Uvodenje neoporezivog dijela zarade uzrokovalo bi znacajno povecanje prosjecne zarade, sto bi za posljedicu imalo znacajno povecanje davanja iz budzeta (penzije, socijalne naknade) koja se uskladuju sa prosjecnom zaradom, navedeno je u informaciji Ministarstva finansija na temu “Razmatranje polozaja poslodavaca u svjetlu poreskih opterecenja po osnovu rada”, kojom se odbija takav zahtjev.

Ova analiza poslata je poslanicima prosle sedmice nakon zahtjeva poslanika SDP-a da se na ovu temu odrzi konsultativno saslusanje, sto su prihvatile i Unija poslodavaca i Privredna komora koje su u svojim analizama upravo trazile manje dazbine da bi se mogle povecati zarade radnicima jer “pobjegose u inostranstvo” zbog boljih plata.

“Uvodenje neoporezivog dijela zarade dovelo bi do znacajnog pada prihoda budzeta, sto u vrijeme fiskalne konsolidacije predstavlja visok rizik po odrzivost javnih finansija u srednjem roku”, istakli su iz Ministarstva finansija.

Visoke dazbine

Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema neoporezivi dio zarade, zbog cega ima vece ukupne dazbine iako su neke stope formalno nize nego kod susjeda. U obrazlozenju resor Vlade navodi da bi da ta norma uticala na povecanje prosjecne zarade jer je porez opterecenje na teret zaposlenog cijim smanjenjem se povecava neto zarada, ali to “ne bi bilo dobro” jer bi uticalo i na povecanje penzija i socijalnih naknada koje su Vladi trosak u budzetu.

Privredna komora u svojoj analizi kao jednu od komplementarnih mjera navodi uvodenje neoporezivog dijela zarade sto na duzi rok povecava drzavne prihode. Taj neoporezivi dio u Hrvatskoj sada iznosi 514 eura, Srbiji 130, FBiH 153, Republici Srpskoj 255 eura… a godisnje ga povecavaju. Takve norme postoje i u zemljama EU.

“Zagovornici uvodenja ovakve mjere polaze od stanovista da ne treba oporezovati dohodak koji sluzi za pokrivanje egistencijalnog minimuma”, naveli su iz PKCG.

Iz Unije poslodavaca takode isticu da je nepostojanje ove norme glavni razlog sto su u Crnoj Gori visoko dazbine na zaradu i sto na 100 eura neto zarade poslodavac treba da plati 68 eura dazbina. Oni podsjecaju da je i Crna Gora imala neoporezivi dio zarade do 2010. godine koji se odnosio na dio plate koji se zvao topli obrok, regres i prevoz, ali je tadasnjim antikriznim mjerama ubacen u zaradu i oporezovan.

“Pa smo tako postali jedina drzava u regionu i u EU koja nema neoporezivi dio licnog dohotka”, ukazuju u analizi Unije poslodavaca.

Gusi crno trziste

Ministarstvo u svojoj analizi nijednom nije pomenulo crno trziste rada i izbjegavanje placanja poreza i doprinosa na zarade, dok Unija poslodavaca i Privredna komora to isticu kao veliku mogucnost za punjenje drzavne kase ali i podrsku privrednicima koji postuju zakon i placaju sve dazbine.

“Sve analize koje je uradila UPCG, ali i brojna istrazivanja drugih subjekata ukazuju da visoko fiskalno opterecenje zarada otezava poslovanje i povecava troskove kompanija i poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom, a time se svi oni koji posluju u neformalnoj zoni ‘podsticu’ da i dalje ostanu u takvom rezimu, van domasaja poreskih i drugih inspekcijskih organa, cineci time nelojalnu konkurenciju formalnoj privredi i uskracujuci na taj nacin i samu drzavu po svim oblicima fiskalnih i parafisklanih prihoda”, smatraju u Uniji poslodavaca.

Oni navode da imaju razumijevanje za trenutnu fiskalnu situaciju u zemlji i neophodnost obezbjedivanja prihoda za stabilnost budzeta i socijalnih fondova.

“Ipak moramo ukazati da zadrzavanje visokih ili, pak, povecanje troskova za one koji regularno posluju, uz istovremeno nepreduzimanje efektivnih mjera (sto privrednici tumace kao tolerisanje) za suzbijanje sive ekonomije, neosporno doprinosi padu poslovanja i zaposlenosti u formalnoj, te povecanje obima sive ekonomije i neformalne zaposlenosti”, smatra UPCG, navodeci da bi smanjenje dazbina imalo pozitivne efekte jer bi povecalo zaposlenost i smanjilo sivo trziste rada.

Privredna komora podsjeca na istrazivanje UNDP-a iz 2016. godine prema kojem crno trziste rada iznosi trecinu ukupnog broja zaposlenih.

“Sve prethodno navedeno ukazuje na cinjenicu da i dalje visoka opterecenost troskova rada u Crnoj Gori za posljedicu ima nisku stopu formalne zaposlenosti, visoku nezaposlenost, te znacajan obim sive ekonomije na trzistu rada”, naveli su iz PKCG.

Isplati se sivo trziste jer su kazne male i da vas uhvate

Privredna komora osim smanjenja dazbina predlaze istovremeno pojacanu borbu protiv sive ekonomije kroz vece kazne i efikasnost inspekcijskih sluzbi.

“Veliki broj poslodavaca smatra da su koristi od neformalnog zaposljavanja vece od rizika, bilo da se radi o kaznenoj mjeri ili vjerovatnoci da ce uopste biti kaznjeni. S tim u vezi, potrebno je jacati kapacitete nadleznih inspekcijskih organa i insistirati na vecoj transparentnosti njihovog rada, cime bi se dodatno destimulisalo neformalno poslovanje”, pise u analizi Privredne komore.

Oni navode da osim represivnim mjera treba podsticati “poreski moral” obveznika, koji “u velikoj mjeri zavisi od dobara koje im pruza drzava” kao sto je efikasna administracija i sigurnost poslovanja.

Priznaju da nemaju obrazovane kadrove kada su u pitanju poreske utaje

Proporcijalni porezi su manje zahtjevni u administrativnom pogledu. Primjena progresivnog oporezivanja zahtjeva bolje obrazovanu i tehnicki opremljeniju poresku administraciju, navelo je MF glavni problem crnogorske poreske administracije, ali u analizi ne nudi nacin poboljsanja vec ostaje na “manje zahtjevnoj” metodi.

Ministarstvo finansija se u svojoj analizi protivi progresivnoj stopi poreza na zaradu, koja se primjenjuje u vecini zemalja EU.

Ovaj princip podrazumjeva da su za niske plate poreske stope male ili ih nema, dok one postepno rastu sto je i zarada veca. Medutim, u tim uspjesnim zemljama postoje i jaka kontrole i visoke kazne. Za razliku od njega postoji proporcionalni porez gdje je stopa ista bez obzira na visinu zarade.

Ministarstvo u analizi navodi da progresivni model izaziva razlicite vidove izbjegavanja poreza, kao i da destimulise one koji rade i dobro zaraduju jer ce im vise novca otici na porez pa ce oni “smanjiti svoj radni napor za zaradom”.

Uvodenje neoporezivog dijela zarade uzrokovalo bi znacajno povecanje prosjecne zarade, sto bi za posljedicu imalo znacajno povecanje davanja iz budzeta (penzije, socijalne naknade) koja se uskladuju sa prosjecnom zaradom, navedeno je u informaciji Ministarstva finansija na temu “Razmatranje polozaja poslodavaca u svjetlu poreskih opterecenja po osnovu rada”, kojom se odbija takav zahtjev.

Ova analiza poslata je poslanicima prosle sedmice nakon zahtjeva poslanika SDP-a da se na ovu temu odrzi konsultativno saslusanje, sto su prihvatile i Unija poslodavaca i Privredna komora koje su u svojim analizama upravo trazile manje dazbine da bi se mogle povecati zarade radnicima jer “pobjegose u inostranstvo” zbog boljih plata.

“Uvodenje neoporezivog dijela zarade dovelo bi do znacajnog pada prihoda budzeta, sto u vrijeme fiskalne konsolidacije predstavlja visok rizik po odrzivost javnih finansija u srednjem roku”, istakli su iz Ministarstva finansija.

Visoke dazbine

Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema neoporezivi dio zarade, zbog cega ima vece ukupne dazbine iako su neke stope formalno nize nego kod susjeda. U obrazlozenju resor Vlade navodi da bi da ta norma uticala na povecanje prosjecne zarade jer je porez opterecenje na teret zaposlenog cijim smanjenjem se povecava neto zarada, ali to “ne bi bilo dobro” jer bi uticalo i na povecanje penzija i socijalnih naknada koje su Vladi trosak u budzetu.

Privredna komora u svojoj analizi kao jednu od komplementarnih mjera navodi uvodenje neoporezivog dijela zarade sto na duzi rok povecava drzavne prihode. Taj neoporezivi dio u Hrvatskoj sada iznosi 514 eura, Srbiji 130, FBiH 153, Republici Srpskoj 255 eura… a godisnje ga povecavaju. Takve norme postoje i u zemljama EU.

“Zagovornici uvodenja ovakve mjere polaze od stanovista da ne treba oporezovati dohodak koji sluzi za pokrivanje egistencijalnog minimuma”, naveli su iz PKCG.

Iz Unije poslodavaca takode isticu da je nepostojanje ove norme glavni razlog sto su u Crnoj Gori visoko dazbine na zaradu i sto na 100 eura neto zarade poslodavac treba da plati 68 eura dazbina. Oni podsjecaju da je i Crna Gora imala neoporezivi dio zarade do 2010. godine koji se odnosio na dio plate koji se zvao topli obrok, regres i prevoz, ali je tadasnjim antikriznim mjerama ubacen u zaradu i oporezovan.

“Pa smo tako postali jedina drzava u regionu i u EU koja nema neoporezivi dio licnog dohotka”, ukazuju u analizi Unije poslodavaca.

Gusi crno trziste

Ministarstvo u svojoj analizi nijednom nije pomenulo crno trziste rada i izbjegavanje placanja poreza i doprinosa na zarade, dok Unija poslodavaca i Privredna komora to isticu kao veliku mogucnost za punjenje drzavne kase ali i podrsku privrednicima koji postuju zakon i placaju sve dazbine.

“Sve analize koje je uradila UPCG, ali i brojna istrazivanja drugih subjekata ukazuju da visoko fiskalno opterecenje zarada otezava poslovanje i povecava troskove kompanija i poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom, a time se svi oni koji posluju u neformalnoj zoni ‘podsticu’ da i dalje ostanu u takvom rezimu, van domasaja poreskih i drugih inspekcijskih organa, cineci time nelojalnu konkurenciju formalnoj privredi i uskracujuci na taj nacin i samu drzavu po svim oblicima fiskalnih i parafisklanih prihoda”, smatraju u Uniji poslodavaca.

Oni navode da imaju razumijevanje za trenutnu fiskalnu situaciju u zemlji i neophodnost obezbjedivanja prihoda za stabilnost budzeta i socijalnih fondova.

“Ipak moramo ukazati da zadrzavanje visokih ili, pak, povecanje troskova za one koji regularno posluju, uz istovremeno nepreduzimanje efektivnih mjera (sto privrednici tumace kao tolerisanje) za suzbijanje sive ekonomije, neosporno doprinosi padu poslovanja i zaposlenosti u formalnoj, te povecanje obima sive ekonomije i neformalne zaposlenosti”, smatra UPCG, navodeci da bi smanjenje dazbina imalo pozitivne efekte jer bi povecalo zaposlenost i smanjilo sivo trziste rada.

Privredna komora podsjeca na istrazivanje UNDP-a iz 2016. godine prema kojem crno trziste rada iznosi trecinu ukupnog broja zaposlenih.

“Sve prethodno navedeno ukazuje na cinjenicu da i dalje visoka opterecenost troskova rada u Crnoj Gori za posljedicu ima nisku stopu formalne zaposlenosti, visoku nezaposlenost, te znacajan obim sive ekonomije na trzistu rada”, naveli su iz PKCG.

Isplati se sivo trziste jer su kazne male i da vas uhvate

Privredna komora osim smanjenja dazbina predlaze istovremeno pojacanu borbu protiv sive ekonomije kroz vece kazne i efikasnost inspekcijskih sluzbi.

“Veliki broj poslodavaca smatra da su koristi od neformalnog zaposljavanja vece od rizika, bilo da se radi o kaznenoj mjeri ili vjerovatnoci da ce uopste biti kaznjeni. S tim u vezi, potrebno je jacati kapacitete nadleznih inspekcijskih organa i insistirati na vecoj transparentnosti njihovog rada, cime bi se dodatno destimulisalo neformalno poslovanje”, pise u analizi Privredne komore.

Oni navode da osim represivnim mjera treba podsticati “poreski moral” obveznika, koji “u velikoj mjeri zavisi od dobara koje im pruza drzava” kao sto je efikasna administracija i sigurnost poslovanja.

Priznaju da nemaju obrazovane kadrove kada su u pitanju poreske utaje

Proporcijalni porezi su manje zahtjevni u administrativnom pogledu. Primjena progresivnog oporezivanja zahtjeva bolje obrazovanu i tehnicki opremljeniju poresku administraciju, navelo je MF glavni problem crnogorske poreske administracije, ali u analizi ne nudi nacin poboljsanja vec ostaje na “manje zahtjevnoj” metodi.

Ministarstvo finansija se u svojoj analizi protivi progresivnoj stopi poreza na zaradu, koja se primjenjuje u vecini zemalja EU.

Ovaj princip podrazumjeva da su za niske plate poreske stope male ili ih nema, dok one postepno rastu sto je i zarada veca. Medutim, u tim uspjesnim zemljama postoje i jaka kontrole i visoke kazne. Za razliku od njega postoji proporcionalni porez gdje je stopa ista bez obzira na visinu zarade.

Ministarstvo u analizi navodi da progresivni model izaziva razlicite vidove izbjegavanja poreza, kao i da destimulise one koji rade i dobro zaraduju jer ce im vise novca otici na porez pa ce oni “smanjiti svoj radni napor za zaradom”.

EVROKUP (7. KOLO)

DEMOKRATE

Masovne migracije stanovnistva sa sjevera ciji se intezitet konstantno povecava, rezultat su potpunog izostanka minimalnih uslova za zivot i opstanak na tom prostoru, saopstile su Demokrate.

“O politici DPS-a prema sjeveru drzave, najbolje govori podatak da se sa ovog prostora svakog dana iseli pet stanovnika. Da je takva politika djelovala razarajuce, potvrduje i broj od 50 000 gradana koliko je za poslednje dvije ipo decenije napustilo sjever Crne Gore. Politika DPS-a je dakle djelovala u ravni elementarne nepogode”, navodi se u saopstenju.

Demokrate su, komentarisuci izjavu premijera Duska Markovica kako je od 2016. godine u sjever zemlje ulozeno vise od milijardu eura, pitale ko jos vjeruje u rijeci da je sjever postao veliko gradiliste.

“Ne samo da se ne sjeveru ne gradi niti se gradilo u poslednje tri decenije, vec se godinama razgradivalo i ono sto je postojalo”, navodi se u saopstenju.

Oni tvrde da je rijes o jos jednoj u nizu dugogodisnjih podvala.

“Sada DPS pokusava politicki da profitira tako sto spektakularno otvori 3 radna mjesta, u opstinama gdje je prethodno zatvorio 50. Ili tako sto polozi kamen temeljac za mali proizvodni pogon, u opstinama gdje su prethodno porusili fabricke hale regionalnih privrednih giganata. Ili na nacin sto izgrade seoski vodovod ili put u selu koga su prethodno pogubnom politikom potpuno raselili. “

Zato je od presudnog znacaja konacno stvaranje uslova za prve fer, postene i demokratske izbore u Crnoj Gori, koji ce iznjedriti vlast zasnovanu na slobodno izrazenoj volji naroda.

“Smjena DPS vlasti nije vise samo pitanje politike, vec pitanje opstanka gradana Crne Gore.”

PAZIN POZVAO OPOZICIJU

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pazin pozvao je crnogorsku opoziciju na dijalog u vezi sa izborom VDT-a. Pazin je danas u Skupstini saopstio i da nikada nije imao dilemu u vezi sa tim da li Sasa Sindelic treba da bude izrucen Hrvatskoj.

Da li cemo imati VDT-a uskoro i da li ce to biti profesionalac koji ce moci da odgovori na sve izazove, zavisi kako od vlasti tako i od opozicije, kazao je Pazin danas u Skupstini.

“Nemojte mi zamjeriti ako kazem da je odgovornost na opoziciji i veca jer se trazi visoka kvalifikovana vecina. Nema nikakve dileme da poslanicki klub DPS i koalicija zele izbor novog VDT-a. Svjesni smo da to sami ne mozemo da sprovedemo i potreban je dijalog o tom pitanju. Ne zelim da prihvatim da u Crnoj Gori nema pojedinca koji bi mogao odgovorno i savjesno i visoko profesionalno da obavlja tu funkciju. Otvorite dijalog na tu temu i dajte da razgovaramo i izaberemo VDT-a. Niko ne ocekuje da to bude neki partijski profesionalac nego pravni profesionalac. Ja ne vjerujem da vi smatrate da takvih nema u CG”, kazao je Pazin.

“Dajte da izaberemo VDT-a i dajte da onda pokrenemo reforme po dubini, izmjenom zakona, a ako treba i Ustava. Dajte i da ne govorimo sa partijskih pozicija nego da se ponasamo kao odgovorni pojedinci, trazeci ono sto je dobrobit gradana Crne Gore”, kazao je Pazin.

On je saopstio i da nikada nije imao dilemu da Sasa Sindelic treba da bude izrucen Hrvatskoj.

“Nikada radeci kao sudija nijesam u primjeni zakona slusao bilo cije naloge ni partijske. Nikada nisam ni imao dilemu, iako sam vrlo neprijatne i neprimjerene detalje sa vase strane imao priliku da cujem na racun svoje licnosti u vezi sa tim”, kazao je Pazin poslaniku DF-a Predragu Bulatovicu.

On je kazao da je on legalista te da nije zelio i nije smio da prejudicira tu proceduru.

“Kao sto ste vidjeli kada je to preslo u moju nadleznost vrlo brzo se zavrsilo, prethodno je trebalo sprovesti druge procedure”, kazao je on.

Novim zakonima do efikasne borbe protiv prekogranicnog kriminala

Izmjene i dopune Zakona o medunarodnoj pravnoj pomoci u krivicnim stvarima donose znacajne novine na planu jacanja mehanizama za borbu protiv transnacionalnog kriminala, rekao je ministar pravde, Zoran Pazin.

On je u Skupstini objasnio da se glavna novina predlozenih izmjena Zakona odnosi na utvrdivanje nadleznost Vrhovnog drzavnog tuzioca za formiranje zajednickih istraznih timova, kao jednog od najefikasnijih instrumenata u borbi protiv prekogranicnog kriminala.

Izmjenama i dopunama ovog zakona, naveo je, unaprjeduje se procedura izrucenja, odnosno sprjecava mogucnost zloupotrebe prava na medunarodnu zastitu.

Govoreci o predlozenim izmjenama i dopunama Zakona o vanparnicnom postupku, Pazin je rekao da nova zakonska rjesenja obezbjeduju dodatne garancije za zastitu dostojanstva, prava i interesa lica prema kojima je pokrenut postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti i lica kojima je poslovna sposobnost oduzeta.

Kao znacajna novina, predvidena je obaveza suda da periodicno preispituje odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti i provjerava da li i dalje postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti.

On je naglasio da su kvalitetu predlozenih zakonskih rjesenja znacajno doprinijele sugestije NVO Udruzenje mladih sa hendikepom, koje su uvazene i uvrstene u predlog zakona.

Predstavljajuci Predlog zakona o legalizaciji javnih isprava u medunarodnom prometu, potpredsjednik je saopstio da se predlozenim zakonom propisuje jednostavnija procedura ovjere javnih domacih i stranih javnih isprava, dodajuci da ce novi zakonski tekst zamijeniti vazeci zakon iz 1973. godine.

Tatjana Debeljevic, TVCG