YU GIGANT

Niksicka Zeljezara, koja od 2012. posluje u okviru turske kompanije Tosjali, obiljezava 63 godine otkako su proizvedene prve kolicine celika za tadasnju jugoslovensku namjensku industriju.

Predsjednik Sindikata Zeljezare Toscelik u Niksicu Zeljko Rabrenovic, podsjetio je da je na pocetku rada fabrika zaposljavala oko 2,2 hiljade radnika, da bi broj zaposlenih 1986. godine dostigao 7,3 hiljade.

Rabrenovic je agenciji Mina-business kazao da je u nekadasnjem najmnogoljudnijem kolektivu u Crnoj Gori, nakon nekoliko privatizacija, broj zaposlenih, danas sveden na svega oko 300 radnika.

“U visedecenijskom privrednom zamajcu Crne Gore zaposleni danas primaju zarade koje iznose od 300 do 350 eura, sto je najmanje primanje koje imaju radnici zaposleni u nekoj od evropskih zeljezara”, porucio je Rabrenovic.

Podsjecajuci na nekadasnje vrijeme i obiljezavanje Dana Zeljezare, Rabrenovic je naveo da su tim povodom organizovane svecanosti kojima su prisustvovali predsjednici Opstine i Vlade, na kojima su dijeljene jubilarne nagrade zaposlenima za deset, 20 i 30 godina.

“Planirane su i najavljivane rekordne proizvodnje celika, da bi danas Dan fabrike docekivali u uslovima koji ne prilice nekadasnjem gigantu crne metalurgije. Prosle godine taj datum docekali smo sa sistematizacijom, koja je rezultirala otpustanjem 17 radnika, kao i smanjenim beneficijama po osnovu radnog staza”, rekao je Rabrenovic.

Prema njegovim rijecima, za 50 radnika te beneficije su smanjene sa tri na dva mjeseca na godinu i to zaposlenima na najtezim i najopasnijim radnim mjestima u fabrici, dok je za 38 potpuno ukinuto.

“Ove godine praznik docekujemo sa smanjenjem zarada za deset odsto za period od septembra do januara, ali i sa pitanjem sta nas ocekuje u narednoj godini. Da li ikoga interesuje ima li ova fabrika prosperitet i sta je ceka, iako je jedina koja se bavi proizvodnjom specijalnih celika za alatnu i masinsku industriju, a proizvode plasira na evropsko trziste, uglavnom za kupce u Njemackoj i italiji”, navep je Rabrenovic.

Radnici, kako je dodao, i dalje cekaju odgovor poslovodstva fabrike hoce li im vratiti zarade nakon Nove godine na iznose prije umanjenja ili ce se ponovo opravdati teskim stanjem na trzistu.

“U krugu Zeljezare i dalje stoji zamajac, nekadasnji simbol razvoja, ali i znak koji kazuje o danima kada su radnici mogli da zive od svojih plata, dok ga danas nagriza korozija i svjedok je drugacijeg vremena”, saopstio je Rabrenovic.

Zeljezara je pocela sa radom 8. decembra 1956. godine, kada je poceo da radi njen prvi pogon Hladna valjaonica.

Zeljezara kao drzavno privredno preduzece od opsteg znacaja osnovana je rjesenjem Vlade tadasnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije 16.decembra 1950.godine, a njena izgradnja pocela je u februaru godinu kasnije.

Poslednji pogoni Zeljezare Vucionica i Ljustionica celika zavrseni su deset godina kasnije, kada je fabrika ubiljezila isto toliko godina rada i vec bila glavni snabdjevac kvalitetnim celicima jugoslovenske namjenske inustrije.

Na pocetku rada zaposljavala je 2,22 hiljade radnika, da bi broj zaposlenih dostigao maksimum 1986. godine kada je brojala 7,3 hiljade metalurga i bila, ne samo privredni oslonac Crne Gore, vec i njen najmnogoljudniji kolektiv.

YU GIGANT

Niksicka Zeljezara, koja od 2012. posluje u okviru turske kompanije Tosjali, obiljezava 63 godine otkako su proizvedene prve kolicine celika za tadasnju jugoslovensku namjensku industriju.

Predsjednik Sindikata Zeljezare Toscelik u Niksicu Zeljko Rabrenovic, podsjetio je da je na pocetku rada fabrika zaposljavala oko 2,2 hiljade radnika, da bi broj zaposlenih 1986. godine dostigao 7,3 hiljade.

Rabrenovic je agenciji Mina-business kazao da je u nekadasnjem najmnogoljudnijem kolektivu u Crnoj Gori, nakon nekoliko privatizacija, broj zaposlenih, danas sveden na svega oko 300 radnika.

“U visedecenijskom privrednom zamajcu Crne Gore zaposleni danas primaju zarade koje iznose od 300 do 350 eura, sto je najmanje primanje koje imaju radnici zaposleni u nekoj od evropskih zeljezara”, porucio je Rabrenovic.

Podsjecajuci na nekadasnje vrijeme i obiljezavanje Dana Zeljezare, Rabrenovic je naveo da su tim povodom organizovane svecanosti kojima su prisustvovali predsjednici Opstine i Vlade, na kojima su dijeljene jubilarne nagrade zaposlenima za deset, 20 i 30 godina.

“Planirane su i najavljivane rekordne proizvodnje celika, da bi danas Dan fabrike docekivali u uslovima koji ne prilice nekadasnjem gigantu crne metalurgije. Prosle godine taj datum docekali smo sa sistematizacijom, koja je rezultirala otpustanjem 17 radnika, kao i smanjenim beneficijama po osnovu radnog staza”, rekao je Rabrenovic.

Prema njegovim rijecima, za 50 radnika te beneficije su smanjene sa tri na dva mjeseca na godinu i to zaposlenima na najtezim i najopasnijim radnim mjestima u fabrici, dok je za 38 potpuno ukinuto.

“Ove godine praznik docekujemo sa smanjenjem zarada za deset odsto za period od septembra do januara, ali i sa pitanjem sta nas ocekuje u narednoj godini. Da li ikoga interesuje ima li ova fabrika prosperitet i sta je ceka, iako je jedina koja se bavi proizvodnjom specijalnih celika za alatnu i masinsku industriju, a proizvode plasira na evropsko trziste, uglavnom za kupce u Njemackoj i italiji”, navep je Rabrenovic.

Radnici, kako je dodao, i dalje cekaju odgovor poslovodstva fabrike hoce li im vratiti zarade nakon Nove godine na iznose prije umanjenja ili ce se ponovo opravdati teskim stanjem na trzistu.

“U krugu Zeljezare i dalje stoji zamajac, nekadasnji simbol razvoja, ali i znak koji kazuje o danima kada su radnici mogli da zive od svojih plata, dok ga danas nagriza korozija i svjedok je drugacijeg vremena”, saopstio je Rabrenovic.

Zeljezara je pocela sa radom 8. decembra 1956. godine, kada je poceo da radi njen prvi pogon Hladna valjaonica.

Zeljezara kao drzavno privredno preduzece od opsteg znacaja osnovana je rjesenjem Vlade tadasnje Federativne Narodne Republike Jugoslavije 16.decembra 1950.godine, a njena izgradnja pocela je u februaru godinu kasnije.

Poslednji pogoni Zeljezare Vucionica i Ljustionica celika zavrseni su deset godina kasnije, kada je fabrika ubiljezila isto toliko godina rada i vec bila glavni snabdjevac kvalitetnim celicima jugoslovenske namjenske inustrije.

Na pocetku rada zaposljavala je 2,22 hiljade radnika, da bi broj zaposlenih dostigao maksimum 1986. godine kada je brojala 7,3 hiljade metalurga i bila, ne samo privredni oslonac Crne Gore, vec i njen najmnogoljudniji kolektiv.

AUTOPUT

Od 16 tunela na dijelu autoputa od Smokovca do Mateseva svi su u zavrsnoj fazi radova i vecina mostova je spojena u obje trake.

I vecina mostova je spojena u obje trake. Od njih 20 na pet je ostalo da se zavrsi rasponska konstrukcija na drugoj traci. Gradevinski radovi, bi kako su nam objasnili iz Ministarstva saobracaja, trebalo da budu zavrsen u predvi]enom roku – do kraja septembra. Nakon toga slijedi testiranje svih bezbjednosnih sistema auto-puta. Nasa ekipa danas je obisla radove na prvoj fazi u Gornjim Mrkama.

Ideja, ali i pocetak radova na autoputu krenuli su upravo iz Gornjih Mrka. Most i tuneli dobili su naziv po lokaciji. Most Mrke dug skoro kilometar spojen je, a ograda je u zavrsnoj fazi. Tunel Mrke treci je na potezu auto-puta od Podgorice prema Kolasinu. Desna cijev tunela duga je 829, a lijeve 800 metara. Izlaz iz tunela vodi vas direktno na most Moracica. Prva sekcija auto-puta zavrsava se desetak kilometara nakon Moracice, i kako tvrdi Vujovic, 90 % posla je zavrseno. Rok za zavrsetak svih radova na autoputu, sudeci na osnovu toga koji je najavljen se kraj septembra izgleda moguc.

“Izvodac nas uvjerava da ce taj rok da bude 30. septembar 2020. godine. Sto se tice gradevinskih radova, oni idu svojim tokom. Moram da podsjetim ono sto nakon gradevinskih radova ide, da kazem mozda i tezi dio posla, elektro-masinske instalacije koje se vec rade, one su mozda na nekih 11-12 % ukupne gotovosti na citavoj trasi”, rekao je direktor Poslovne jedinice za upravljanje autoputa Goran Vujovic.

Nakog toga slijedi uvezivanje svih sigurnosnih sistema i njihova provjera.

“Potrebno je sve scenarije koji se mogu desiti u nekim situacijama, bilo da su izazvani saobracajnim udesom ili bilo kojim ekcesom koji se moze desiti na autoputu uvezati i obezbijediti da sistem adekvatno djeluje, reaguje na bilo koji od tih dogadaja”, dodao je Vujovic.

Plan je da se dio proba bezbjednosnog sistema radi uporedo sa zavrsetkom gradevinskih radova. Medutim, kako bi na autoputu bila garantovana bezbjednost cijeli sistem, njegova proba i podesavanje ce se raditi kada budu kompletno zavrseni i tada se sistem mora testirati i dovesti u ocekivani nivo.

Aleksandra Jovancevic, TVCG

AUTOPUT

Od 16 tunela na dijelu autoputa od Smokovca do Mateseva svi su u zavrsnoj fazi radova i vecina mostova je spojena u obje trake.

I vecina mostova je spojena u obje trake. Od njih 20 na pet je ostalo da se zavrsi rasponska konstrukcija na drugoj traci. Gradevinski radovi, bi kako su nam objasnili iz Ministarstva saobracaja, trebalo da budu zavrsen u predvi]enom roku – do kraja septembra. Nakon toga slijedi testiranje svih bezbjednosnih sistema auto-puta. Nasa ekipa danas je obisla radove na prvoj fazi u Gornjim Mrkama.

Ideja, ali i pocetak radova na autoputu krenuli su upravo iz Gornjih Mrka. Most i tuneli dobili su naziv po lokaciji. Most Mrke dug skoro kilometar spojen je, a ograda je u zavrsnoj fazi. Tunel Mrke treci je na potezu auto-puta od Podgorice prema Kolasinu. Desna cijev tunela duga je 829, a lijeve 800 metara. Izlaz iz tunela vodi vas direktno na most Moracica. Prva sekcija auto-puta zavrsava se desetak kilometara nakon Moracice, i kako tvrdi Vujovic, 90 % posla je zavrseno. Rok za zavrsetak svih radova na autoputu, sudeci na osnovu toga koji je najavljen se kraj septembra izgleda moguc.

“Izvodac nas uvjerava da ce taj rok da bude 30. septembar 2020. godine. Sto se tice gradevinskih radova, oni idu svojim tokom. Moram da podsjetim ono sto nakon gradevinskih radova ide, da kazem mozda i tezi dio posla, elektro-masinske instalacije koje se vec rade, one su mozda na nekih 11-12 % ukupne gotovosti na citavoj trasi”, rekao je direktor Poslovne jedinice za upravljanje autoputa Goran Vujovic.

Nakog toga slijedi uvezivanje svih sigurnosnih sistema i njihova provjera.

“Potrebno je sve scenarije koji se mogu desiti u nekim situacijama, bilo da su izazvani saobracajnim udesom ili bilo kojim ekcesom koji se moze desiti na autoputu uvezati i obezbijediti da sistem adekvatno djeluje, reaguje na bilo koji od tih dogadaja”, dodao je Vujovic.

Plan je da se dio proba bezbjednosnog sistema radi uporedo sa zavrsetkom gradevinskih radova. Medutim, kako bi na autoputu bila garantovana bezbjednost cijeli sistem, njegova proba i podesavanje ce se raditi kada budu kompletno zavrseni i tada se sistem mora testirati i dovesti u ocekivani nivo.

Aleksandra Jovancevic, TVCG

ENERGETSKA VEZA

Podmorska energetska veza Crne Gore i Italije pruza veliku sansu Elektroprivredi (EPCG) da jos bolje valorizuje svoje proizvodne potencijale i iskoristi italijanske kako bi sto efikasnije ispunjavala obaveze prema kupcima, saopstio je predstavnik elektroenergetske kompanije Darko Krivokapic.

Krivokapic, koji je izvrsni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom EPCG, smatra da ce podmorski kabl prvenstveno omoguciti elektroenergetskoj kompaniji pristup velikom broju potencijalnih partnera, cime se otvaraju dodatne mogucnosti za optimizaciju sopstvenog portfolija.

“Sa kompanijama iz Italije smo tokom prethodne godine ostvarili vise bilateralnih susreta, tokom kojih smo okvirno dogovorili mogucu saradnju u narednom periodu. Kako EPCG svoju proizvodnju vec planira po trzisnom principu, mislim da taj princip ne treba mijenjati, s tim sto ce nam veza sa jednim velikim i likvidnim trzistem sada omoguciti pristup mnogo siroj lepezi ponude i potraznje”, rekao je Krivokapic za list Elektroprivreda.

On je dodao da je u Evropi aktuelno medusobno povezivanje elektroenergetskih trzista sto ce znacajno ubrzati i uticati na donosenje odluke u kom pravcu ce se razvijati poslovanje kompanije u tom segmentu.

“Prikljucenjem kabla Crna Gora ce dobiti veoma znacajnu energetsku vezu. Kabl ce omoguciti direktnu povezanost, ne samo sa italijanskim elektroenergetskim trzistem, koje je jedno od najvecih u Evropi, vec i sa jedinstvenim evropskim”, naveo je Krivokapic.

EPCG je, prema njegovim rijecima, vec nekoliko godina preko partnerskih kompanija ukljucena u trzista regiona, a analizira se i mogucnost direktnog ucesca.

“U svakom slucaju, mogucnost pristupa vecem broju trzista i partnera posljedicno ce voditi do veceg obima trgovine elektricne energije, sto predstavlja potencijal da se uz odgovorno poslovanje i dodatnu optimizaciju ostvari veca dobit”, saopstio je Krivokapic.

On je kazao da je kabl zanimljiv svim energetskim kompanijama iz regiona, zbog cega ce i tranzit kroz Crnu Goru biti puno veci.

“Tu EPCG vidi svoju sansu, jer kroz pruzanje pomocnih i sistemskih usluga imamo mogucnost da jos bolje valorizujemo svoju proizvodnju”, rekao je Krivokapic.

On smatra i da je odluka o ulaganju u modernizaciju agregata bila dobra i pravovremena, jer se samo sa efikasnim i pouzdanim elektranama moze biti konkurentan.

“Samo se na taj nacin moze iskoristiti prilika koju pruza trenutna transformacija energetskog sektora kako bi ostvarili sto bolje rezultate”, zakljucio je Krivokapic.

BUDI ODGOVORAN

U okviru kampanje “Budi odgovoran” ove sedmice su evidentirane dvije prijave, na osnovu kojih nijesu izrecene novcane kazne.

Gradani su se zalili na neizdavanje fiskalnih racuna, ali zbog nepotpune prijave inspektori nijesu mogli obaviti kontrolu.

Evidentirana je i prituzba koja se odnosila na odlaganje smeca pored puta i neazurnost Komunalne policije u tom slucaju.

Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jacanju svijesti javnosti i vecem ukljucivanju gradana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogucava gradanima da jednostavno i brzo ukazu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih racuna, rada na crno ili krsenja potrosackih prava i pomognu nadleznim institucijama da se sto uspjesnije izbore sa sivom ekonomijom.

Gradanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uocene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave (PU) na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

PU

Poreska uprava (PU) je kroz reprogram poreskog duga do sada naplatila 61,82 miliona eura, dok je zbog nepostovanja zakona ukinuto preko 1,5 hiljada rjesenja.

,,Dosadasnjom realizacijom Zakona o reprogramu poreskog potrazivanja preduzeca, medu kojima je i znacajan broj obveznika s Crne liste, su do sada izmirila potrazivanja od 49,12 miliona eura, gradani 8,45 miliona eura, a javna preduzeca i ustanove 4,24 miliona eura”, rekli su predstavnici PU agenciji Mina-business.

Iz PU su kazali da je, prema evidenciji uplata obaveza kroz reprogram poreskog duga, do sada prihodovano skoro 61,82 miliona eura, pri cemu stopa naplate reprogramiranih obaveza iznosi 71,76 odsto.

,,Obaveze obuhvacene reprogramom odlozene su na do pet godina, te je tokom 2017. godine naplaceno 24,25 miliona eura, tokom prosle 20,14 miliona eura, a tokom dosadasnjeg perioda ove godine 17,42 miliona eura”, precizirali su iz PU.

PU, kako su rekli, ocekuje da ce po osnovu reprograma ukupna naplata u ovoj godini premasiti 20 miliona eura, pri cemu uspjesna realizacija te aktivnosti svakako zavisi i od dinamike izmirivanja dospjelih obaveza samih poreskih obveznika koji su usli u reprogram.

“PU intenzivno prati sve poreske obveznike koji su usli u reprogram, kako sa aspekta izmirivanja reprogramiranih obaveza, tako i sa aspekta redovnog servisiranja tekucih obaveza”, saopstili su iz PU.

Iz PU su kazali da je do sada donijeto preko 1,5 hiljada rjesenja kojima se ukidaju rjesenja o reprogramu kod poreskih obveznika koji nijesu postovali odredbe navedenog propisa, sa ukupnim dugom od oko 60 miliona eura.

“Imajuci u vidu da je ukidanjem rjesenja o reprogramu ovim poreskim obveznicima dospio ukupan dug, to se prema njima u kontinuitetu preduzimaju sve dostupne mjere prinudne naplate, a krajnja mjera predvidena Planom za upravljanje poreskim dugom je predlaganje stecajnog postupka nakon sto se isrcrpe svi ostali mehanizmi naplate”, objasnili su iz PU.

Na taj nacin je, kako se dodaje, do sada predlog za pokretanje stecajnog postupka pripremljen za 471 poreskog obveznika kojima je ukinuto rjesenje o reprogramu, sa ukupnim iznosom duga od 26,07 miliona eura.

Zakon o reprogramu poreskog potrazivanja usvojen je u nastojanju da se obezbijedi naplata zaostalog poreskog duga, koji obveznici zbog poteskoca u poslovanju u ranijem periodu nijesu bili u mogucnosti da izmire.

Zakon je usvojen kako bi se omogucio i opstanak preduzeca na trzistu uz ocuvanje poreske osnovice i radnih mjesta, a sve u skladu sa Planom za upravljanje poreskim dugom koji kao jednu od mjera predvida upravo naplatu poreskog duga kroz mehanizam placanja u ratama.

RADOVANOVIC U BRISELU

Proces reformi treba da utice na poboljsanje ambijenta za poslovanje i podizanje konkurentnosti nase privrede, porucio je u Briselu generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanovic.

U Briselu je organizovan sastanak izvrsnih direktora/generalnih sekretara clanica asocijacije privrednih komora Evrope EUROCHAMBRES.

“Ocekujemo da proces integracije Crne Gore u EU bude nastavljen i inteziviran. Proces reformi treba da utice na poboljsanje ambijenta za
poslovanje i podizanje konkurentnosti nase privrede. Stimulativan poslovni ambijent je preduslov za rast ekonomije Privredna komora Crne
Gore, ucescem u pregovarackom procesu, daje kvalitet ovom procesu i stiti interese privrede”, rekao je Radovanovic na skupu.

Kako je saopsteno iz PKCG, na sastanku su razmatrani uloga privrednih komora u razlicitim zemljama, izazovi sa kojima se suocavaju, te kratkorocni i srednjorocni ciljevi asocijacija.

Dio sastanka bio je posvecen ocekivanjima privrednih komora od institucija EU, uglavnom od novog Parlamenta i Komisije.

Tema je bila i kako ojacati veze izmedu razlicitih delegacija u Briselu i izvrsnih direktora privrednih komora.

Generalni sekretar EUROCHAMBRES-a Arnaldo Abruzini prezentovao je zapoceti proces reformi te evropske komorske asocijacije, sa naglaskom na glavni djelokrug aktivnosti, perspektive i veze sa clanovima.

JAKIC:

Slucaj drzavne pomici Montenegro Airlinesu nije bio uslov za otvaranje Poglavlja 8, ali ce to svakako biti izazov u pregovorima sa EU, kazala je za TVCG Biljana Jakic, generalna direktorica Direktorata za unutrasnje trziste i konkurenciju.

Glavni pregovarac Aleksandar Drljevic nedavno je kazao da Crna Gora spremno ocekuje pozivno pismo za predavanje pregovaracke pozicije za Poglavlje 8 – konkurencija.

Biljana Jakic, generalna direktorica Direktorata za unutrasnje trziste i konkurenciju kaze daje Evropska komisija prepoznala napore koje je u prethodnom periodu imala Crna Gora u pogledu ostvarivanja pregovaracke pozicije, odnosno pocetnih mjerila i u tom smislu je 28 drzava clanica dalo zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u pregovarackoj poziciji 8.

Savjet Evropske unije je usvojio izvjestaj o prihvatanju ispunjenja pocetnih mjerila za pregovaracku poziciju osam, odnosno konkurencija”.

Ona je pojasnila da jedno od postavljenih pocetnih merila za otvaranje Poglavlja 8 nije bio slucaj Montenegro Airlinesa.

“Sigurno je da ce to biti izazov u pregovorima za pregovaracku poziciju 8, ali Crna Gora ce u svakom slucaju razmotriti sve moguce opcije, potencijalne opcije i naci najbolje rjesenje, da rijesi slucaj poslovanja nacionalne kompanije Montenegro Airlines. Naravno, u saradnji sa Evropskom komisijom i vodenje dijaloga u odnosu na ovaj slucaj i pronalazenje najboljeg rjesenja”, porucila je Jakic.

Kaze i da je Poglavlje 8, kompleksno poglavlje koje obuhvata konkurenciju i drzavnu pomoc, te da ce sigurno biti izazova.

“Prevashodno ce se ti izazovi odnositi na usaglasavanje nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovina Evropske unije, u smislu jacanja administrativnih kapaciteta, kao i implementaciju zakonskih rjesenja, koja u svakom slucaju su unaprijedena i koja ce dovesti do ispunjavanja odredenih mjerila i smjernica, a koje zadaje Evropska komisija”, navela je Jekic.

Ocekuje se da Evropska komisija sa drzavama clanicama sazove evropsku konferenciju, koja treba da sazove sastanak u cilju otvaranja ovog poglavlja.

“Datum ce vjerovatno biti uskoro, ali ne bi sad mogli precizirati, ali ocekujemo u skorije vrijeme”, zakljucica je Jekic.

REKORDNA GODINA

U turizmu je tokom ove godine ostvareno 1,16 milijardi eura prihoda, sto je 15 miliona vise nego prosle, saopstila je zamjenica predsjednika Odbora udruzenja turizma i ugostiteljstva Privredne komore (PKCG) Katarina Kazanegra.

Ona je na sjednici Odbora udruzenja, koja je odrzana u rizortu Portonovi, kazala da je od usluga, zakljucno sa septembrom, ukupno prihodovano 1,46 milijardi, sto je 9,8 odsto vise u odnosu na isti period prosle godine.

“Zabiljezeno je 18,3 odsto vise dolazaka turista i rast od 11,3 odsto u nocenjima, u odnosu na uporedni period”, rekla je Kazanegra.

Kako je saopsteno iz PKCG, na sjednici je ocijenjeno da je zabiljezena jos jedna rekordna turisticka godina sa odlicnim rezultatima u svim vidovima ponude.

“Tri rekordne turisticke godine zaredom su za svaku pohvalu” ocijenila je Kazanegra.

Ona je posebno istakla zalaganje turistickih poslenika da se sto vise produzi zimska sezona, kako bi se priblizili ostvarenju cilja, cjelogodisnjem turizmu, za sta Crna Gora ima znacajne komparativne prednosti.

Da bi se to realizovalo, Kazanegra smatra da je potrebno pojacati tursticke aktivnosti, prije svega od sredine decembra do polovine januara, odnosno u sto vecoj mjeri iskoristiti bozicne i novogodisnje praznike.

“Glavni izazov na putu do tog cilja predstavlja deficit strucne radne snage, koji se dijelom moze prevazici pojednostavljenjem zaposljavanja studentske populacije”, navela je ona.

Na sjeveru porastao broj turista za 30 odsto

Predstavnik Ministarstva odrzivog razvoja i turizma Cazim Hodzic, kazao je da je zakljucno sa septembrom zabiljezeno 10,77 odsto vise turista u kolektivnom smjestaju, odnosno 7,3 odsto vise nocenja.

“U predsezoni smo imali 25,7 odsto vise turista i 23,3 odsto veci broj nocenja. Na sjeveru je porastao broj turista 30 odsto u odnosu na proslu godinu”, precizirao je Hodzic.

Drzavni sekretar u Ministarstvu Damir Davidovic, saopstio je da je evidentirano 400.000 vise gostiju nego prosle godine, sto je apsolutni rekord.

“Vjerujemo da cemo do kraja godine ostvariti rezultat od 14,5 miliona nocenja, odnosno 2,4 miliona turista”, porucio je Davidovic.

Inspektori zabiljezili manje nepravilnosti

Glavna turisticka inspektorka Svetlana Sljivancanin, je navela da su ove godine inspektori utvrdili pet odsto manje nepravilnosti u turizmu nego prosle.

“Nema nikakvih najava u pravcu ukidanja zabrane pusenja u ugostiteljskim objektima, vec se izmjene za sada samo pominju u pravcu jos rigoroznijih mjera”, rekla je Sljivancanin.

PKCG ce se obratiti Ministarstvu zdravlja za pojasnjenje pojma otvoreni prostor, jer ima nejednakosti u tumacenju pri primjeni tog zakona.

Problem obezbjedivanje strucne radne snage

Odbor udruzenja je donio zakljucke i preporuke, izmedu ostalog, da je potrebno nastaviti aktivnosti na diverzifikaciji ponude, produzenju sezone i razvoju visokokvalitetnog turizma tokom cijele godine.

“Jedan od najvecih izazova u pripremi turisticke sezone svakako je obezbjedivanje strucne radne snage. Imajuci u vidu produzenje sezone na septembar i oktobar, potrebno je, kako smatraju u PKCG, zakonskom regulativom predvidjeti da se pocetak skolske godine moze odloziti za odredene kvalifikacije, a za studente koji imaju ugovor o radu odloziti ispitni rok” istakli su na sastanku.

Potrebno je sagledati mogucnost pojednostavljenja procedura oko registracije privatnog smjestaja, za izdavaoce do 20 kreveta, koji cine preko 70 odsto smjestajnih kapaciteta.

“Potrebo je uvesti jedinstvene nize stope poreza na dodatu vrijednost (PDV) u svim turistickim objektima za ugostiteljske usluge, bez obzira na kategoriju, cime bi se izbjegao sadasnji povlasceni polozaj koji imaju hoteli visoke kategorije i podstakao razvoj turizma”, dodaje se u saopstenju.

Za bolji zimski turizam smanjiti PDV na ski karte, produziti raspust

Predlog je i da se primijeni snizena stopa PDV-a na ski karte, s obzirom da zicare predstavljaju infrastrukturu koja zahtijeva isti tretman kao i usluge javnog prevoza putnika.

“U cilju produzenja zimske sezone potrebno je razmotriti mogucnost da se zimski raspust produzi na februar”, zakljucuje se u saopstenju.