NAUČNICI UPOZORAVAJU

Svake godine osam miliona tona plastike završava u okeanima, a naučnici upozoravaju da ono što obično vidimo kako se akumulira na morskoj površini je manje od vrha ledenog brijega, možda pola posto ukupne količine.

Prizori kućnog otpada koji pluta u velikim nakupinama smeća na otvorenom moru ili je zapleten oko kitova i ptica pretvorili su zagađenje plastikom u jedno od najpopularnijih ekoloških pitanja na svijetu. Već najmanje desetak godina najveće pitanje među naučnicima koji proučavaju morsku plastiku nije zašto je plastika u okeanima tako obilna, nego zašto nije. Ono što naučnici mogu vidjeti i izmjeriti, plutajuće smeće i plastični otpad na plažama, predstavlja samo mali dio ukupne količine plastike koja završava u moru, za Gardijan piše Stefan Burni.

Erik Van Sebile, okeanograf sa Univerziteta Utreht kaže da karte okeana prestaju na površini, a nedostaju pouzdani podaci o tome koliko je plastike na kojoj lokaciji. Postaje očito da plastika u velikim količinama završava u dubljim dijelovima okeana, ukopana u sediment na morskom dnu i raspršena poput oblaka prašine u dubinama.

Možda je najstrašnije, kaže Helge Nieman, biogeohemičarka sa Holandskog kraljevskog instituta za istraživanje mora, to što se plastika može raspasti na toliko male dijelove da ih jedva možemo detektovati. U tom trenutku, kaže Nieman za Gardijan “plastika postaje više hemikalija otopljena u vodi nego što pluta u njoj”.

“Oko 440 kilometara obale, koja se proteže od vrata San Francisko Beja, pored otvorenih voda Monterej Beja do slikovitih planina i šuma Big Sura, kopnena je granica najvećeg američkog morskog rezervata. Svakome ko posjećuje plaže oko Santa Kruza ili se vozi obalnom cestom ima utisak netaknute prirode. Ali to nije cijela istina” napominje Burni.

U posljednje dvije godine, naučnici s obližnjeg Monterej Bej Akvarijum istraživačkog instituta koriste prilagođene podmornice na daljinsko upravljanje kako bi uzimali uzorke gotovo nevidljive plastike koja pluta duboko ispod površine.
“Samo zato što je ne možemo vidjeti ne znači da ona nije tamo”, kaže Anela Čoj, profesorica okeanografije sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, te vodeća istraživačica na projektu. Ispod onoga što ona naziva površinom kože okeana podmornice pažljivo filtriraju morsku vodu i stvaraju sliku o tome što je u njoj.

Njena ekipa otkrila je da se na dubini od 200 metara u svakom litru vode nalazi se gotovo 15 komada plastike, slično količini koja se nalazi na površini u takozvanom zakrpama smeća. Plastika se nalazila i u uzorcima koje su podmornice uzimale i na maksimalnoj dubini od 1.000 metara. Ali to je tek početak potrage.

“Nakon dvije do tri godine rada, imamo samo jedan set uzoraka jednog dijela svjetskih okeana”, kaže Čoj za Gardian.

Rad ove grupe naučnika među prvima je prebrojao tačnu količinu plastike ispod površine okeana, te pokazao da plastičnog otpada ima u izobilju i u većim dubinama. Naučnici su godinama spekulisali o tome.

Ričard Tomson, okeanolog koji je 2004. godine prvi skovao izraz “mikroplastika” kako bi opisao teško primjtne dijelove dužine ispod dva milimetra, sugerisao je da se velike količine mogu pronaći u dubini okeana i na morskom dnu.

U radu grupe koju predvodi Van Sebile iz 2017. godine, nastavlja Burni, na temelju količine plastike koja dolazi u okean i potencijalnih načina na koje može potonuti, predviđa se da je od 1950. ispod površine završilo 196 miliona tona plastike.

Sljedeći su koraci pokazati odakle dolazi plastika i utvrditi kako se s površine, gdje ju je relativno lako pronaći i pratiti, kreće prema dubinama. Konvencionalno je mišljenje da je vrlo teško pratiti okeansku mikroplastiku do njenog izvora. Međutim, čak i vrlo mali komadići plastike ne moraju izgledati isto. Istražujući kako se lasersko svjetlo raspršuje kad udari u različite komadiće plastike, istraživači mogu stvoriti svojevrstan otisak prsta.

Plastika pronađena u Monterej Beju, na primjer, nije sličila plastici koja se koristi u lokalnoj ribolovnoj opremi, nego se uglavnom radilo o polietilen tereftalatu (PET), polimeru koji se koristi u jednokratnoj ambalaži, što znači da vjerovatno dolazi s kopna, piše Gardian.

NAUČNICI UPOZORAVAJU

Svake godine osam miliona tona plastike završava u okeanima, a naučnici upozoravaju da ono što obično vidimo kako se akumulira na morskoj površini je manje od vrha ledenog brijega, možda pola posto ukupne količine.

Prizori kućnog otpada koji pluta u velikim nakupinama smeća na otvorenom moru ili je zapleten oko kitova i ptica pretvorili su zagađenje plastikom u jedno od najpopularnijih ekoloških pitanja na svijetu. Već najmanje desetak godina najveće pitanje među naučnicima koji proučavaju morsku plastiku nije zašto je plastika u okeanima tako obilna, nego zašto nije. Ono što naučnici mogu vidjeti i izmjeriti, plutajuće smeće i plastični otpad na plažama, predstavlja samo mali dio ukupne količine plastike koja završava u moru, za Gardijan piše Stefan Burni.

Erik Van Sebile, okeanograf sa Univerziteta Utreht kaže da karte okeana prestaju na površini, a nedostaju pouzdani podaci o tome koliko je plastike na kojoj lokaciji. Postaje očito da plastika u velikim količinama završava u dubljim dijelovima okeana, ukopana u sediment na morskom dnu i raspršena poput oblaka prašine u dubinama.

Možda je najstrašnije, kaže Helge Nieman, biogeohemičarka sa Holandskog kraljevskog instituta za istraživanje mora, to što se plastika može raspasti na toliko male dijelove da ih jedva možemo detektovati. U tom trenutku, kaže Nieman za Gardijan “plastika postaje više hemikalija otopljena u vodi nego što pluta u njoj”.

“Oko 440 kilometara obale, koja se proteže od vrata San Francisko Beja, pored otvorenih voda Monterej Beja do slikovitih planina i šuma Big Sura, kopnena je granica najvećeg američkog morskog rezervata. Svakome ko posjećuje plaže oko Santa Kruza ili se vozi obalnom cestom ima utisak netaknute prirode. Ali to nije cijela istina” napominje Burni.

U posljednje dvije godine, naučnici s obližnjeg Monterej Bej Akvarijum istraživačkog instituta koriste prilagođene podmornice na daljinsko upravljanje kako bi uzimali uzorke gotovo nevidljive plastike koja pluta duboko ispod površine.
“Samo zato što je ne možemo vidjeti ne znači da ona nije tamo”, kaže Anela Čoj, profesorica okeanografije sa Univerziteta Kalifornija u San Dijegu, te vodeća istraživačica na projektu. Ispod onoga što ona naziva površinom kože okeana podmornice pažljivo filtriraju morsku vodu i stvaraju sliku o tome što je u njoj.

Njena ekipa otkrila je da se na dubini od 200 metara u svakom litru vode nalazi se gotovo 15 komada plastike, slično količini koja se nalazi na površini u takozvanom zakrpama smeća. Plastika se nalazila i u uzorcima koje su podmornice uzimale i na maksimalnoj dubini od 1.000 metara. Ali to je tek početak potrage.

“Nakon dvije do tri godine rada, imamo samo jedan set uzoraka jednog dijela svjetskih okeana”, kaže Čoj za Gardian.

Rad ove grupe naučnika među prvima je prebrojao tačnu količinu plastike ispod površine okeana, te pokazao da plastičnog otpada ima u izobilju i u većim dubinama. Naučnici su godinama spekulisali o tome.

Ričard Tomson, okeanolog koji je 2004. godine prvi skovao izraz “mikroplastika” kako bi opisao teško primjtne dijelove dužine ispod dva milimetra, sugerisao je da se velike količine mogu pronaći u dubini okeana i na morskom dnu.

U radu grupe koju predvodi Van Sebile iz 2017. godine, nastavlja Burni, na temelju količine plastike koja dolazi u okean i potencijalnih načina na koje može potonuti, predviđa se da je od 1950. ispod površine završilo 196 miliona tona plastike.

Sljedeći su koraci pokazati odakle dolazi plastika i utvrditi kako se s površine, gdje ju je relativno lako pronaći i pratiti, kreće prema dubinama. Konvencionalno je mišljenje da je vrlo teško pratiti okeansku mikroplastiku do njenog izvora. Međutim, čak i vrlo mali komadići plastike ne moraju izgledati isto. Istražujući kako se lasersko svjetlo raspršuje kad udari u različite komadiće plastike, istraživači mogu stvoriti svojevrstan otisak prsta.

Plastika pronađena u Monterej Beju, na primjer, nije sličila plastici koja se koristi u lokalnoj ribolovnoj opremi, nego se uglavnom radilo o polietilen tereftalatu (PET), polimeru koji se koristi u jednokratnoj ambalaži, što znači da vjerovatno dolazi s kopna, piše Gardian.

BELGIJANAC SE VRAĆA

Trener Real Madrida Zinedin Zidan, uoči nedjeljnog duela protiv Selte na “Santjago Bernabeu” izjavio je da je veoma srećan zbog povratka Edena Azara nakon tromjesečne pauze zbog povrede.

Međutim, Zidan je upozorio da moraju da budu veoma oprezni s njim, kako se ne bi dogodilo da obnovi povredu članka.

“Veoma sam srećan što se vratio. Znamo šta može da donese ekipi nakon što je bio izvan stroja tri mjeseca, Azara smo i doveli jer ne postoji niko poput njega. Takođe, istina je da mu moramo dati vremena da se vrati u punu kondiciju, moramo biti oprezni i to je u osnovi ono što smo radili dok je bio izvan terena, kako bi se osjećao dobro. Spreman je za sjutrašnji duel“, kazao je Zidane i dodao:

“Prvo i najvažnije je da je dobra vijest što je fizički dobro. Kao što znate nije igrao tri mjeseca. Sada je samo pitanje hvatanja ritma. Fizički je spreman da se vrati u tim.”

Pred “kraljevskim klubom”, osim u La Ligi, je i veliki izazov u Ligi šampiona, gdje će u osmini finala odmjeriti snage s Mančester sitijem. Engleskom klubu je u petak Evropska fudbalska federacija (UEFA) izrekla zabranu igranja u Ligi šampiona naredne dvije godine zbog kršenja finansijskog fer-pleja. No, prema Zidanovom mišljenju to ne mijenja ništa uoči prvog duela s “građanima” 26. februara.

“Oni su ekipa koja je konkurentna u svakom smislu. Biće to jako teške utakmice. Što se tiče zabrane radije ne bih davao nikakve komentare. To nije moj posao. Sve što me u ovom trenutku interesuje je sjutrašnja utakmica protiv Selte, koja je veoma tvrd rival, a posebno zbog činjenice da se bore za opstanak. Biće posebno motivisani protiv nas”, zaključio je Zidan.

Real nakon 23 odigrana kola u La Ligi drži vrh tabele sa 52 boda, tri više od drugoplasirane Barselone.

BELGIJANAC SE VRAĆA

Trener Real Madrida Zinedin Zidan, uoči nedjeljnog duela protiv Selte na “Santjago Bernabeu” izjavio je da je veoma srećan zbog povratka Edena Azara nakon tromjesečne pauze zbog povrede.

Međutim, Zidan je upozorio da moraju da budu veoma oprezni s njim, kako se ne bi dogodilo da obnovi povredu članka.

“Veoma sam srećan što se vratio. Znamo šta može da donese ekipi nakon što je bio izvan stroja tri mjeseca, Azara smo i doveli jer ne postoji niko poput njega. Takođe, istina je da mu moramo dati vremena da se vrati u punu kondiciju, moramo biti oprezni i to je u osnovi ono što smo radili dok je bio izvan terena, kako bi se osjećao dobro. Spreman je za sjutrašnji duel“, kazao je Zidane i dodao:

“Prvo i najvažnije je da je dobra vijest što je fizički dobro. Kao što znate nije igrao tri mjeseca. Sada je samo pitanje hvatanja ritma. Fizički je spreman da se vrati u tim.”

Pred “kraljevskim klubom”, osim u La Ligi, je i veliki izazov u Ligi šampiona, gdje će u osmini finala odmjeriti snage s Mančester sitijem. Engleskom klubu je u petak Evropska fudbalska federacija (UEFA) izrekla zabranu igranja u Ligi šampiona naredne dvije godine zbog kršenja finansijskog fer-pleja. No, prema Zidanovom mišljenju to ne mijenja ništa uoči prvog duela s “građanima” 26. februara.

“Oni su ekipa koja je konkurentna u svakom smislu. Biće to jako teške utakmice. Što se tiče zabrane radije ne bih davao nikakve komentare. To nije moj posao. Sve što me u ovom trenutku interesuje je sjutrašnja utakmica protiv Selte, koja je veoma tvrd rival, a posebno zbog činjenice da se bore za opstanak. Biće posebno motivisani protiv nas”, zaključio je Zidan.

Real nakon 23 odigrana kola u La Ligi drži vrh tabele sa 52 boda, tri više od drugoplasirane Barselone.

LAVROV

Čovječanstvo, od kraja Drugog svjetskog rata, nije bilo tako ugroženo prijetnjama i rizicima kao danas, ocijenio je na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je upozorio da danas u svijetu nedostaje zajedništvo u borbi protiv prijetnji i rizika kakve svijet nije vidio od kraja Drugog svjetskog rata, prenosi TAS.

“Serija strateških sporazuma o bezbjednosti i neširenju nuklearnog naoružanja demontrira se pred našim očima, smanjen je prag za upotrebu nuklearnog naoružanja, multipliciraju se regionalna krizna žarišta, a norme međunarodnog prava izlažu se podrugivanju”, rekao je Lavrov.

On je dodao da se to prije svega odnosi na nasilno miješanje u unutrašnja pitanja suverenih zemalja, nelegalne sankcije i protekcionističke mere kojima se nipodaštavaju svetsko tržište i globalna trgovina.

“Međunarodni odnosi varvarizovani su do te mjere da narušavaju elementarni modus ljudskosti”, istakao je Lavrov.

LAVROV

Čovječanstvo, od kraja Drugog svjetskog rata, nije bilo tako ugroženo prijetnjama i rizicima kao danas, ocijenio je na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

On je upozorio da danas u svijetu nedostaje zajedništvo u borbi protiv prijetnji i rizika kakve svijet nije vidio od kraja Drugog svjetskog rata, prenosi TAS.

“Serija strateških sporazuma o bezbjednosti i neširenju nuklearnog naoružanja demontrira se pred našim očima, smanjen je prag za upotrebu nuklearnog naoružanja, multipliciraju se regionalna krizna žarišta, a norme međunarodnog prava izlažu se podrugivanju”, rekao je Lavrov.

On je dodao da se to prije svega odnosi na nasilno miješanje u unutrašnja pitanja suverenih zemalja, nelegalne sankcije i protekcionističke mere kojima se nipodaštavaju svetsko tržište i globalna trgovina.

“Međunarodni odnosi varvarizovani su do te mjere da narušavaju elementarni modus ljudskosti”, istakao je Lavrov.

MLADI DPS-A BERANE

Crna Gora je donijela moderan i evropski Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji ne ugrožava nikoga i omogućava svima da uživaju vjerska prava i slobode ne diskriminišući nikoga, poručio je poslanik i predsjednik OO DPS Berane Bogdan Fatić.

Večeras je održan sastanak Savjeta mladih Demokratske partije socijalista Berana, kojem su prisustvovali i predsjednik OO DPS Berane i članovi Glavnog odbora DPS Crne Gore Draško Dosljak i Fahrudin Faka Hadrović.

Predsjednik Savjeta mladih Berane Branislav Jokić je informisao prisutne o aktivnostima Savjeta u proteklom periodu, kao i planovima za naredni perod.

Na sastanku je iskazana puna podrška državnom i partijskom rukovodstvu koje, kako je saopšteno, donosi mudre odluke u interesu naše građanske Crne Gore.

“Svi mladi su pozvani na suzdržanost i uvažavanje svih argumenata koje saopštava naše državno i partijsko rukovodstvo u vezi sa aktuelnim Zakonom o vjerskim slobodama, kako bi Crna Gora snažno nastavila svoj put prema Evropskoj uniji. Mladi treba da se prepoznaju po dobrim uspjesima u obrazovanju, kulturi, sportu i ne treba da se dijele po vjerskim i nacionalnim kriterijumima i to mora da bude trajna poruka svih iz Berana”, zaključeno je u saopštenju.

MLADI DPS-A BERANE

Crna Gora je donijela moderan i evropski Zakon o slobodi vjeroispovijesti koji ne ugrožava nikoga i omogućava svima da uživaju vjerska prava i slobode ne diskriminišući nikoga, poručio je poslanik i predsjednik OO DPS Berane Bogdan Fatić.

Večeras je održan sastanak Savjeta mladih Demokratske partije socijalista Berana, kojem su prisustvovali i predsjednik OO DPS Berane i članovi Glavnog odbora DPS Crne Gore Draško Dosljak i Fahrudin Faka Hadrović.

Predsjednik Savjeta mladih Berane Branislav Jokić je informisao prisutne o aktivnostima Savjeta u proteklom periodu, kao i planovima za naredni perod.

Na sastanku je iskazana puna podrška državnom i partijskom rukovodstvu koje, kako je saopšteno, donosi mudre odluke u interesu naše građanske Crne Gore.

“Svi mladi su pozvani na suzdržanost i uvažavanje svih argumenata koje saopštava naše državno i partijsko rukovodstvo u vezi sa aktuelnim Zakonom o vjerskim slobodama, kako bi Crna Gora snažno nastavila svoj put prema Evropskoj uniji. Mladi treba da se prepoznaju po dobrim uspjesima u obrazovanju, kulturi, sportu i ne treba da se dijele po vjerskim i nacionalnim kriterijumima i to mora da bude trajna poruka svih iz Berana”, zaključeno je u saopštenju.

MEČ U PRIMERI

Utakmica španske lige između fudbalera Eibara i Real Sosijedada odgođena je danas zbog lošeg kvaliteta vazduha u baskijskom gradu.

Španska liga saopštila je da se utakmica u nedjelju u Eibaru neće igrati poslije preporuke baskijskih vlasti.

Zdravstvene vlasti navele su da vazduh nije adekvatnog kvaliteta poslije požara na deponiji tokom kojeg su ispuštene supstance koje mogu biti nebezbjedne za aktivnosti na otvorenom.

Liga je navela da još nije odredila novi termin. Sosijedad je trenutno sedmi u Primeri, a Eibar 16.

MEČ U PRIMERI

Utakmica španske lige između fudbalera Eibara i Real Sosijedada odgođena je danas zbog lošeg kvaliteta vazduha u baskijskom gradu.

Španska liga saopštila je da se utakmica u nedjelju u Eibaru neće igrati poslije preporuke baskijskih vlasti.

Zdravstvene vlasti navele su da vazduh nije adekvatnog kvaliteta poslije požara na deponiji tokom kojeg su ispuštene supstance koje mogu biti nebezbjedne za aktivnosti na otvorenom.

Liga je navela da još nije odredila novi termin. Sosijedad je trenutno sedmi u Primeri, a Eibar 16.

  • Nezvanični rezultati: Trijumf Socijalističke partije Edija Rame
    on 12/05/2025 at 07:39

    Prema prvim rezultatima izbora koje su objavili Albanian Post i Klan Kosova, ubjedljivu pobjedu na parlamentarnim izborima u Albaniji odnijela je Socijalistička partija premijera Edija Rame, koja je osvojila 79 mandata.

  • Da li će roba sa Temua preplaviti Evropu?
    on 12/05/2025 at 07:30

    Poslovni model kineskih platformi za elektronsku trgovinu Temu i Šejn (Shain) je razbijen, a priliv njihove jeftine robe u Sjedinjene Države ugušen, nakon što je američki predsednik Donald Tramp ukinuo rupe u zakonu o bescarinskom režimu.

  • Nemačka i Izrael: Jubilej u debeloj senci
    on 12/05/2025 at 07:22

    Pre šest decenija, 12. maja 1965. godine, Nemačka i Izrael su uspostavili diplomatske odnose. Bile su potrebne duže pripreme za to.

  • Netanjahu: Oslobađanje jednog taoca neće dovesti do prekida vatre
    on 12/05/2025 at 07:21

    Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je danas da oslobađanje izraelsko-američkog taoca koje je najavio palestinski pokret Hamas neće dovesti do prekida vatre u Pojasu Gaze niti do oslobađanja palestinskih zatvorenika.

  • Veliki broj vjernika slavi dan Svetog Vasilija Ostroškog
    on 12/05/2025 at 07:07

    Pravoslavna crkva danas slavi praznik Svetog Vasilija Ostroškog, čije se mošti kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog i mjesto su hodočašća za vjernike svih religija. Prethodnih dana pristizale su grupe poklonika koji su iz raznih krajeva Crne Gore, Srbije i Republike Srpske pješačili stotine i desetine kilometara do manastira Ostrog.

  • Blokada na Kosovu: Kurti teško podnosi višepartijski sistem
    on 12/05/2025 at 07:00

    Kosovo se suočava s mnogim i to hitnim problemima. Ekonomija je jedna od najslabijih u čitavom regionu, ljudi masovno emigriraju, a politički sukob sa Srbijom i dalje izaziva veliku nesigurnost.

  • Na Cetinju danas prijem povodom Dana crnogorske diplomatije
    on 12/05/2025 at 06:47

    Prijem povodom Dana crnogorske diplomatije, biće održan danas u Vladinom domu na Cetinju.

  • 'Maštala sam da ljuljam Zoju': Mrtvorođenčad i propisi u Srbiji
    on 12/05/2025 at 06:46

    Žene u Srbiji koje dožive spontani pobačaj ili dobiju mrtvorođenče nemaju priliku da odluče kako će se dalje postupati sa ostacima.

  • Sestre i babice traže poštovanje, bolji status i sigurnost
    on 12/05/2025 at 06:38

    Jedno od najznačajnijih pitanja za medicinske sestre i babice jeste osnivanje Komore, o čemu se priča odavno, od 2009. Nedavno je obnovljena inicijativa, ali, ovog puta ima velikih izgleda da će se taj posao konačno uspješno završiti, kazala je u Linku Radija Crne Gore povodom Međunarodnog dana sestrinstva glavna sestra Hirurške klinike Kliničkog centra Crne Gore i članica Nacionalnog udruženja medicinskih sestara i babica Mirjana Kaluđerović.

  • Glumica Amber Herd dobila blizance: 'Moja porodica iz snova'
    on 12/05/2025 at 06:37

    Bivša supruga Džonija Depa otkrila da je rodila ćerku Agnes i sina Oušna. Od ranije ima još jednu ćerku.

  • Osnažiti saradnju Crne Gore i Luksemburga, riješiti pitanje državljanstva
    on 11/05/2025 at 18:54

    Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, sastao se sa predsjednikom parlamenta Velikog Vojvodstva Luksemburg, Klodom Viselom, prilikom Konferencije predsjednika parlamenata zemalja članica Evropske unije koja se održava u Budimpešti. Tokom razgovora, Mandić je istakao važnost kontinuirane podrške Luksemburga Crnoj Gori na njenom putu ka Evropskoj uniji, naglašavajući da Luksemburg, sa pribliznim brojem stanovnika kao Crna Gora, predstavlja pravi primjer uspjeha i evropskog životnog standarda kome teži i Crna Gora.

  • Danilović: Respektujem vickasti napor Odžića, valjalo bi da prethodno istraži malo bolje Baju Knindžu
    on 11/05/2025 at 12:30

    Petar Odžić se, dalje od zavičaja, pročuo kada je mjesto predsjednika Skupštine Budva proslavio uz pjesmu Baje Malog Knindže “Svaka bi fukara da ubije vuka”, saopštio je lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović. On je reagovao nakon Odžićeve izjave da "revizija istorije, od strane ponavljača poput Danilovića, neće proći".

  • Politička volja ključna za antimafija zakon
    on 11/05/2025 at 12:16

    Iako je početkom godine započet rad na izmjenama takozvanog antimafija zakona, Ministarstvo pravde još ne izlazi u javnost s nacrtom tog akta. Pravnik Boris Marić za naš radio ocjenjuje da postoje grupe koje žele da opstruiraju donošenje takvog zakona.

  • "Zamjena je teza da dijalog o srpskom jeziku i dvojnom državljanstvu izaziva podjele"
    on 11/05/2025 at 11:23

    Narativ da je dijalog o srpskom jeziku i dvojnom drževljanstvu tema koja izaziva podjele u društvu, klasična je zamjena teza, sa jasnim elementima društvene neodgovornosti. Takvo pojednostavljivanje ima za  cilj očuvanje rigidnih diskriminatorskih tekovina prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici koje su na žalost i dalje na snazi, saopštio je potpredsjednik Vlade Crne Gore i potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović.

  • Petrić: Nekada sam mnogo lakše kritikovao ljude koji donose odluke
    on 11/05/2025 at 07:07

    Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Dražen Petrić kaže da je kritičan prema sebi i drugima, međutim priznaje da je prije ulaska u politiku mnogo lakše kritikovao ljude koji donose odluke. Nije konfliktna osoba, svemu smireno pristupa, ali ne voli kada mu se oduzima riječ.

  • Odžić: Revizija istorije neće proći
    on 10/05/2025 at 21:24

    Čovjek koji ne zna odgovore na pitanja sa državnog ispita, ali se pravi da zna šta je bilo u ratu, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić.

  • Marković: Izjava Nimanbegua nedopustiva, Ulcinj nije ničija prćija
    on 10/05/2025 at 18:18

    Izjava predsjednika Opštine Ulcinj Gencija Nimanbegua, u kojoj javno govori o mogućnosti da se premijer Crne Gore Milojko Spajić i ministarka javnih radova Majda Adžović proglase za "persona non grata“ u Ulcinju, predstavlja neviđeni institucionalni i politički presedan. Nedopustivo je da se bilo ko, a posebno predsjednik jedne opštine, na ovako uvredljiv, neodgovoran i destruktivan način obraća najvišim državnim funkcionerima, saopštila je poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Branka Marković. 

  • Ivanović: Crna Gora pozdravlja sporazum o trenutnom prekidu vatre Indije i Pakistana
    on 10/05/2025 at 17:36

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, oglasio se povodom postignutog dogovora o trenutnom prekidu vatre između Indije i Pakistana, poručivši da Crna Gora pozdravlja sporazum o trenutnom prekidu vatre između te dvije zemlje.

  • CGO: Definisati nadležnosti i ukinuti pozicije bez jasnih mandata u izvršnoj vlasti
    on 10/05/2025 at 17:31

    Racionalno upravljanje javnim sredstvima zahtijeva da se Zakonom o Vladi precizno definišu nadležnosti članova izvršne vlasti i ukinu pozicije bez jasnih mandata, kao što je ministar bez portfelja, smatraju u Centru za građansko obrazovanje (CGO).

  • Zampeti: Crna Gora u najzahtjevnijoj fazi pregovora, potreban doprinos lokalnih vlasti
    on 10/05/2025 at 10:54

    Herceg Novi i Ulcinj obilježili su Dan Evrope kulturnom manifestacijom „Noć tvrđava“, realizovanu uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, kroz inicijativu „Opštine za EU“. Zamjenica ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori Laura Zampeti poručila je da je ovo kritičan trenutak kada je Crna Gora ušla u najzahtjevniju fazu pristipanja EU i kada su zemlji potrebni doprinos i podrška lokalnih vlasti i zajednica da bi krenula naprijed i u istom smjeru. Ambasador Austrije u Crnoj Gori Kristijan Štajner poručio je da su investicije veoma važne i da treba da se sprovode na transparentan način za lokalno stanovništvo.