ROMSKI NOVINARI

Kroz projekat “Od Roma za Rome – medijska promocija prava Roma” troje mladih iz romske zajednice pocelo je da se bavi novinarstvom i radi u prvom romskom portalu RomaNet. Oni su uradili i istrazivanje koje je pokazalo da 47 odsto od 150 anketiranih Roma nema povjerenje u crnogorske medije, a svaki sesti ne prati ni jedan medij.

Romska organizacija mladih ,,Koracajte sa nama – Phiren Amenca” danas je u EU info centru odrzala konferenciju povodom predstavljaja projekta “Od Roma za Rome – medijska promocija prava Roma” koji je finansijski podrzala organizacija European Endowment for Democracy, a u okviru kojeg je redizajniran i osnazen prvi romski portal RomaNet.

Na konferenciji su predstavljeni ocekivani rezultati projekta, kao i dosadasnje projektne aktivnosti koje su realizovane.

“Projekat je zapoceo u martu ove godine. Kroz projekat smo osnazili troje mladih iz romske zajednice da se bave novinarstvom. Oni su prosli obuku novinarstva od tri mjeseca nakon cega su od septembra ove godine zapoceli svoj profesionalni angazman na portalu RomaNet”, objasnio je izvrsni direktor NVO Phiren Amenca, Elvis Berisa i dodao da su kroz projekat obezbjedili potrebnu opremu za kreiranje video sadrzaja istucuci da novinari nastoje da kreiraju multimedijalne sadrzaje.

Berisa je na konfrenciji kazao da je RomaNet prvi romski medij koji svakodnevno proizvodi i objavljuje sadrzaje poput kratke vijesti, ali i druge vece istrazivacke price iz romske zajednice. Na portalu poseban fokus se daje, kaze Berisa, promovisanju pozitivnih primjera iz romske zajednice koji se obrazuju ili su uspjesni u svojim svakodnevnim poslovima.

Novinar portala RomaNet Serdan Baftijari kaze da je kroz dosadasnji rad na portalu imao mogucnost da prikaze drugaciji ugao mjesta iz kojeg dolazi, a koji u javnost vazi za kvart u kome “stranci” nijesu dobrodosli.

“Neuskladenost fotografija sa temom kada se pise o Romima je veoma cest slucaj. Tako recimo, kada god se govori o Romima imamo priliku da vidimo inserte I fotografije iz arhive medija, a koji se odnose samo na kamp Konik gdje su djeca polubosa ili polugola. Ponosan sam sto sam kroz moju reportazu uspio da prikazem zivot mladih Roma koji zive na Koniku, gdje oni izlaze I sta rade u slobodno vrijeme” objasnio je Baftijari I dodao da je podjedno ponosan i na prici koju je radio sa jednim od najuspjesnijih preduzetnika Roma u Crnoj Gori jer, kako kaze, upravo je to ono sto danas nedostaje medijima u Crnoj Gori.

Baftijari je takode predstavio rezultate istrazivanja o inkluziji mladih Roma u Crnoj Gori u okviru kojeg je posvecen i dio oko percepcije mladih Roma o medijima. Istrazivanje je radeno u pet opstina na uzorku od 150 mladih Roma i Romkinja.

“Svaki sesti ispitanik uopste nema povjerenje u medije u Crnoj Gori dok oko 53% uglavnom imaju povjerenje. Dosta zabrinjavajuci podatak je da svaki 6 ispitanik uopste ne prati nijedan crnogorski medij”, objasnio je Baftijari i dodao da mladi koji zele da dodu do informacija koje njih zanimaju to rade preko drustvenih mreza i to 37% ispitanika i putem televizije njih 38%, dok preko radia i stampanih medija mnogo manje”.

RomaNet, prvi romski portal

Poseban fokus konferencije bio je na predstavljanju portala RomaNet koji je pokrenut od septembra ove godine.

“RomaNet je prvi romski portal u Crnoj Gori koji je pokrenut od strane obrazovanih Roma i Romkinja sa ciljem da objektivno i tacno informise o svakodnevnim desavanjima u zemlji i svijetu o najznacajnijim temama sa posebnim fokusom u sferi zivota romske zajednice”, kazala je Violeta Hajrizaj, novinarka portala RomaNet.

Redakcija portala Romanet ce, osim na crnogorskom jeziku, najznacajnije objavljene sadrzaje prevoditi i objaviti i na romskom jeziku. Ova mlada novinarka portala RomaNet objasnila je da ce, osim svakodnevnih tema, promovisati i pozitivne primjere iz romske zajednice kroz rubriku “Putokaz” sa ciljem da se utice na suzbijanje predrasuda i stereotipa o ovoj zajednici.

“Problemi sa kojima se romska zajednica svakodnevno suocava sada su znacajno vidljiviji. Portal RomaNet je u prvoj sedmici rada ukazao na nedostatak “lezecih policajaca” u romskom naselju. Nakon 10 dana nedostatak je rijesen i ovo je za nasu redakciju bio prvi rezultat koji smo ostvarili u prvoj nedelji rada, ali i veliki vjetar u leda da nastavimo dalje”, ispricala je Violeta.

ZAUSTAVITI AIDS

Predstavnici Glavnog grada, opstina Bar i Bijelo Polje i UNAIDS-a potpisali su Parisku deklaraciju, koja, kako je saopsteno, ima za cilj okoncanje epidemije AIDS-a u svijetu.

Deklaraciju su, na inicijativu nevladinih organizacija CAZAS i Juventas, potpisali gradonacelnik Glavnog grada Ivan Vukovic, predsjednici opsina Bar i Bijelo Polje Dusan Raicevic i Petar Smolovic, kao i predstavnik UNAIDS-a Konstantin Vojtsekhovic.

Gradonacelnik Glavnog grada Ivan Vukovic je, nakon potpisivanja Deklaracije, kazao da je HIV tema o kojoj se u Crnoj Gori, kao tradicionalnom drustvu, nerado govori, navodeci da su teme vezane za seksualno-prenosive bolesti i dalje u znacajnoj mjeri tabu.

“Mi smo odlucili da ne zatvaramo oci pred problemom, nego da se uhvatimo u kostac sa njim i na ovaj nacin dajemo institucionalni odgovor u skladu sa onim sto su ciljevi i principi djelovanja na globalnom nivou”, istakao je Vukovic.

On je ukazao da je u Crnoj Gori, prema zvanicnim statitstikama, vise od 250 ljudi koji su nosioci HIV virusa, navodeci da ce im potpisivanjem Pariske deklaracije, pruziti bolju institucionalnu podrsku.

“Najprije je vazno uciniti ljude svjesnim problema koji imaju, jer to vrlo cesto razlog zbog kog se virus siri. a onda i ljudima za kojima se konstatuje da imaju problem te vrste, ponuditi im svu potrebnu zastitu. Glavni grad ce vrijedno raditi na tome”, rekao je Vukovic.

On je ocijenio da je jako vazno intenzivirati aktivnosti na planu organizacije razlicitih edukativnih programa koji se ticu prevencije HIV-a, sa ucenicima srednjih skola i studentima.

Predstavnik UNAIDS-a, Konstantin Vojtsekovic, cestitao je Crnoj Gori sto se pridruzila inicijativi “Fast-track cities” kao odgovoru na prevenciju HIV-a.

“Siguran sam da to sto je Crna Gora prva na Balkanu potpisala Parisku deklaraciju ne stvara samo mogucnosti za crnogorske gradane da ubrazaju odgovor na HIV virus, vec da sire znanje i da dijele iskustva u rjesavanju ovog komplikovanog problema”, istakao je on.

Predsjednik Opstine Bar Dusan Raicevic, kazao je da Crna Gora, potpisvanjem Pariske deklaracije, potrduje jasno opredjeljenje da bude dio razvijenog svijeta i da prati ono sto je vec 300 gradova u Evropi podrzalo kroz inicijativu “Fast-track cities”.

“Zajednicki cemo se zalagati da na lokalnom niovu sprovodimo akcione planove koji za cilj imaju razmjenu iskustava sa drugim gradovima potpisnicima Pariske deklaracije, da cemo sprovoditi niz aktivnosti u pravcu edukacije nasih najmladih, i da cemo zajednicki ici u pravcu rusenja stigmi i diskriminacije osoba koje su zarazene sa HIV virusom”, istakao je Raicevic.

On je kazao da im je zelja da o tom problemu govore kao o medicinskom, a ne kao o moralnom.

“Siguran sam da cemo na tom putu imati podrsku svih faktora koji su danas prisutni, i da cemo zajednicki kroz rad i razmjenu iskustava sa drugim gradovima moci da idemo dalje u pravu unapredenja svih oblasti sa ciljem smanjenja pojave HIV virusa u nasim sredinama”, kazao je Raicevic.

Predsjednik Opstine Bijelo Polje Petar Smolovic, rekao je da su potpisvanjem Pariske deklaracije svjesni da ce pomoci ne samo u sprjecavanju sirenja virusa HIV-a, nego i da ce pomoci lijecenje oboljelih, ali i destigmatizaciju ove pojave i bolesti.

“Svjesni smo, iako na sjeveru Crne Gore imamo procentualno manju zastupljenost ovog virusa, da samo zajednickom borbom svih u Crnoj Gori i meduregionalnom saradnjom mozemo se potruditi da ispunimo cilj, a to je totalno izlijecenje svih do 2030. godine, sto je jedan od Mijenijumskih ciljeva”, naveo je Smolovic.

Izvrsni direktor Alijanse za javno zdravlje Ukrajina Andrej Klepikov, kazao je da su Parisku deklaraciju prvi put potpisala tri grada jedne drzave, sto do sada nije bio slucaj.

“Ovo je dokaz privrzenosti Crne Gore. Zelio bih naglasim i ulogu civilnog drustva u borbi protiv HIV virusa. Civilno drustvo je kljucni partner. Ponosni smo sto saradujemo sa CAZAS-om i Juventasom”, naveo je Klepikov.

On je pozvao potpisnike Pariske deklaracije na konferenciju, koja ce biti odrzana 6. decembra u Kijevu, a kojoj ce prisustvovati svi predstanici potpisnici Pariske Deklaracije.

Izvrsni direktor CAZAS-a Miso Pejkovic kazao je da su u toj organizaciji, u proteklih 20 godina rada, imali priliku da svjedoce znacajnom napretku prevencije HIV/AIDS-a u Crnoj Gori.

On je porucio da ce se efikasnim pristupom prevenciji, pruzanju podrske programa, kojima su usmjereni na HIV, tuberkolozu i virusne hepatitise boriti sa stigmom, koja, kako je naveo, ostaje globalna prepreka u efikasnom odgovoru na HIV i ostvarivanju zadatih ciljeva.

“Civilni sektor i udruzenja pacijenata su neizostavan resurs u sprovodenju programa i ne smijemo zaboraviti da samo ako se adekvatno odgovori na potrebe ranjivih grupa, mozemo govoriti o napretku”, porucio je Pejkovic.

Izvrsna direktorica Juventasa Ivana Vujovic, kazala je kad je u pitanju HIV/AIDS da to nije samo zdravstveno pitanje, isticuci da je potrebno da i sira zajednica bude ukljucena u rjesavanje tog problema.

“Upravo zbog toga je vazno da pristup HIV/AIDS-u bude integrisan i da bude decentralizovan i ne pripada samo medicinskim ustanovama. Zbog toga je izuzetno vazan ovaj dan kada imamo predstavnike tri najveca grada u Crnoj Groi, koji potpisuju Parisku deklaraciju i preuzimanje obaveze da pokrenu odredene inicijative na lokalnom nivou, kojima ce se uticati kako na prevenciju, tako i na podrsku osobama koje zive sa HIV-om”, rekla je Vujovic.

Ona je ocijenila da akcenat dalje treba staviti na ranjive grupe, koje su, kako je pojasnila, sirom do svijeta do sada bile izostavljene iz strategija, i nisu bile dovoljno prioritetne i ukazala da nije slucajno sto Crna Gora ulaze toliko paznje u pitanje HIV/AIDS-a.

“Mi se u ovom momentu nalazimo na poziciji zemlje koja je visoko opterecena HIV/AIDS-om i ukoliko ne bi bilo ovakvih intervencija na lokalnom niovu, na centralnom niovou, bili bismo u jako nezavidnoj situaciji”, zakljucila je Vujovic.

MARKOVIC U MADRIDU

Samo nekoliko dana od kada je i zvanicno preuzela novu funkcju, predsjednica Evropske Komisije, porucila premijeru Dusku Markovicu da Crna Gora od novog saziva evropske Vlade, ima snaznu podrsku da nastavi sa reformama. Evropska komisija snazno podrzava evropski put Crne Gore i integracija Zapadnog Balkana nece biti sporna, porucila je predsjednica komisije Ursula fon der Lajen tokom susreta sa premijerom Duskom Markovicem u Madridu, na marginama globalne konferencije o klimatskim promjenama.

Ona vjeruje u nasu sposobnost i motivisanost da nastavimo ovako snaznu dinamiku, da buducnost Crne Gore u integracionom procesu nije sporna, a sasvim je sigurno da nece biti sporna ni evropska perspektiva Zapadnog Balkana.

Istu poruku Markovic je cuo i od premijera Norveske, Estonije, Poljske i Grcke. Ipak, glavna tema konferencije su klimatske promjene. Pred oko 70 svjetskih zvanicnika prvi covek Ujedinjenih nacija, porucio je da je situacija alarmantna i da su neophodne hitne mjere kako bi se izbjegla katastrofa.

“Crna Gora ostaje snazno posvecena poboljsanju zastite zivotne sredine, kvalitetu ekosistema, zastiti biljnih i zivotinjskih vrsta, racionalnom i adekvatnom koriscenju prirodnih resursa, te ulaganju u ciste izvore energije. Jedini prihvatljivi put za nas je onaj koji je baziran na odrzivom razvoju, sa odgovornim i pazljivim uticajem na zivotnu sredinu i promjenu klime”, saopstio je predsjednik Vlade Dusko Markovic danas u Madridu na sastanku lidera odrzanog u sklopu XXV Konferencije (COP25) Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime (UNFCCC).

Markovic je rekao da Crna Gora, koja je Ustavom odredena kao ekoloska drzava, dijeli posvecenost medunarodne zajednice trazenju najboljih odgovora na klimatske promjene.

,,Vlada je, nakon sirokih konsultacija, nedavno utvrdila Predlog zakona o zastiti od negativnih uticaja klimatskih promjena. Ucinili smo to jer iskreno vjerujemo da borba za zastitu zivotne sredine nije samo nasa medunarodna obaveza, vec interes ove i generacija koje dolaze” – porucio je predsjednik Vlade.

Markovic je u rekao da je Crna Gora je dugorocno planirala razvoj na principima niskih nivoa emisija gasova s efektom staklene baste, kao i razvoj ekonomije otporne na klimatske promjene.

,,Nas udio u globalnim emisijama je izuzetno mali – svega 0,009%. Dodatno smo definisali izuzetno ambiciozan cilj njihove redukcije od najmanje 30% u periodu do 2030. godine, (u odnosu na nivo iz 1990.), zeleci da posaljemo odlucnu i jasnu poruku – ucinicemo sve sto je u nasoj moci. Crnogorska ekonomija vec nekoliko godina biljezi dinamican rast, sa projektovanim ulaganjem od preko 1,7 milijardi eura u zastitu zivotne sredine. Prvenstveno kroz kapitalne razvojne projekte u oblasti energetike, saobracaja, turizma, industrije i poljoprivrede”, porucio je Markovic u Madridu.

Po zavrsetku konferencije premijer je novinarima rekao da je Crna Gora kao mala drzava pokazala ne samo zelju nego je potvrdila i svoju spremnost i konkretne politike na planu zastite zivotne sredine I suocavanja sa klimatskim promjenama.

,,Dakle nema dileme da cemo mi do 2030. godine ispuniti nase obaveze o smanjenju negativnih emisija” – zakljucio je Markovic dodavsi da je cinjenica da je Crna Gora jedina drzava u Evropi koja je donijela Zakon o zastiti od negativnih uticaja klimatskih promena i da je to dobar primjer odgovornog odnosa nase zemlje.

Markovic razgovarao sa premijerom Estonije Jirijem Ratasom

Premijer Markovic sastao se na marginama konferencije o klimatskim promjenama COP25 sa estonskim kolegom Jirijem Ratasom.

Premijeri su razgovarali o mogucnostima daljeg jacanja bilateralne saradnje i saradnje unutar NATO-a, narocito kad je u pitanju sajber bezbjednost, suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, ali i unapredenje IT infrastrukture i razvoj digitalne ekonomije u kojima Estonija ima komparativne prednosti.

Razmijenili su i misljenja o integraciji Crne Gore i Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, cemu ce Estonija davati snazan podsticaj nastavljajuci cvrstu podrsku evropskoj integraciji Crne Gore i ostalih zemalja regiona.

Premijeri su dogovorili skoru posjetu predsjednika Vlade Estonije u cilju konkretizacije ekonomske, bezbjednosne i saradnje u razvoju digitalne agende.

DF PREDLAZE

Demokratski front (DF) ponovo je predlozio da se u Crnoj Gori uvede novi praznik, 13. novembar – Dan Petra Drugog Petrovica Njegosa, crnogorski praznik kulture.

DF je taj predlog aktuelizovao i u oktobru prosle godine, ali je crnogorski parlament odbio da o tome raspravlja.

Predvideno je da se taj dan obiljezi odrzavanjem kulturnih i drugih manifestacija koji ce biti posveceni Njegosu, na kojima ce se afirmisati njegovo stvaralastvo.

Izmjenama Zakona o drzavnim i drugim praznicima, koji se nalaze u skupstinskoj proceduri, DF predlaze novi praznik sa ciljem da se afirmise kultura i stvaralastvo jedne od najvaznijih licnosti Crne Gore, vladara, vladike, pjesnika i filozofa.

“Njegova djela svrastavaju se u red najznacajnijih djela juznoslovenske i svjetske knjizevnosti. Njegovo bogato kulturno stvaralastvo na najbolji nacin promovisalo je i promovise Crnu Goru u svijetu unazad dva vijeka, a cinjenica da su njegova djela prevedena na mnoge strane jezike dokazuje njegovu knjizevnu velicinu, univerzalnost i neprolaznost”, kaze se u obrazlozenju.

Istice se da Njegosevo knjizevno djelo promovise najvece ljudske vrijednosti na kojima su izgradeni savremeni svijet i drustvo, a to su sloboda licnosti, borba za slobodu, plemenitost, junastvo i cojstvo, sloboda kao uslov jednakosti.

Navodi se da je zbog velicine njegovog lika i djela Petar drugi Petrovic Njegos postao najprepoznatljiviji simbol Crne Gore i zasluzuje da se dan njegovog rodenja proglasi crnogorskim praznikom kulture.

“Tako bi se i u buducem periodu, generacijama koje dolaze, priblicio znacaj njegovih djela, koja na ponos svakoga u Crnoj Gori stoje u ravan sa najznacajnim djelima svjetske knjizevnosti, a Njegos se cijeni u svjetskoj knjizevnosti kao jedan od najvecih velikana”, kaze se u obrazlozenju.

Izmjena Zakona o drzavnim i drugim praznicima predlozili su 17 poslanika DF-a.

PRIJE SUDA

Alternativni nacini rjesavanja sporova omogucavaju gradanima da brze, jeftinije i efikasnije rijese svoj spor pred Centrom za posredovanje Crne Gore.

Izvrsna direktorica Centra za posredovanje Crne Gore Marina Lutovac je, povodom obiljezavanja Nedjelje medijacije, saopstila da ce prva nedjelja decembra biti posvecena alternativnim nacinima rjesavanja sporova tokom koje ce se organizovati niz dogadaja, u cilju informisanja gradana i strucne javnosti, kao i da ce to postati redovna manifestacija.

“Tokom nedjelje posvecene medijaciji, u Privrednom sudu i Osnovnom sudu u Podgorici, organizujemo susret sa studentima Pravnog fakulteta, kao i niz promotivnih aktivnosti u cilju informisanja javnosti o institutu posredovanja, radu centra za posredovanje, normativnom okviru, strateskim dokumentima i sl. Za nas je veoma znacajan i Okrugli sto o skolskoj medijaciji koji cemo organizovati u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, na kome ce biti prezentovana iskustva Norveske, Hrvatske i Srbije u primjeni skolske medijacije. Naime, Centar za posredovanje je pokrenuo projekat uvodenja skolske medijacije u cetiri osnovne skole u Crnoj Gori, shodno programu akreditovanom od strane Zavoda za skolstvo”, navela je Lutovac.

Ona je pojasnila da je posredovanje neformalni, ali struktuisani postupak u kojem dvije strane, koje su u sporu, uz pomoc trece neutralne strane-posrednika pokusavaju da rijese spor i to na nacin da obje strane budu zadovoljne rjesenjem.

“U posredovanju/medijaciji nema niti pobjednika, niti pobjedenih, sto je jedna od prednosti u odnosu na sudski postupak, jer u postupku posredovanja, stranke su te koje donose rjesenje. Postupak posredovanja traje mnogo krace i jeftiniji je. Posredovanje je na neki nacin dopuna sudskom postupku, gradanima se pruza mogucnost izbora izmedu rjesavanja spornog odnosa putem posredovanja ili u sudskom postupku”, navela je Lutovac.

Ona je objasnila da gradani, ukoliko ni u postupku medijacije ne uspiju da rijese spor, imaju mogucnost koriscenja sudske zastite.

Lutovac je kazala da se postupak medijacije moze pokrenuti na dva nacina.

“Prvi nacin je da sudija, kada procijeni da je predmet medijabilan ili kada je to propisano zakonom, uputi predmet Centru za posredovanje, nakon cega kontaktiramo obje strane radi provjere da li su saglasne da svoj spor pokusaju rijesiti u postupku posredovanja. Da bi se postupak posredovanja sproveo, nuzno je da obje strane pristanu na takav nacin rjesavanja spora”, rekla je Lutovac.

Drugi nacin pokretanja postupka medijacije podrazumijeva, kako je pojasnila, da se gradani direktno obrate Centru za posredovanje prije pokretanja sudskog postupka, podnoseci predlog za pokretanje postupka posredovanja.

“Na sajtu Centra za posredovanje nalazi se predlog za pokretanje postupka posredovanja. Smatramo da je taj nacin, ukoliko je moguce rijesiti spor u postupku posredovanja, za gradane mnogo korisniji i preporucljiviji, kako u pogledu troskova, tako i u pogledu trajanja potupka, tako da iz tog razloga i preporucujemo nasim gradanima da nam se obrate prije pokretanja sudskog postupka”, istakla je Lutovac.

Ona je saopstila da je tokom prethodne godine, Centru za posredovanje upuceno 765 predmeta za posredovanje.

“Tokom ove godine, zakljucno sa 2. decembrom, Centru za posredovanje je upuceno vise od dvije hiljade predmeta, a sve je veci i broj gradana koji se direktno obracaju Centru sa predlogom za pokretanje postupka posredovanja. To je i razlog koji nam daje za pravo da ocekujemo da ce primjena alternativnih nacina rjesavanja sporova, narocito posredovanja/medijacije, biti mnogo veca i da ce se gradani odlucivati da rijese svoj spor pred Centrom za posredovanje”, istakla je Lutovac.

Govoreci o trenutnoj zakonskoj regulativi, kao i o Zakonu o alternativnom rjesavanju sporova (ARS) cije se donosenje ocekuje do kraja godine, ona je kazala da ce u odredenim sporovima, gradani biti obavezni da pokusaju da spor rijese pred Centrom za posredovanje prije pokretanja sudskog postupka, a tek nakon toga pred sudom.

Lutovac je saopstila i da ce Zakon o ARS-u propisivati novi metod alternativnog rjesavanja sporova – rana neutralna ocjena spora, cime ce Crna Gora biti medu prvim drzavama u Evropi koja ce ga razvijati i primjenjivati s tim da se njegova primjena najvise ocekuje u rjesavanju privrednih sporova.

Ona je kazala da se u Registru posrednika koji se vodi kod Ministarstva pravde nalazi 70 posrednika, cija je uloga veoma zahtjevna i odgovorna jer se nerijetko, posebno u posredovanju u porodicnim sporovima, posrednici suocavaju sa veoma teskim emocijama i sudbinama ljudi, sto zahtijeva, kako je rekla, konstantnu specijalizovanu edukaciju i profesionalno usavrsavanje.

“Uspjesnost se ne mjeri samo time da li je postignut sporazum ili ne. Za nas jeste znacajno da je sporazum postignut, medutim za nas je veoma vazno, zbog daljih buducih odnosa, i to da smo uspjeli u tome da stranke uspostave komunikaciju i da sagledaju spor iz ugla one druge strane u sporu”, navela je Lutovac.

Ona je kazala da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo pravde, svjesni znacaja primjene alternativnih nacina rjesavanja sporova u cilju unapredenja efikasnosti pravosuda i unapredenja pristupa pravdi, zapocela proces sveopste reforme u oblasti alternativnog rjesavanja sporova, donoseci strateska dokumenta – Srednjorocni program rada Vlade 2018.-2020. i program razvoja alternativnih nacina rjesavanja sporova 2019.-2021. Vlada je takode formirala Savjet za podsticanje i unapredenje primjene alternativnih nacina rjesavanja sporova, koji cine predstavnici relevantnih institucija, i na cijem celu se nalazi potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pazin.

“Drzava je pokazala spremnost za dalje unapredenje primjene posredovanja u Crnoj Gori u cilju unapredenja pristupa pravdi gradanima Crne Gore, propisujuci besplatno posredovanje u porodicnim sporovima, sporovima u kojima je tuzena drzava i u krivicnim stvarima u kojima se kao pocinilac javlja maloljetnik. To je nacin na koji drzava podstice i daje svoj doprinos da se poveca broj predmeta koji se rjesavaju u postupku posredovanja”, navela je Lutovac.

Ona je istakla da Centar za posredovanje, u saradnji sa Savjetom Evrope, priprema Eticki kodeks medijatora koji ce biti uskladen sa Evropskim etickim kodeksom, kao i da imaju dobru saradnju i podrsku relevantnih medunarodnih partnera.

Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Zeljka Jovovic, istakla je da je postupak posredovanja od izuzetne vaznosti za stranke u postupku, ali i da je znacajan i za rad sudova.

Ona je navela da je Osnovni sud u Podgorici, kao i drugi sudovi, prepoznao znacaj posredovanja, sto nastoje pribliziti gradanima kroz dostavu flajera na informativnim punktovima u samom sudu.

Jovovic je navela da je tokom ove godine, u odnosu na prethodnu, poslato 30 odsto vise predmeta na postupak posredovanja.

“U prethodnoj godini Centru za posredovanje je poslato je 427 predmeta, a u 2019.godini, do sada, je poslato 697 predmeta, sto znaci 30 odsto vise nego prethodne godine. Upravo ta cinjenica pokazuje interesovanje sudija i njihovo zalaganje za uspjesno rjesavanje predmeta putem posredovanja”, istakla je Jovovic.

Ona je rekla da se na taj nacin doprinosi efikasnijem i azurnijem radu sudova, jer ce, kako je pojasnila, sudije imati manje postupaka za rjesavanje koji idu u redovnu proceduru.

URA PORUCILA

Gradanski pokret URA nece odustati od namjere da svako dijete u Crnoj Gori prima djecji dodatak, jer je to obaveza socijalno odgovorne i pravedne drzave, pa jos jednom apelujemo na Vladu Crne Gore da se uvrste sredstva za isplatu djecjih dodataka, porucila je danas potpredsjednica ove partije Suada Zoronjic.

Podsjeca da je URA jos 2015. godine predlozila izmjene Zakona o socijalnoj i djecjoj zastiti koje bi omogucile da sva djeca u Crnoj Gori opet primaju djecji dodatak, a da ona djeca koja su u stanju materijalnih i posebnih potreba primaju vece naknade nego do sada.

“Nasa namjera jeste da svako dijete u Crnoj Gori do navrsene 15. godine, odnosno da tokom redovnog skolovanja u osnovnoj skoli prima djecji dodatak. Kako je osnovno skolsko obrazovanje obavezno, a drzava nije omogucila mehanizme da svoj djeci omoguci besplatne uzbenike za ovaj nivo obrazovanja, smatramo da se na ovaj nacin dijelom prevazilazi taj nedostatak. Usvajanjem zakona drzava bi pokazala solidarnost i sa roditeljima, i pruzila bi potrebnu pomoc prilikom podizanja djece. Izmjene bi omogucile i da svako dijete u Crnoj Gori u jednom periodu ostvari pravo na primanje djecjeg dodatka”, porucila je Zoronjic.

Istice i da je namjera URE da djeca koja su u stanju materijalnih i posebnih potreba primaju do 50 odsto vece naknade nego do sada.