 18 sati promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.

Zbog izgradnje zidova na regionalnom putu Berane-Kolasin, u sklopu rekonstrukcije puta Lubnice – Jelovica, saobracaj ce biti obustavljen za sve vrste vozila.

Zbog rekonstrukcije magistralnog puta Barski most- Ribarevine, dionica obilaznica Bijelo Polje-Ribarevine, rezim saobracaja bice promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, a na snazi su povremene obustave ne duze od 15 minuta.

Zbog rekonstrukcije puta Dinosa – Cijevna promijenjen je rezim saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a bice potpuno obustavljen od 12 sati i 30 minuta do

Zbog izgradnje pjesackog mosta preko magistralnog puta M-2, u mjestu Mojkovac, saobracaj ce biti obustavljen od sedam do 17 sati i usmjeren na lokalne saobracajnice.

Agencija za sprecavanje korupcije utvrdila je da su odbornici Skupstine opstine Kotor Nedeljko Moskov (DPS) i Goran Brguljan (SDP) prekrsili Zakon o sprecavanju korupcije jer su istovremeno obavljali i druge funkcije.

Odbornik DPS-a je istovremeno bio direktor JU Resusrni centar za sluh i govor ,,Dr Peruta Ivanovic”, dok je odbornik SDP-a bio izvrsni direktor u kotorskoj kompaniji ,,Paparon”.

Po Zakonu, oboje su morali u roku od 30 dana da podnesu ostavke na jednu od funkcija. S obzirom da to nisu uradili, prijete im kazne do 2.000 eura.

Moskov, protiv koga je postupak pokrenut po prijavi kotorskog odbora Demokrata, tvrdi da nije kriv jer, po njemu, odbornik nije javna funkcija po Zakonu o lokalnoj samoupravi, kao i da nije podredio privatni interes javnom i na taj nacin izazvao sukob interesa.

Brguljan se uopste nije izjasnjavao u postupku koji je Agencija protiv njega pokrenula po sluzbenoj duznosti.

Agencija je nedavno utvrdila da je istu odredbu Zakona prekrsila i odbornica DPS-a u SO Kotor Vjera Raskovic Perojevic, koja je paralelno sa tom bila i na mjestu direktorice JPU ,,Radost”.

“Vijesti” su krajem juna pisale da su Moskovic i Raskovic Perojevic u konfliktu interesa.

Sve troje odbornika protiv kojih je postupke sprovela Agencija su 24. aprila glasali za smjenu tadasnjeg gradonacelnika Kotora Vladimira Jokica (Demokrate), iako su u u tom momentu krsili Zakon jer su bili u konfliktu interesa.

Agencija je juce objavila i odluku da je direktor tivatskog “Vodovoda i kanalizacije” Alen Krivokapic prekrsio Zakon, ali time sto nije u svom imovinskom kartonu dostavio tacne i potpune podatke.

U odluci se navodi da je propustio da prijavi preko 20.000 kvadrata zemljista u blizini Cetinja.

Na usmenoj raspravi je kazao da nije prijavio ovu imovinu “iz razloga cistog previda”.

Mario Milosevic – osumnjiceni za ubistvo Miodraga Migija Kruscica, jos nije saslusan u tom predmetu, kazao je “Vijestima” njegov pravni zastupnik, advokat Dragan Nikolic.

Branilac Podgoricanina, koji je nedavno izrucen Crnoj Gori, rekao je da ne moze govoriti o predmetu u kojem je Milosevic osumnjicen, sve dok njegov klijent ne iznese odbranu.

Zatvorske vlasti smjestile su Maria Milosevic u samicu Kazneno-popravnog doma, koja je obezbijedena i video-nadzorom. Taj osumnjiceni za dva ubistva i ranjavanje u posebnom je, disciplinskom odjeljenju, u kom su pojacane mjere bezbjednosti

“Zastupam ga jedino u tom predmetu, i o drugim predmetima u kojima ima status osumnjicenog ne mogu govoriti”, rekao je Nikolic.

Milosevic je uhapsen na Kosovu 18. jula, a iz crnogorske policije tada su saopstili da su ga zatekli naoruzanog: “Dok je daljim pretresom ovih lica pronadeno oruzje i opojne droge”.

Prije nepunih deset dana tamosnje vlasti izrucile su ga Crnoj Gori.

Prema saznanjima “Vijesti” u Crnoj Gori nije saslusan ni u jednom predmetu za koji ga sumnjice.

Potjernica za Milosevicem najprije je raspisana zbog sumnje da je sa Cetinjanima Igorom Masanovicem i Vukotom Vujacicem, 10. oktobra 2016. godine ucestvovao u ubistvu Radomira Durickovica.

U februaru 2019. policija je saopstila da su protiv njega podnijeli krivicnu prijavu zbog ubistva Kruscica 21. maja 2018, ali i zbog sumnje da je clan kriminalne grupe Filipa Besovica, odgovorne za ranjavanje novinarke “Vijesti” Olivere Lakic 8. maja 2018. godine.

Milosevic je potrazivan i zbog izdrzavanja petomjesecne zatvorske kazne, na koju je osuden zbog nedozvoljeno drzanje oruzja i eksplozivnih materija.

Crnogorski istrazitelji tvrde da je Milosevic direktni izvrsilac ubistva podgorickog ugostitelja koji je navodno bio blizak skaljarskom kriminalnom klanu.

Prema tuzilackim dokumentima neposredno pred likvidaciju Kruscica, Cetinjanin Filip Knezevic vozilom “pasat” kretao se po vec planiranoj marsruti za bijeg, kako bi utvrdio ima li nepredvidenih prepreka na putu i bio je prethodnica za bjekstvo nakon izvrsenog krivicnog djela.

Dok je Knezevic kruzio “pasatom”, ukradenim “golfom” Milosevic i nekadasnji policajac Goran Rakocevic dosli su iza zgrade u Ulici dr Ibrahima Koristovica, a u kojoj je – u lokalu Palata, sjedio Kruscic: “Gdje je okrivljeni Milosevic izasao iz vozila noseci silikonsku masku na glavi kako bi se osigurao da ne bude prepoznat, a zatim prosao kroz prolaz zgrade, te je tako neopazeno s leda prisao Kruscicu i… iz pistolja ‘glock 17’ ispalio vise projektila, nanoseci mu teske i po zivot opasne povrede”, pise u spisima Viseg drzavnog tuzilastva.

Navodi se da je potom otrcao do automobila i pobjegao: “Nakon cega se trcecim korakom vratio u ‘golf V’, u kojem ga je cekao Goran Rakocevic i kojim su se sa lica mjesta odvezli… i otisli u skroviti dio Cemovskog polja, gdje ih je cekao okrivljeni Filip Knezevic, gdje su zapalili vozilo i oruzje kojim su ostecenog lisili zivota”.

Prije njihovog dolaska, pise, to mjesto je osiguravao Mijajlo Stojanovic, koji je iz taxi vozila “pasat” osigurao da na toj lokaciji ne bude svjedoka, kako bi mogli neometano da zapale vozilo.
Prema tuzilackim spisima clanovi Basoviceve kriminalne grupe osim Milosevica, Rakocevica, Stojanovica i Knezevica su i Dejan Vukasinovic, Luka Bulatovic, Marinko Rajkovic, Sanja Bozovic i Aleksandar Ljumovic koji se ranije zvao Nenad.

Kruscic je bio formalni vlasnik diskoteke “Beagle”, ali upuceni tvrde da su iza tog posla zapravo bili neki od voda kriminalnog skaljarskog klana.

Zbog bliskosti sa tim osobama, navodno je i likvidiran. Kruscic nije imao obezbjedenje, prijateljima je govorio da mu zivot nije u opasnosti i slobodno se kretao, uprkos cinjenici sto je od nadleznih sluzbi trazio procjenu svoje bezbjednosti. Zvanican odgovor nikada nije dobio.

Tokom istrage ubistva Miodraga Kruscica i ranjavanja novinarke Olivere Lakic, policija je pronasla vise stek stanova koje je iznajmljivala kriminalna grupa Filipa Besovica.

Izvor ukljucen u istragu tvrdi da su forenzicari u vecini tih stanova pronasli DNK tragove Milosevica: “Njegov bioloski trag pronaden je u stanovima, a karakteristicno je da je trag ostavio i na novinama koje su izvjestavale o dogadajima za koje je osumnjicen”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Tuzilacki spisi govore da su clanovi te kriminalne grupe u svim stanovima drzali vecu kolicinu oruzja, koju su policajci pronasli.