ANALITICARI RAZLICITO

Zakon o Vladi, koji su juce predlozile Demokrate, Demos i nezavisni poslanik Nedeljko Rudovic, samo je papir, kojim se zeli obesmisliti reforma izbonog zakonodavstva, smatra politicki analiticar Srdan Vukadinovic. Tvrdi i da je opozicija jos jednom pokazala nejedinstvo i zelju za vlascu, mimo izbora. I dok on tvrdi da je inicijativa osudena na propast, analiticar Segrej Sekulovic vjeruje da je ponuda dijela opozicije mjera kompromisa, o kojoj bi se moglo razgovarati.

Prijedlog Zakona o Vladi koji su predstavili Demokrate, Demos i nezavisni poslanik Nedeljko Rudovic, jos jedna je ponuda u nizu, koja za cilj ima da se obezvrijedi reforma izbornog zakonodavstva, kaze politicki analiticar Srdan Vukadinovic.

Navodi dva razloga zbog kojih ponuda nije dobra.

“Prvi je razlog sto to nije kompletna opozicija, ovo je samo dio opozicije i u javnosti treba predstaviti tako i to manjinski dio. I drugi razlog je sto sve ovo i vlada izbornog povjerenja i njen rok trajanja i sve ostalo donosi se tek poslije donosenja dobrih zakona u odboru za reformu izbornog zakonodavstva”, kazao je Vukadinovic.

S druge strane, analiticar Sergej Sekulovic smatra da je dokument konkretan prijedlog.

“On je prilicno jasan, i u ovom trenutku moguce je da je on mjera kompromisa. Ili bar realne osnove za takvo nesto. Da li ce dio tog kompromisa doci zaista ostaje da se vidi. Ovo sto smo vidjeli u ovih mjesec dva nam ne daje za pravo za neki pretjerani optimizam”.

Razloga za otimizam nema jer je ocito, kaze Vukadinovic da opozicija ne zeli da napravi jedinstven dokument, te da se rad odbora za refornu izbornog zakonodavstva uspjesno zavrsi . Prijedlog je, kaze sporan i zbog toga sto u ovom momentu funkcionisu i Vlada i Parlament.

“Ovi izleti pojedinaca su unaprijed osudeni na propast. Opozicija kao da ne moze da shvati da se ona mora udruziti, da ona mora jedinstveno djelovati, od toga nema nista. Ocito je jedino rjesenje koje nju zadovoljava je pobjeda na izborima, a ona se ne moze postici tako. Ona se moze postici jedino brojem glasova koje se zbroje, i dobije se vlast. Ovako ne”, kaze Vukadinovic.

Sekulovic ipak smatra da prostora za razgovor ima jer je prijedlog od juce nesto izmedu sporazuma o buducnosti i nicega.

“Ako podjete od jedne platforme koja je bila data trecina, trecina, trecina, i platforme koja se sada nudi ovo jeste u nekom smislu fleksibilnija ponuda. Jeste zahtjev dosta jak, ajde tako da kazem, ali koliko sam shvati nije nesto o cemu se ne moze i dodatno pregovarati”, kaze Sekulovic.

Zakon o Vladi izmedu ostalog predvidja i da ona ima 16 ministarstava, kao i da 40% zena bude na ministarskim pozicijama.

Dijana Draskovic, TVCG

MANDIC I SKRELJA

Ostra polemika i grube rijeci izmedu poslanika Demokratskog fronta Andrije Mandica i Demokratske partije socijalista Luida Skrelje, obiljezila je dio danasnjeg skupstinskog zasijedanja.

Nakon price o Kongresu DPS-a koji je odrzan u subotu, poslanik Luid Skrelja rekao je da se, kada je u pitanju Kongres, nema sta reci.

“Covjek ostaje bez rijeci, a tako ste mi i vi izgledali”, rekao je Skrelja obracajuci se DF-ovim poslanicima.

“Ne pravite nekakve predstave. Niko nije demantovao Duska Knezevica”, kazao je Milan Knezevic iz DF-a.

“Gospodine Knezevicu nemojte se plasiti, necu vam izreci opomenu, samo malo utisajte glas da se neko ne uplasi”, rekao je potpredsjednik Skupstine Genci Nimanbegu.

“Ja da se plasim govorio bih albanski, a ne ruski, da bih vam se umilio”, kazao je Knezevic.

Nakon krace polemike, Andrija Mandic je Skrelji dobacio “…prebicu ti i tu drugu nogu”.

“To vama na cast neka sluzi. Ja hramljem na nogu, ali ne u mozgu i dusi, za razliku od vas, tu vi imate hendikep i to debeli, nemojte da mislite da mozete sa tim da me uvrijedite sa tim, to nije moja zelja”, rekao je Skrelja u polemici sa poslanicima DF-a.

“Ovo sto je Andrija Mandic dobacio Skrelji prelazi svaku granicu”, kazao je poslanik Suad Numanovic.

Nakon kratke pauze nastavljena je sjednica, ali i polemika pa je Mandic zbog psovanja Skrelje dobio i drugu opomenu.

SJEDNICA ODGODENA

Nesazivanje vanredne sjednice Odbora za izborne reforme na zahtjev clanova tog skupstinskog tijela je opstrukcija i grubo gazenje vazecih propisa, ocijenjeno je iz Demokratske Crne Gore.

Iz te partije kazali su da predsjednik Odbora za izborne reforme Branimir Gvozdenovic opstruira rad tog tijela i grubim krsenjem Pravila o radu Odbora i radnih odbora odbija legalni i legitimni zahtjev clanova iz reda opozicije da sazove vanrednu sjednicu.

“Nesazivanje sjednice na legalan zahtjev clanova Odbora je akt opstrukcije, grubog gazenja vazecih propisa i akt bez presedana”, rekli su iz Demokratske Crne Gore.

Iz te stranke naveli su da su svi radni odbori kojima koordiniraju clanovi iz opozicije zavrsili svoj posao.

“Tako je to kad Demokratska partija socijalista (DPS) ostane bez trodecenijskih saigraca u opoziciji. To je spoznaja koja ih je dovela do panike, a zatim i do potrebe za opstrukcijama rada Odbora, sto vidi cijela javnost”, kazale su Demokrate.

Iz Demokratske Crne Gore rekli su da DPS nema rjesenja i da nije dostavio nijedan argument kojim bi odbio rjesenja opozicije.

“Demokrate su pripremile sva rjesenja. I to smo im rijesili. Ali, oni su se sigurno prepali Zakona o Vladi i svih ostalih rjesenja kojih je vise od 200, naspram njihovih nula”, navodi se u saopstenju.

Demokrate su kazale da je bjekstvo od rasprave ustvari bjekstvo od suocavanja sa cinjenicom da nemaju argumenta koji bi mogli ukrstiti.

“Da imaju argumente protiv nasih rjesenja, ko bi ih radije od njih saopstio? Ali nema ni argumenata, ni rjesenja iz radnih grupa kojima koordiniraju clanovi iz reda DPS-a”, naveli su iz Demokratske Crne Gore.

Prema njihovim rijecima, DPS pribjegava jedinom izlaznom rjesenju, nepristajanju da se zakaze vanredna sjednica.

“To je akt kojim DPS pokusava da pobjegne od realnosti da nijesu nista uradili u Odboru i dokaz da je DPS u panici zbog rjesenja koja su pripremile Demokrate”, zakljucuje se u saopstenju.

MARKOVIC

Jedinstvo NATO-a kljucno je za stabilnost i mir i ne treba preispitivati funkcionalnost tog saveza, nego raditi na njegovom snazenju i vecim sposobnostima, kazao je premijer Dusko Markovic.

On je rekao da je samit NATO-a u Londonu bio potvrda snage, jedinstva i solidarnosti clanica.

“Danasnje odluke bile su takve da jacaju i unapreduju politike NATO-a i sposobnost da se taj savez suprotstavi svim savremenim prijetnjama”, naveo je Markovic.

Kako je kazao, na samitu se moglo cuti jasno opredjeljenje i interesovanje Alijanse za Zapadni Balkan, a najbolja potvrda toga je prisustvo Sjeverne Makedonije na samitu.

“Pozdravljam njihovo clanstvo kao 30. clanice NATO-a”, rekao je Markovic, navodeci da je ohrabrujuca okolnost da ce Sjeverna Makedonija biti sljedece godine clanica Alijanse.

To je, kako je kazao, vazno za Zapadni Balkan u cjelini.

Markovic je rekao da su sve zemlje jasno konstatovale da je pitanje jedinstva NATO-a kljucno za stabilnost i mir i da ne treba preispitivati funkcionalnost Alijanse, nego raditi na snazenju i vecim sposobnostima.

Crna Gora je, kako je naveo, saopstila da snazno stoji uz NATO i njegove vrijednosti.

Kako je kazao Markovic, NATO je veoma vazan za bezbjednost Crne Gore, cijelog regiona i clanstvo u tom savezu doprinosi sveukupnom napretku.

On je dodao da je danasnji samit NATO-a bio odlicna prilika da se obiljezi 70 godina postojanja tog najmocnijeg politickog i vojnog saveza ikada, koji doprinosi miru i stabilnosti clanica, ali i na sirem planu.

Markovic je kazao da je saradnja Crne Gore u okviru NATO-a veoma sadrzajna, ne samo kao clanice koja je preuzela odgovornost, vec na konkretnim operativnim pitanjima koja predstavljaju prijetnju po nacionalnu bezbjednost, kao sto su hibridni uticaji i sajber kriminal.

On je podsjetio da je u Crnoj Gori nedavno boravio NATO ekspertski tim za hibridne prijetnje, i ta posjeta, prema njegovim rijecima, bila je veoma uspjesna i doprinijela je jacanju kapaciteta odbrane Crne Gore, ali i NATO-a u cjelini.

“Danas je sa ovog samita NATO izasao nikad jaci, snazniji i solidarniji”, istakao je Markovic.

Govoreci o Kini, on je naveo da je ne samo za Crnu Goru, nego i za sve clanice NATO-a, ta drzava i sansa i izazov.

“Jedan od zakljucaka je bio da u tom kontekstu uradimo sve kako bi Kinu sto bolje razumjeli”, rekao je Markovic.

On je porucio da interes Crne Gore nije samo da postane dio nekog saveza, vec da je kljucno da se drustvo razvija, a gradani zive sve bolje.

“Nas interes nije da postanemo clanica bilo kojeg saveza i zadovoljimo se clanstvom, vec da dostignemo vrijednosti savremenog i razvijenog svijeta. Crna Gora je u drustvu drzava koje bastine savremene i demokratske vrijednosti”, istakao je Markovic.

To je, kako je naglasio, najveci kapital.

“Clanice NATO saveza stvaraju uslove da ljudi zive bolje i slobodnije. To su vrijednosti koje ne vidimo, a vazne su za svako drustvo”, dodao je Markovic.

Kako je rekao, Crna Gora je nakon clanstva u NATO dobila priliku da razvija svoju ekonomiju na odrziv nacin i zato je nakon clanstva u NATO postignut izuzetan ekonomski rast.

Na pitanje da li je tacno da Crna Gora pregovara sa Izraelom o kupovini naoruzanja, Markovic je odgovorio da je jedna od obaveza da se dostigne predvideno izdvajanje za odbranu.

“Nema skrivene agende. Zelimo da do 2024. dostignemo nivo izdvajanja za odbranu od dva odsto. To ukljucuje i osavremenjavanje nase vojske i nabavku opreme. Vec smo jedan dio nabavili”, rekao je on.

Za sljedecu godinu, kako je naveo, Crna Gora je opredijelila 35 miliona EUR za nabavku opreme.

On je podsjetio da ce crnogorski vojnici sljedece godine biti dio vojne misije u Iraku.

CLANICE EU CRNOJ GORI

Vlada Crne Gore ima informaciju da su svih 28 drzava clanica dale zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u poglavlju 8 – Konkurencija, saznaje Portal RTCG nezvanicno iz Vlade. To je potvrda da je Crna Gora u ovoj oblasti uradila sve sto je bilo potrebno i da su drzave clanice to prepoznale.

“Sada je na drzavama clanicama i EK da zakazu meduvladinu konferenciju na kojoj ce i formalno biti otvoreno ovo poglavlje”, saopsteno je iz Vlade.

Poglavlje 8, Konkurencija je jedno od najzahtjevnijih pregovarackih poglavlja koje se uvijek otvara i zatvara medu posljednjima, navedeno je na zvanicnom sajtu Kancelarije za evropske integracije Crne Gore.

Crna Gora je u pregovorima sa Evropskom unijom do sada otvorila 32 od ukupno 33 poglavlja, dok je ostalo neotvoreno jos Poglavlje 8, koje je posveceno konkurenciji.

ADMINISTRATIVNI ODBOR

Administrativni odbor danas je, vecinom glasova, odbio kao neosnovane zahtjeve poslanika Raska Konjevica i Nikole Divanovica za preispitivanje odluka o novcanim kaznama koje im je to skupstinsko tijelo izreklo 18. novembra.

Konjevic je najavio da ce pokrenuti postupak pred Upravnim sudom, dok Divanovic nije prisustvovao sjednici Odbora.

Predsjednik Odbora Ljuid Skrelja kazao je na pocetku sjednice da su Konjevic i Divanovic dostavili zahtjeve za preispitivanje odluka o novcanoj kazni, na osnovu pravne pouke sadrzane u odluci.

Poslanik Demokratske partije socijalista Milorad Vuletic kazao je da je veliki broj kazni na racun ponasanja u plenumu izrecen sa razlogom, ali se, kako je naveo, postavlja pitanje da li je uvijek tako.

Vuletic je ocijenio odredbe Poslovnika nijesu dobre, kada se pogledaju sa svih aspekata, jer je nedoreceno ko izrice opomenu.

U Poslovniku, istakao je on, stoji da opomene izrice predsjednik Skupstine.

,,Ovdje se samo imperativno navodi predsjednik. Sad se ja pitam – da li je i predsjedavajuci predsjednik, ili je obaveza predsjedavajuceg da obavijesti predsjednika da je poslaniku izrecena opomena, a ovaj da o tome obavijesti Odbor”, precizirao je Vuletic.

Postavlja se, kako je naveo, i pitanje kako nezadovoljnoj stranki omoguciti da ostvari svoje pravo.

,,Da sam ja u poziciji da odlucujem, isao bih na varijantu da je odluka Odbora konacna, a da nezadovoljna stranka moze svoja prava traziti u upravnom postupku”, rekao je Vuletic.

On je ocijenio da je nastup Konjevica na sjednici na kojoj mu je izrecena opomena bio ,,u granici akademskog saobracanja”.

,,Tu smo gdje smo. Ne branim, ali podrzavam napor Odbora da ne pravimo podjele. Dok je ovakav Poslovnik, treba da postupamo po njemu neselektivno”, istakao je Vuletic.

Poslanik Demokratskog fronta Milun Zogovic smatra da Odbor nije imao elementarne pravne preduslove da odlucuje ni o kaznjavanju, a kamoli o zalbama.

,,Mi imamo ovdje jednostepenost i zacarani krug, u kojem bi proces zalbi na izrecene kazne mogao da trajao neogranicno”, smatra Zogovic.

Administrativni odbor je, kako je naveo, jedini organ u drzavi koju drugostepeno odlucuje o svojoj prvostepenoj odluci.

,,Mi nemamo elementarne preduslove da izricemo kazne, a kamoli a odlucujemo o zalbama. Ovo je neviden apsurd”, istakao je Zogovic.

Konjevic je kazao da po Ustavu svako ima pravo na pravnu pomoc.

,,Meni nije jasno da li je ovo upravni postupak, gdje ja kao stranka ucestvujem u postupku, ili je ovo sjednica Odbora”, rekao je on.

Konjevic je kazao u sazivu za sjednicu nije dobio pojasnjenje u kom svojstvu ucestvuje na sjednici.

,,Sugerisao bih vam da mi ni na jedan nacin ne uskratite moje ustavno pravo. Imajuci u vidu da me u pozivu nijeste obavijestili da sam stranka u postupku, siugerisem vam da onda grijesite. Jer, ne mozete voditi bilo kakav upravni postupak, a da me ne saslusate kao stranku u tom postupku”, naveo je Konjevic.

Skrelja je istakao da se nedvosmisleno radi o sjednici Odbora, i dodao da ,,Konjevic izrazava cudenje pravnom poukom”.

,,Vama je odredenaa kazna na osnovu Poslovnika Skupstine. Ovaj Odbor radi na osnovu Ustava, zakobna i Poslovnika Skupstine, i do danas ne postoji nijedna pravosnazna presuda kojom je ponistena odluka ovog odbora”, istakao je Skrelja.

Prema njegovim rijecima, Konjevic ima pogresne percepcije o pravnom lijeku.

,,Prvostepeni organ ima mogucnost da preispita svoju odluku, i ukoliko ocijeni da je nezakonita, usvoji zahtjev strabnke u cjelosti i donese novu odluku”, naveo je Skrelja.

On je naglasio da nije tacno da je Administrativni organ po principu ,,Kadija te tuzi, kadija ti sudi”.

,,Poslovnik ne normira pitanje pravnog lijeka na odluke Odbora, sto znaci da postoji pravna praznina. Ona se popunjava preuzimanjem normi iz naseg pozitivnog zakonodavstva”, istakao je Skrelja i dodao da je obezbijedena sudska zastita pred nadleznim sudovima.

Prema njegovim rijecima, Konjevic pokusava da jedan cisto administrativni postupak pretvori u farsu.

,,Vas pokusaj karikiranja pravne pouke je prica samo za dio laicke javnosti, jer strucna zna da pravna pouka ne moze uvecati, umanjiti niti ograniciti prava stranke u postupku, sto znaci da nema stete ni za jednu stranku u postupku.

Konjevic je kazao da hoce da pokaze da je Administrativni odbor napravio ozbiljnu gresku.

,,Sad se namjerno pozivam na clan 21, jer ce se za ovo rjesenje voditi sudski postupak, i ja cu da ga dobijem, a onda ce gradani platiti troskove mog advokata”, rekao je Konjevic.

On je istakao da ce novac koji dobije dati u humanitarne svrhe.

,,A politicki bi bilo korektno da onaj ko u tom sporu izgubi snosi konsekvence, reciomo da Skrelja podne ostavku na mjesto predsjednika Odbora”, naveo je Konjevic.

Skrelja je kazao da mu ne pada na pamet da podnese ostavku, jer nikad nije uradio nesto cega bi se stidio i za sta nema ovlascenja.

,,Trazite je od onih koji su vam izrekli opomenu, oni imaju tu mogucnost”, istakao je Skrelja.

On je predlozio da Odbor odbije zahtjev Konjevica i Divanovica kao neosnobvane i nedozvoljene, sa pravom tuzbe upravnom sudu u roku od 20 dana od dana prijema nove odluke.

,,Ovo predlazem iz razloga principijelnosti i neselektivnog rada Odbora u odnosu na sve poslanike koji su kaznjeni novcanom kaznom zbog izrecenih mjera opomene”, istakao je Skrelja.

Za njegov predlog glasalo je sedam clanova Odbora iz vladajuce koalicije.

O TUZILACKOM SAVJETU I TUZILASTVU

Predsjednica Odbora za politicki sistem, pravosude i upravu Marta Scepanovic zatrazice u petak, od clanova Odbora da preciziraju rok za dostavljanje posebnog izvjestaja o radu Tuzilackog savjeta i Drzavnog tuzilastva, shodno inicijativi predsjednika Skupstine.

Takode, Scepanovic ce traziti i datum odrzavanja sjednice Odbora, shodno inicijativi predsjednika Skupstine Crne Gore Ivana Brajovica u skladu sa clanom 63 i 67 Poslovnika.

U inicijativi za organizovanje sjednice Odbora, predsjednik Skupstine Ivan Brajovic je naveo da ocekuje prisustvo vrsioca duznosti VDT-a Ivice Stankovica i Glavnog specijalnog tuzioca Milivoja Katnica.

DRLJEVIC

Crna Gora ce nastaviti sa efikasnim sprovodenjem obaveza iz evropske agende, porucio je glavni pregovarac Aleksandar Drljevic, isticuci da Crna Gora ocekuje jos odlucniju podrsku Evropske unije reformskim procesima.

On je danas imao odvojene susrete sa ambasadorkom Turske, Songul Ozan, i ambasadorom Rumunije, Ferdinandom Nadom.

Drljevic je ambasadorima kazao da ga raduje sto je politika prosirenja u fokusu nove Evropske komisije (EK), sto ohrabruje Crnu Goru da nastavi za reformskim aktivnostima.

,,Uvjereni smo da ce EU u buducnosti u okviru agende prosirenja pokazati odlucniji pristup kako bi dodatno podrzala reformske procese Zapadnog Balkana”, dodao je on.

Drljevic je sa ambasadorima razmijenio misljenje u vezi sa formiranjem nove EK i kljucnih pravaca njenog petogodisnjeg mandata.

Sagovornici su razgovarali o reperkusijama neotvaranja pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, predlogu Francuske o kreiranju nove metodologije u pristupu pregovora, kao i inicijativi ,,Mali Sengen”.

,,Za Crnu Goru je ovom trenutku vazno da sprovodenje vec utvrdenih obaveza iz pregovarackog procesa bude adekvatno nagradeno od EK, otvaranjem posljednjeg i privremenim zatvaranjem vise pregovarackih poglavlja u kojima su se za to stekli uslovi. Ostajemo usmjereni na odrzavanje dobrosusjedskih odnosa i dijeljenje iskustava, kako bi region, za dobrobit svih gradana, napredovao prema EU”, rekao je Drljevic.

Ozan je saglasna da je podrska drzavama koje streme clanstvu veoma vazna za dalji napredak, pohvalivsi poziciju Crne Gore kao lidera u tom procesu.

Ona je istakla dobre odnose dvije zemlje i porucila da ce Turska nastaviti da podrzava razvoj Crne Gore.

“Napredak Crne Gore je neupitan, jer se radi o drzavi koja posveceno sprovodi reforme”, ocijenio je Nad.

LIDERI POTPISALI

Saveznici drzava clanica NATO-a moraju zajedno gledati u buducnost kako bi Alijansa ostala jaka i sigurna, poruceno je u Deklaraciji koju su donijeli lideri drzava clanica NATO-a.

U dokumentu se ukazuje da NATO garantuje bezbjednost teritorija, kao i bezbjednost milijarde gradana, sloboda i vrijednosti.

“Solidarnost, jedinstvo i kohezija su temeljni principi nase Alijanse. Dok zajedno radimo na sprjecavanju sukoba i ocuvanju mira, NATO ostaje temelj nase kolektivne odbrane i sustinski forum za bezbjednosne konsultacije i odluke medu saveznicima”, kaze se u Deklaraciji.

Navodi se da su saveznici odlucni da dijele troskove sigurnosti, kao i da povecavaju izdvajanja za odbranu do dva odsto i 20 odsto u nove kapacitete, doprinoseci misijama i operacijama.

“Troskovi za odbranu van Sjedinjenih Americkih Drzava povecavaju se pet godina za redom, u odbranu se ulaze preko 130 milijardi USD vise”, pise u tom dokumentu.

Saveznici, dodaje se, nastavljaju da jacaju individualnu i kolektivnu sposobnost za otpor svim oblicima napada.

“Dobro napredujemo. Moramo i hocemo vise. Radimo na povecanju sigurnosti za sve”, porucuje se u Deklaraciji.

Navodi se da saveznici povecavaju saradnju sa Ujedinjenim nacijama, kao i da je veliki napredak u saradnji izmedu NATO i EU.

“Posveceni smo NATO politici otvorenih vrata, koja jaca Alijansu i donosi sigurnost milionima Evropljana. Sjeverna Makedonija je danas ovdje s nama i uskoro ce biti nas najnoviji saveznik”, navodi se u dokumentu.

Porucuje se da je neophodno da saveznici zajedno gledaju u buducnost kako bi ostali sigurni.

“Nastavicemo da povecavamo otpornost nasih drustava, kao i nase kriticne infrastrukture i nasu energetsku sigurnost. NATO i saveznici, u okviru svojih nadleznosti, posveceni su obezbjedivanju bezbjednosti nasih komunikacija”, porucuje se u Deklaraciji.

U Deklaraciji se navodi da se Alijansa suocava sa razlicitim prijetnjama i izazovima.

“Ruske agresivne akcije predstavljaju prijetnju evroatlantskoj bezbjednosti a terorizam u svim oblicima ostaje trajna prijetnja svima”, kaze se u dokumentu.

U Deklaraciji se ukazuje da je Alijansa danas suocena sa sajber i hibridnim prijetnjama.

“NATO je odbrambeni savez i nije prijetnja nijednoj drzavi. Prilagodavamo svoje vojne mogucnosti, strategiju i planove sirom Alijanse”, pise u Deklaraciji.

Alijansa je, kako se navodi, donijela odluke za poboljsanje spremnosti snaga kako bi odgovorila na svaku prijetnju, u bilo kom trenutku i iz bilo kog pravca da dolazi.

“Cvrsto se drzimo u borbi protiv terorizma i zajedno preuzimamo snaznije akcije”, dodaje se u dokumentu.

Navodi se da se povecavaju akcije zastite na moru i u vazduhu.

“Dalje jacamo nasu sposobnost za odvracanje i odbranu odgovarajucom kombinacijom nuklearnih, konvencionalnih i raketnih odbrambenih sposobnosti. Sve dok nuklearno oruzje postoji, NATO ce ostati nuklearni savez”, porucuje se u Deklaraciji.

Dodaje se da su saveznici u potpunosti posveceni ocuvanju i jacanju efikasne kontrole naoruzanja, uzimajuci u obzir preovladujuce bezbjednosno okruzenje.

“Ostajemo otvoreni za dijalog i za konstruktivan odnos sa Rusijom”, porucuje se u Deklaraciji.

PREMIJERSKI SAT

Crnogorski premijer Dusko Markovic odgovarace u parlamentu na pitanja predstavnika poslanickih klubova na sjednici koja je zakazana za 18. decembar.

Pitanja predsjedniku Vlade dostavljaju se u pisanoj formi najkasnije 72 sata prije pocetka sjednice.

Na dnevnom redu posebne sjednice su i poslanicka pitanja, a rok za njihovo dostavljanje je 48 sati prije zasijedanja.