IZBORNO ZAKONODAVSTVO

Radni odbori 2 i 3 razmatrace Predlog izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji i konacna rjesenja predloziti Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, dogovoreno je na sjednici tog skupstinskog tijela.

Sedam clanova Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva podrzali su tu odluku, dok su cetiri opoziciona clana bila protiv.

Predsjednik Odbora Branimir Gvozdenovic kazao je da je prirodno da stvari treba dodatno pogledati, ukoliko svi zele kvalitetna zakonska rjesenja.

On je pitao clanove Odbora da li su saglasni sa tim da sve o cemu su danas razgovarali bude razmotreno u okviru radnih odbora 2 i 3, uz zahtjev predsjednicima tih tijela da ubrzaju te rokove.

Gvozdenovic je kazao da odbori 2 i 3 treba da intenziviraju rad oko Predloga izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji, jer postoji politicki jasan stav da svi zele da unaprijede te stvari.

Profesor Dorde Blazic smatra da je potrebno prolongiranje roka za zavrsetak rada Odbora.

“Rok je isuvise kratak da bi jedan ovakav posao bio zavrsen”, naveo je Blazic.

On smatra da su sporne odredene odredbe u Predlogu izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji, koji je predlozila opozicija.

“Nijesam bas siguran da imamo jasna rjesenja, sa jasnim mogucim ishodima, ako dode do toga. Molio bih da se vodi racuna o polozaju lokalne samouprave u ustavno-pravnom sistemu. Ovo je za mene zadiranje u autonomiju lokalne samouprave. Moraju se traziti neki drugi mehanizmi”, naveo je Blazic.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica kazao je da se predlozenim rjesenjima apsloutno ne zalazi u autonomiju lokalne samouprave.

Prema njegovim rijecima, Predlog izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji ne narusava Ustav i nista nije prenijeto sa lokalnog na centralni nivo.

“Ne mozemo ovdje da uvedemo zakon o lokalnoj samoupravi. Ovo je materija zakona o teritorijalnoj organizaciji”, naveo je Koprivica.

On smatra da predlozene izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji nijesu samo znacajne za odredivanje birackih mjesta i podrucja i punu implementaciju Zakona o birackom spisku, nego i za funkcionisanje zdravstvenog sistema, kao i realizaciju adresnog registra.

Adrese bb su, kako je ocijenio, veliki problem i bunker za razne zloupotrebe.

Predstavnik Demokrata Vladimir Cadenovic smatra da Predlog izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji, koji je predstavila opozicija, rjesava i otklanja jedan veliki nedostatak, jer, kako je naveo, oko 300 hiljada biraca ima adresu bb.

Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Zivkovic ocijenio je da predlog opozicije ima dosta manjkavosti.

“Ima dosta neusaglasenosti sa Zakonom o lokalnoj samoupravi. Adrese bb ne mogu uticati na tacnost vodenja birackog spiska”, smatra Zivkovic.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugosa zamolio je da se sjednice Odbora za izbornu reforme ne koriste za promociju partijskih interesa, nego da se clanovi fokusiraju na dogovor oko zajednickih rjesenja.

“Kolegama koji u radnom odboru 2, odnosno 3, budu diskutovali o ovom predlogu zakona sugerisem da pogledaju zakone o lokalnoj samoupravi i o drzavnoj upravi”, naveo je Mugosa.

On je istakao da treba da donose sistemska, a ne ad hoc rjesenja.

“Ovo ne mijenjamo samo zbog izbora sljedece godine, nego da se dogovorimo oko rjesenja koja bi trebalo da su dugorocno odrziva, da nas ne dovode u situaciju da iz godine u godinu mi mijenjamo zakone znacajne za izborni process”, naveo je Mugosa.

Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju saglasan je da se mora obratiti paznja na rok za zavrsetak rada Odbora.

“Svi poslanici u Odboru preuzimaju ozbiljnu odgovornost ako to tijelo do 15. novembra ne zavrsi sa radom, a nece zavrsiti. Odnosno on moze zavrsiti, ali nece obaviti zadatak koji mu je dat i to ne zbog nekog nezalaganja, vec zato sto smo preuzeli da za mjesec uradimo nesto za sta treba makar nekoliko mjeseci”, naveo je Koprivica.

Zbog toga, kako je naglasio, treba produziti rok.
“Predlozili smo 31. decembar iz vise razloga”, rekao je Koprivica.

Govoreci o Predlogu izmjena i dopuna zakona o teritorijalnoj organizaciji, on je naveo da u politickom smislu ne postoji problem.

“Shvatio sam gospodina Zivkovica da je to sto je opozicija predlozila politicki prihvatljivo i da treba da se naprave pravne intervencije na Predlogu”, kazao je Koprivica.

Koordinator radnog odbora 2, koji se bavi izmjenama i dopunama Zakona o birackom spisku, Genci Nimanbegu istakao je da ne treba da se umanjuju prava lokalnih samouprava.

“Predlozenim tekstom nijesam siguran da, bar u dva clana, mi to nemamo”, kazao je Nimanbegu.

Kako je naveo, problematika adresa bb nije nikakva afera, to toliko ne utice na kvalitet izbornog procesa.

“Postoji spremnost svih strana da se u lokalnim samoupravama preduzmu mjere da se to rijesi”, dodao je Nimanbegu.

PREDSJEDNISTVO NOVE

Demokratski front (DF) treba kolegama iz opozicije da uputi poziv na dogovor oko datuma pocetka protesta, smatra Predsjednistvo Nove srpske demokratije, ali, kako su kazali, nakon sto definitivno izadu iz Radne grupe za reformu izbornog zakonodavstva, ukoliko rezim ne pristane na formiranje Tehnicke vlade.

Na sjednici predsjednistva Nove srpske demokratije razmatrana je trenutna politicka situacija u zemlji kao i stranacke aktivnosti koje su obavljene u prethodnom periodu.

Kako je saopsteno iz te stranke, clanovi predsjednistva su izmedu dvije sjednice obisli najveci dio opstinskih odbora i tom prilikom je registrovano ogromno i snazno raspolozenje prema protestima, kao vaninstitucionalnom metodu borbe protiv rezima.

“Predsjednistvo je zauzelo stav da DF treba da kolegama iz opozicije, nakon sto definitivno izadu iz Radne grupe za reformu izbornog zakonodavstva, ukoliko rezim ne pristane na formiranje Tehnicke vlade, uputi poziv na dogovor oko datuma pocetka protesta” zakljucuje se u saopstenju.

LJULJDURAJ BIVSIM CLANOVIMA

Clan Predsjednistva Socijalisticke narodne partije (SNP) Kolja Ljuljduraj onima koji ovih dana napustaju tu stranku a medu kojima ima i osnivaca partije porucuje da neki od njih politicki postoje zahvaljujuci SNP-u, sve sto imaju zaradili su od te partije i da ipak znaju da bez SNP-a nema nove vlasti.

Podsjecamo clanske karte SNP-a vratili su jedan od osnivaca te partije Branko Ivanovic i jos trojica odbornika u kotorskoj Skupstini Milorad Vuksic, Mico Dobrisa i Aleksandra Sindik.

Ljuljduraj u saopstenju dostavljenom medijima navodi da osjeca ljudsku obavezu da im se, kao jedan od osnivaca partije, obrati kao dojucerasnji partijski drug i saborac u svemu sto je SNP od svog osnivanja pretrpjela.

Zajedno su, kaze prosli i napade i ucjene i prijetnje i svako drugo maltretiranje, kako od vlasti tako i od partijskih kolega koji su iz ovih ili onih razloga napustali SNP.

“Vrlo sam zacuden danas, nakon svega, da neki od vas koji politicki postojite zahvaljujuci SNP-u, tako nastupate. Pozivate i prozivate a ne znate ni vi sami zasto. Da vam nije bilo lose od SNP-a, mozda? Na SNP-u ste zaradili sve sto imate. I nacionalne penzije, i poslanicke mandate, i mjesta gradonacelnika i ostale privilegije koje uz to idu”, kazao je Ljuljduraj.

Jedino, kako istice, on nikad nista dobio nije.

“I neka nijesam, jer vas sve zajedno danas mogu pogledati u oci, i vas i cijelu Crnu Goru. Nisam izdao i nijesam se prodao nikad, a znate i vi vrlo dobro kroz sta sam sve prolazio, ja i moja porodica i moji prijatelji. I prijetili su i ucjenjivali i nudili, ali uvijek sam rekao ne, jer vjernost SNP-u i politici koju ona zastupa, nema cijenu”, dodaje Ljuljduraj.

Tako su, kako je kazao, razmisljali i oni koji danas napustaju SNP.

“Znam jer ste tako govorili. Sto vam bi sada, nije mi jasno. Ne mozete reci da je vama svima bilo teze nego Kolji Ljuljduraju u Tuzima, ili Zaimu Licini u Petnjici, ili Andriji u Ulcinju.

Ljuljduraj im porucuje da ipak znaju da bez SNP-a nema nove vlasti.

“SNP je, nakon svih udaraca do sada, jos jaca i jos odlucnija u svojoj borbi za bolji zivot svih gradana Crne Gore. Tako je bilo od osnivanja do danas, tako ce biti i ubuduce. Zato, ostavite se prozivanja i pisanja. Znamo se dobro”, zakljucio je Ljuljduraj.

PAZIN

Potpredsjednik Vlade Zoran Pazin rekao je da u najvisem interesu Crne Gore nije samo brzo pristupanje Evropskoj uniji (EU), vec prije svega da sto prije bude interno spremna za clanstvo, ispunjavajuci prethodno sve kriterijume, narocito u oblasti vladavine prava, koja je temelj i preduslov evropskog kvaliteta zivota.

Pazin je to saopstio tokom sastanka sa visokim zvanicnicima Zapadnog Balkana, zemalja clanica EU i evropskih institucija, koji Svjetski ekonomski forum organizuje u Zenevi, pod nazivom “Strateski dijalog za Zapadni Balkan”.

On je naglasio da je sustina evropske politike Crne Gore ostvarenje viseg zivotnog standarda gradana i izgradnja drustva koje funkcionise po pravilima koja vaze u najrazvijenijim evropskim demokratijama.

Dodao je, medutim, da je do pozitivne transformacije drustva moguce doci samo kroz proces koji nesmetano tece i kojem jednako iskreno pristupaju obje strane, i Crna Gora i njeni evropski partneri.

Vrednovati realan napredak Crne Gore

“Crna Gora nikada u svom dugom istorijskom trajanju nista nije dobila nezasluzeno, pa to ne ocekujemo ni ovoga puta. Naprotiv, istrajno sustinski radimo na izgradnji drustva u kojem se postuju evropska pravila i standardi. Ipak, ono sto ocekujemo od evropskih partnera jeste da prepoznaju i vrednuju realan napredak koji Crna Gora ostvaruje u vladavini prava i drugim oblastima”, saopstio je on.

Govoreci o rezervisanom stavu u pogledu politike prosirenja EU, prevashodno Francuske, Pazin je ocijenio legitimnim razmatranje efikasnijeg nacina funkcionisanja same Unije, dodajuci medutim da zivot u Crnoj Gori i nasem regionu ne moze biti zamrznut zbog nezainteresovanosti Evropske unije, vec da je u zajednickom interesu Evropske unije i Zapadnog Balkana da paralelno sa tim procesom bude nastavljen i proces evropske integracije naseg regiona.

Naglasio je da bilo koji drugi scenario ostavlja prostor za porast uticaja antievropskih i populistickih snaga u okviru pojedinih politickih struktura u drzavi, ali i drugih zainteresovanih subjekata izvan drzave.

On je dodao da ideje o kojima se govori u posljednje vrijeme u kontekstu reforme pregovarackog okvira, kao sto je takozvani princip reverzibilnosti, ne predstajaju odrzivo rjesenje, imajuci u vidu utvrdene principe medunarodnog prava i vec usvojene pregovaracke pozicije Evropske unije i Crne Gore, koje su 2012. godine odobrene od strane svih drzava clanica EU.

Potpredsjednik Pazin je naglasio znacajnu ulogu koju u promociji evropskih vrijednosti ima Njemacka, kao i druge partnerske drzave, medu kojima posebno SAD.

Dobrosusjedski odnosi prioritet

“Potpredsjednik je posebno izrazio zahvalnost za podrsku evropskoj integraciji Crne Gore od drzava clanica Visegradske grupe, ciji su visoki predstavnici takode prisustvovali sastanku. U tom kontekstu, naglasio je da je dosadasnji njemacki princip evrointegracije “strogo, ali pravicno” davao konkretne rezultate i da to moze biti nacin nastavka odnosa Evropske unije i prema ostalim drzavama aspirantima za clanstvo u EU”, saopsteno je iz Vlade.

Govoreci o nedavnom usvajanju Deklaracije o takozvanom “mini Sengenu”, od strane Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, on je podsjetio da je Crnoj Gori jedan od kljucnih prioriteta jacanje dobrosusjedskih odnosa, zbog cega i daje svoj puni doprinos vec uspostavljenim regionalnim inicijativama, koje za sada ostvaruju ocekivane rezultate upravo u oblastima koje su predmet promocije u okviru inicijative popularnog naziva “mini Sengen”.

On je dodao da ne smatra da takva inicijativa za sobom nosi kvalitetniju integraciju u Evropsku uniju. “Naprotiv, usmjeravaju se vrijeme, energija i snaga drzava regiona na kreiranje neceg sto vec postoji pod drugim nazivima, sa jos nejasnim potencijalom kako nova inicijativa moze doprinijeti evropskoj integraciji drzava regiona”.

Veoma je vazno, podvukao je potpredsjednik, da u procesu pristupanja Evropskoj uniji svakoj drzavi bude omoguceno da napreduje u skladu sa sopstvenim zaslugama i reformskim rezultatima.

“Samo na zaslugama zasnovan napredak ka clanstvu u EU moze biti vjetar u leda stvarnim reformama i osigurati visoku podrska gradana regiona zajednickoj evropskoj buducnosti”, zakljucio je potpredsjednik Pazin.

VRATILI CLANSKE KARTE

Jedan od osnivaca Socijalisticke narodne partije (SNP) Branko Ivanovic i jos trojica odbornika u kotorskoj Skupstini napustili su tu stranku i vratili clanske kartice.

Partiju su napustili odbornici Milorad Vuksic, Mico Dobrisa i Aleksandra Sindik.

“Obavijestili smo Skupstinu opstine Kotor da Klub odbornika SNP (Vuksic, Dobrisa i Sindik) od danas nosi naziv Klub odbornika ,,Nama mozete vjerovati – dr Branko Baco Ivanovic”, odnosno da SNP vise nema odbornike u kotorskom parlamentu”, kaze se u saopstenju.

Bivsi odbornici SNP-a podsjecaju da je izborna lista SNP na lokalnim izborima u Kotoru nosila naziv ,,Nama mozete vjerovati – SNP – Branko Ivanovic”, da su samostalno izasli na izbore i ostvarili rezultat.

“Uprkos negativnom efektu koalicije Kljuc, koju ste na drzavnom nivou zdusno podrzali i Vi i cijelo Vase – novo rukovodstvo SNP, zajedno sa bivsim predsjednikom Srdanom Milicem, kao i sa sadasnjem predsjednikom kotorskog SNP, Ljubenkom Borovicem”, kaze se u pismu predsjedniku partije Vladimiru Jokovicu.

Bivsi odbornici SNP-a navode da su se, za razliku od Jokovica, ostro protivili toj koaliciji.

“Vrijeme je jos jednom pokazalo da je majstorsko reseto posto su rezultat koalicije ,,Kljuc”, kao i nas rezultat ostvaren samostalnim nastupom u Kotoru – pokazali ko je bio u pravu”, navode Ivanovic, Vuksic, Dobrisa i Sindik.

Oni navode da su iz medija upoznati da je “Vas predsjednik Opstinskog odbora Ljubenko Borovic, glasovima novoformirane vlasti u Kotoru (DPS-SD-HGI-LP-Bruna Loncarevic), izabran za clana Zirija za dodjelu novembarske nagrade i to na njegov zahtjev”.

“A da je Vasa potpredsjednica Asocijacije zena SNP i clanica vaseg Opstinskog odbora Kotor, izabrana iz kvote DPS-a za clanicu Izvrsnog odbora Turisticke organizacije, cime su prekinuli bojkot parlamenta u Kotoru i dali legitimitet politicki nelegitimnoj vecini”, kaze se u pismu bivsih odbornika.

Oni isticu da su shvatili da ne postoji nacin da sacuvaju kredibilitet imena SNP-a, “jer ste ga Vi i Vasi kadrovi ovim postupkom u Kotoru nepovratno narusili”.

“Zato danas, teska srca, cuvajuci od skrnavljenja ideju zbog koje smo davne 1998. godine osnovali SNP, vracamo clanske karte SNP-a, sigurni da jedino tako mozemo ostati dosledni pred nasim clanovima i biracima, koji su zato sto su znali da se nama moze vjerovati, glasali nasu partiju”, kaze se u pismu Jokovicu.

NOVO ROCISTE 6. DECEMBRA

Serija “Grupa”, cija se prva sezona prikazuje na RTS-u nedjeljom od 20.05 casova, jedan je u nizu krimi naslova koji su u posljednje vrijeme zapljusnuli male ekrane na ex Yu prostoru, ali je Tijana Markovic uvjerena da se izdvaja od ostalih. Glumica koja igra inspektorku Jaksic, a koju smo gledali u serijama “Jutro ce promeniti sve”, “Vojna akademija” i “Prva tarifa” nasla se u ekipi koju karakterise spoj iskustva, kroz poznate glumce kao sto su Vojin Cetkovic, Jasna Duricic, Milutin Mima Karadzic, Vojin Cetkovic, te mladosti jer su u ovom projektu mnoga talentovana, nadolazeca imena dobila priliku da pokazu sto znaju. Tvorci serije su Uros Tomic i Dragan Durkovic, a u snimanju je ucestvovalo sedam reditelja, koji su kroz slozenu, realisticnu dramu pokusali da publici predstave angazovanu pricu o problemima mladih koji sve cesce upadaju u svijet kriminala, te roditeljima i njihovoj borbi da pomognu svojoj djeci.

“Zelim ovom prilikom da pozdravim vase citaoce i cijelu Crnu Goru, imam tamo puno prijatelja, rodbine, a imam i crnogorske korijene sa tatine strane”, pocinje Markoviceva pricu za “Play” tokom koje je pokusala publici da priblizi seriju “Grupa” i kako je ona nastala.

Kako je bilo raditi na ovoj seriji?

Bio je to vrlo temeljan proces. Prije svega, prije nego sto smo krenuli uopste da radimo seriju i upustili se u snimanje imali smo vrlo opsezne pripreme. Dosta smo gledali razne serije, kriminalisticke prije svega, razne dokumentarce, filmove… Reditelj i kreator serije Uros Tomic nas je bas zatrpao tim materijalom. Pored toga smo imali razgovore sa inspektorima, sa socijalnim radnicima, sa odredenim klincima, naravno na kraju smo morali da razgovaramo i sa nekim dilerima, prosto da bi nam i taj dio bio poznat, ta perspektiva takode, kako bi na taj nacin odradili uloge najbolje sto mozemo. Isli smo i u streljanu, imali smo fizicke pripreme, pogotovo je to bilo bitno za moju ulogu posto glumim inspektorku. Dakle, razne pripreme smo prosli.

Stice se utisak da vam je dosta bitno bilo da realno, gotovo dokumentaristicki prikazete situaciju u drustvu?

Tako je. Serija “Grupa” je vrlo drustveno angazovana i ona na bas realistican nacin prikazuje nasu svakodnevicu i sve probleme koje ona nosi. Tu su tri grupe koje pratimo – to su inspektori, klinci i dileri, ali najveci akcenat je upravo na klincima, jer su oni nekako najbitniji, zbog njih sve ovo i radimo. Dok smo snimali dosta smo vodili racuna da stvari iz njihove perspektive budu prikazane na najaktuelniji, na najstvarniji moguci nacin. I mogu slobodno da kazem da su se otvorile sve rupe gradskog podzemlja.

Toliko je slojevito i surovo to. Evo zavrsila se cetvrta epizoda ove sedmice Lukinim ubistvom i mora da se posalje poruka, a serija “Grupa” i te kako ima jaku sociolosku poruku, da klincima mora da bude jasno da ce ih takav nacin zivota, upadanje u taj mracni svijet dovesti do katastrofalnih posljedica.

Jeste li zabrinuti za njih kad vidimo u seriji u koliko su teskoj situaciji, okrenuti kriminalu, drogama, hedonizmu, brzoj zaradi, bez roditeljske paznje, bez podrske u skoli?

Naravno da sam zabrinuta. Ja imam 33 godine i sjutra cu, ako bog da, da budem majka i gledam razne svoje prijatelje, njihovu djecu i shvatam u kakvom svijetu oni zive. Savremeni covjek danas je u isto vrijeme na ivici ambisa i na putu do vrha. Ono sto mene trenutno najvise pogada je nacin na koji oni danas dolaze do novca, preko dilovanja, gdje je taj posao – ako to mogu tako nazvati, sramota me da to izgovorim – postao biznis, usputna radnja koja postaje ozbiljan dio njihovih zivota, dio mracne strane koji ih uvlaci u jos vece probleme. Na kraju krajeva, rizikuju i svoj zivot. A nije samo taj dio problem. Imali smo priliku da vidimo kako je djevojcica poslije konzumiranja odredenih supstanci pala sa petog sprata. I ta vrsta ponasanja, uopste konzumiranje droga je sveprisutno.

Za mene je svaka droga ozbiljna, pa i trava, ako se koristi svaki dan. Zato imamo epidemiju psihickih bolesti, zato je pola moje generacije na ksanaksima i ksalolima, ljudi ne znaju gdje bi. Posto savremeni covjek danas, kao sto sam rekla, ako se ne posveti sebi, vrati sebi i sagleda sve to, osuden je na propast. I to ne vazi samo za klince o kojima sad pricamo, jer je ova serija skrenula paznju i na ulogu roditelja. Ona ih tjera da se svaki roditelj ponaosob preispita gdje je u toj svojoj ulozi, u komunikaciji sa svojim djetetom. Zato sto smo zaboravili da komuniciramo, ne obracamo paznju na svoju djecu, ona sa druge strane ne slusaju svoje roditelje. Ako roditelj radi posao ga odvaja od kuce, pa je dijete samo i ima previse slobodnog vremena, moze da radi sto hoce.

Ako roditelj ne radi, onda se sve svaljuje na dijete i ocekuje se od njega, kao sto je Luka u prvoj epizodi dao svojoj majki novcanicu od sto eura za racune. Jer se danas sve nekako obrnulo. Ranije su klinci zivjeli od roditeljskih primanja, a sada vidimo da nesto tu nije u redu i moramo da reagujemo. Tako da jeste serija vrlo realisticna i mi smo tu da je prikazemo na takav nacin. Ne mozemo da zatvaramo oci pred tim problemima. Moj savjet je i ja se nadam da ce se svaki roditelj i svaki klinac poslije odgledane epizode preispitati gdje je, sto je i da li vrijedi upustati se u sve to, ili ako je vec u tome, kako izbjeci i potraziti strucnu pomoc.

U tom istrazivanju dok ste pripremali ulogu gdje ste najvise toga novog naucili?

Svakako u radu sa starijim kolegama sa kojima do sad nisam bila u prilici da saradujem. Izdvojila bih svoju profesorku Jasnu Duricic sa kojom sam imala priliku da budem prvi put u kadru. Naravno i razgovori iza kamere sa divnom Brankom Katic, Milutinom Mimom Karadzicem, Vojinom Cetkovicem… Od tih starijih kolega sam kroz razgovore i naravno tokom snimanja scena naucila dosta toga. Svakom svojom ulogom naucimo nesto novo. Isto bih izdvojila i snimanje sa reperom Milijem. On je naturscik, ali je tako pun u kadru i vrlo je profesionalno uradio tu svoju ulogu, tako da mi je i to bilo veoma interesantno. Naravno, rijetkost je i da u nekoj seriji svaku drugu epizodu radi drugi reditelj, pa je onda ta otvorenost tokom rada svih njih, od kreatora Urosa Tomica preko produkcije i svih ljudi koji su bili iza kamere, ta podrska i sve sto su nam pruzali je donijelo nesto dobro. A da je bilo lako – nije, ali dobro, tako se dobijaju dobre stvari.

Desava se jedan talas krimi serija u Srbiji, a i regionalno. Mislite li da je to slucajno ili postoji neki uzrok?

Znate kako, kriminala je uvijek bilo. Sjetimo se samo devedesetih. Ali sad imamo generalno hiperprodukciju, ne samo kriminalistickih, nego i raznih drugih serija. U Srbiji se snima trenutno mnogo serija, sto ima svoje i dobre, ali i neke druge strane. Bez obzira sto jeste, zaposleni smo, radimo dosta, placeni smo, nekad manje, a nekad vise, ali to je dobro. Samo ne znam koliko je ta hiperprodukcija generalno dobra. Ali mislim da se “Grupa” izdvaja od ostalih serija, po mnogo cemu. Takode sam dobila dosta reakcija drugih ljudi, gledalaca, ne samo ljudi iz moje branse u koje imam mnogo povjerenja, vec obicnih ljudi – konobarice, komsinice, onih koji me prepoznaju, pa mi pridu na ulici. I reditelji su se na samom setu trudili da imamo jedan osoben glumacki izraz i po mom misljenju sve to izdvaja “Grupu” od ostalih.

I globalno gledano imamo zlatno doba TV serija, sve je vise evropskih naslova koji biljeze globalnu popularnost, mislite li da bi i sa ovih prostora u skorijoj buducnosti mogla da se pojavi neka takva serija koja ce privuci interesovanje i sire od ex Yu regiona?

Naravno, zasto da ne. Mi smo evo bili na Sarajevo film festivalu gdje se prikazivala nasa serija, takode su se prikazivale i “Senke nad Balkanom”, “Besa” i drugi naslovi. Izdvojila bih nas, ali i “Senke…”, zaista moram da pohvalim Dragana Bjelogrlica koji izvrsno radi svoj posao, covjek je potpuno pomjerio neke granice na koje smo navikli, unio je nesto novo, neki svoj licni pecat. Isto tako mislim da smo mi sa “Grupom” nesto drugo donijeli. Imamo serije koje su i te kako dragocjene i kvalitetne, da bi trebalo da ih odgleda sto siri auditorijum. Na Sarajevu su nas gledali brojni bitni ljudi iz te industrije, bio je tu recimo jedan covjek koji je glavni za HBO, kolege iz inostranstva i dobijamo izvrsne, divne komentare. To su za nas vrlo znacajne stvari, tako da se nadam da ce to da ide u nekom dobrom smjeru. Naravno, ne moze sve, jer ako imate 20 serija ne mogu sve da budu dobre, ali i da je cetvrtina njih dobra – to je vec veliki uspijeh.

Sto se tice vas licno imate li jos nekih projekata na kojima radite, gdje cemo vas gledati u narednom periodu?

Da, poslije “Grupe” sam radila seriju “Nek’ ide zivot” u reziji Slobodana Suljagica, to se trenutno prikazuje na Superstaru. Onda sam sa Andrijom Milosevicem radila jednu novu seriju, a trenutno pripremam jednu porodicnu dramu gdje igram profesorku, upravo citam scenario za tu seriju koja ce se zvati “Neki bolji ljudi”. Negdje me dok citam inspirise i podsjeca na “Bolji zivot”, tako da mislim da ce biti bas dobra serija. Ceka me sad cetiri mjeseca snimanja toga, a u najavi su i dva projekta, ali ne smijem jos da otkrivam o cemu se radi, jer nije jos zapecaceno, nije potpisan ugovor. Radim i u pozoristu, uskladujem pojednako snimanja i probe, naviknuti smo mi glumci na to. U svakom slucaju, posla ima dosta, hvala bogu. Mnogo toga se radi i prvi put se desava da te neko zove da snimate nesto novo i ti mu kazes da ne mozes, jer imas vec nekoliko projekata na kojima radis.

• Tijana Markovic
• serija Grupa