CLANICE EU CRNOJ GORI

Vlada Crne Gore ima informaciju da su svih 28 drzava clanica dale zeleno svjetlo za otvaranje pregovora u poglavlju 8 – Konkurencija, saznaje Portal RTCG nezvanicno iz Vlade. To je potvrda da je Crna Gora u ovoj oblasti uradila sve sto je bilo potrebno i da su drzave clanice to prepoznale.

“Sada je na drzavama clanicama i EK da zakazu meduvladinu konferenciju na kojoj ce i formalno biti otvoreno ovo poglavlje”, saopsteno je iz Vlade.

Poglavlje 8, Konkurencija je jedno od najzahtjevnijih pregovarackih poglavlja koje se uvijek otvara i zatvara medu posljednjima, navedeno je na zvanicnom sajtu Kancelarije za evropske integracije Crne Gore.

Crna Gora je u pregovorima sa Evropskom unijom do sada otvorila 32 od ukupno 33 poglavlja, dok je ostalo neotvoreno jos Poglavlje 8, koje je posveceno konkurenciji.

PENZIONERI KAP-A

Penzioneri Kombinata aluminijuma (KAP) pozvali su sve zainteresovane za novac iz stambenog fonda podgoricke fabrike da dodu u petak na radnicko okupljanje ispred zgrade Vlade, zbog detaljnog informisanja.

Predstavnik penzionisanih radnika, Nikola Rakovic, kazao je da je razlog za to sto su radnici potrazivanjem 4,2 miliona eura stambenog novca iscrpili sve mogucnosti kod domacih sudova, dok je naredni Strazbur.

,,Ovo su nase pare od kojih necemo odustati, koje nam pripadaju po pravu, pravdi i zakonu. Ali do njih nijesmo mogli doci kroz pravni lavirint kod nas, jedino da idemo u Strazbur”, rekao je Rakovic agenciji Mina-business.

On je precizirao da svi penzioneri i radnici, koji su bili u radnom odnosu u momentu uvodenja stecaja u KAP, imaju pravo na potrazivanje stambenog novca.

Rakovic je saopstio da je stambeni novac, koje je bio strogo namjenski, vlasnik KAP-a potrosio na nezakonit nacin za proizvodnju.

,,Sudskim postupkom koji je poceo prije stecaja uvedenog u KAP-u, koji traje, trazi se utvrdivanje visine stambenih para sa kamatom kao i njihov povracaj”, kazao je Rakovic.

On je podsjetio da je vjestak ekonomske struke, Hamid Sabovic, konstatovao da su to licna sredstva zaposlenih koja su izdvojena po vazecim aktima KAP-a i da se za druge namjene nijesu mogla trositi.

,,Kada se to vec desilo, stecajni upravnik je trebalo da ih planira van stecajne mase, odnosno da ih stavi u prvi naplatni red”, dodao je Rakovic.

On je pozvao ministra Predraga Boskovica da saopsti misljenje o slucaju bivsih radnika KAP-a cije su stambene pare na ‘brutalan nacin otete’, a njihovi vlasnici, podstanari, jedva sastavljaju kraj s krajem.

,,O kakvoj se humanosti u ovom slucaju radi”, pitao je Rakovic.

Bivsi radnici KAP-a, koji su u drugoj polovini 2013. godine bili primorani da napuste kompaniju zbog pokretanja stecaja, nekoliko godina cekaju isplatu 5,45 miliona eura otpremnina.

Radnici KAP-a su donosenjem Zakona o izmirenju njihovih obaveza ostvarili pravo na penziju, a penzionisani su 2013. godine. Ustavni sud je kasnije oborio taj Zakon.

KONATAR OCJENJUJE

Crna Gora se danas zaduzuje da bi vratila stara dugovanja i placala dospjele tekuce obaveze, saopstio je potpredsjednik Gradanskog pokreta URA, Milos Konatar i dodao da je zabrinjavajuce sto Vlada uzima nove kredite kako bi vracala stare dugove.

On je u otvorenom pismu ministru finansija, Darku Radunovicu, kazao da je evidentno da javni dug postaje “omca o vratu Crne Gore” i buducih generacija.

“Sve statisticke prognoze za naredne tri godine ukazuju da ce crnogorska ekonomija opadati u odnosu na one u okruzenju i da se ocekuje manje stranih direktnih investicija i to po relevantnim istrazivanjima sa medunarodnih adresa”, rekao je Konatar.

On je dodao da je samo u mandatu Radunovica, od kraja 2016. godine, drzavni dug porastao sa 2,5 milijardi eura na 3,8 milijardi eura, koliko ce iznositi krajem ove godine.

“I ne, nemojte reci zbog auto-puta jer i sami vrlo dobro znate u ovih 3,8 milijarde eura duga nije ukljucen cjelokupan iznos kredita za auto-put od kineske Exim banke, sto ukazuje da ce drzavni dug na kraju naredne godine dostici nivo od cetiri milijarde eura”, kazao je Konatar.

On je pitao Radunovica o kakvoj odgovornoj politici govori kada ce drzavni dug Crne Gore na kraju ove godine iznositi 79,8 odsto bruto domaceg proizvoda (BDP).

“O kakvoj stednji govorite kada na kamate dajemo 104 miliona eura? I to nas dovodi do kljucnog pitanja – sta se desava sa povoljnim kreditima i niskim kamatnim stopama”, pitao je Konatar.

On je saopstio da je Crna Gora u ovoj godini na otplatu duga dala 469,46 miliona eura, od cega je kamata iznosila 95,55 miliona eura. To znaci da je kamata u odnosu na dug u ovoj godini bila 20,35 odsto.

“Ako je neko pomislio da cemo u narednoj godini platiti manje kamate, prevario se, jer cemo za kamate platiti 103,84 miliona eura”, zakljucio je Konatar.

SEHOVIC, NUHODZIC I VELJOVIC

Ministri prosvjete i unutrasnjih poslova Damir Sehovic i Mevludin Nuhodzic, te direktor Uprave policije Veselin Veljovic porucili su da ce nasa djeca rasti zasticena.

Sehovic je porucio da je nagon da se dijete zastiti i ucini bezbjednim, te da mu se omoguci zdravo djetinjstvo, prirodna potreba svakog zdravog, odraslog covjeka.

“Upravo zato, kako zbog same djece i nase potrebe da ih zastitimo, tako i zbog cinjenice da ce oni sjutra graditi nas svijet, mi imamo i moralnu i svaku drugu obavezu da, kao sistem, ucinimo sve sto je do nas da budu sigurni”, porucio je Sehovic na potpisivanju sporazuma “Bezbjednost djece”u OS “Pavle Rovinski”.

Sporazum su potpisali Sehovic, Nuhodzic i Veljovic.

Sporazum se odnosi na predavanja predstavnika MUP-a i Uprave policije u saradnji sa Ministarstvom prosvjete.

“Prevencija i zastita djece od droga i alkohola nije nista manje vazna tema ovog Programa, dodao je Sehovic. Vjerujem da na djecu najveci utisak moze ostaviti situacija u kojoj im obucena lica predoce sve rizike, te predoce da takvo ponasanje nije popularno, zabavno ni dobro, vec razarajuce”, dodao je Sehovic.

Ministar Nuhodzic rekao je da potpisivanje Protokola pokazuje da je to jedan od nasih prioritetnih zadataka.

“Djeca imaju pavo a budu zasticena od svih oblika nasilja, a drustvo je duzno da im omoguci mirno i bezbjedno djetinjstvo”, rekao je Nuhodzic.

Veljovic je porucio da Crnu Goru ne zaobilaze savremeni izazovi u dijelu bezbjednosti, te ih moramo prepoznati i zastititi svoju djecu.

“Program je osmisljen u njihovom najboljem interesu. Djeca treba da znaju da na policiju uvijek mogu da racunaju i da joj se uvijek mogu obratiti”, rekao je on.

INSPEKCIJSKE SLUZBE

Od 8. juna do 30. avgusta sirom Crne Gore inspekcije su imale 21.438 kontrola tokom kojih su utvrdile 11.510 nepravilnosti, za cije otklanjanje je dato 7.007 ukazivanja i rjesenja.

Za ove prekrsaje izdat je i 11.541 prekrsajni nalog kojim je izrecena ukupna kazna od 4.320.800 eura, zatim podnesena 74 zahtjeva za pokretanje prekrsajnog postupka i jedna krivicna prijava, pisu Dnevne novine.

To se navodi u Informaciji o kvalitativnim i kvantitativnim rezultatima ljetnje turisticke sezone koju je Vlada usvojila prosle sedmice, a u kojoj su, pored ostalog, izneseni podaci o pojacanom nadzoru radnih jedinica Uprave za inspekcijske poslove.

Nadzor vrsile cetiri inspekcije

Kako je precizirano, nadzor su vrsile cetiri inspekcije: turisticka, trzisna, zdravstveno-sanitarna i inspekcija rada, a po potrebi su ukljucivane i one koje se bave metrologijom, igrama na srecu i slicnim aktivnostima.

U izvjestaju se navodi da su u primorskim gradovima od 1. maja do 30. avgusta cetiri inspekcije izvrsile 18.498 kontrola i registrovale 9.853 nepravilnosti. Samo tokom glavne sezone od 8. juna do 30. avgusta bilo je 17.538 kontrola sa utvrdenih 9.546 nepravilnosti. Doneseno je 212 rjesenja o zabrani rada i zapecaceno 20 objekata. Roba je oduzeta u sest slucajeva i njihova ukupna vrijednost iznosila je 3.245 eura. Pokrenut je 61 prekrsajni postupak, ali krivicnih prijava nije bilo. Izdato je 10.207 prekrsajnih naloga cija je ukupna vrijednost bila 3.887.840 eura.

“Ukupan broj utvrdenih nepravilnosti u odnosu na broj izvrsenih inspekcijskih pregleda iznosi 69 odsto, sto znaci da su nepravilnosti utvrdene u vise od dvije trecine kontrola. Od 10.207 prekrsajnih naloga, do 15. oktobra naplaceno je njih 9.120, a medu nenaplacenim je najvise naloga koji su proslijedeni na sudsko odlucivanje, a za ostale ce biti pokrenuti postupci prinudne naplate. Visoki procenat naplacenih prekrsajnih naloga nije u srazmjeri sa izrecenim iznosom, jer se dvije trecine kazne uplacene u roku od osam dana smatraju u cjelosti placenom”, precizirali su iz Uprave za inspekcijske poslove.

Kontrolisani hoteli, kupalista, vodici…

Turisticka inspekcija kontrolisala je hotele i druge stalne ugostiteljske objekte, objekte za pruzanje privatnog smjestaja sa vise od 20 lezajeva, kampove sa vise od 15 jedinica, prevoz putnika na moru, kupalista, turisticke agencije, turisticke vodice i druge koji se bave turizmom i ugostiteljstvom.

“Najcesce nepravilnosti odnosile su se na neposjedovanje odobrenja za rad, zbog cega je donoseno 35 rjesenja o zabrani rada i zapecaceno 16 objekata. Izdata su 62 prekrsajna naloga ciji je ukupni novcani iznosu 31.600 eura. Zbog neizdavanja fiskalnih racuna izdata su 63 prekrsajna naloga vrijedna 39.400 eura, za cjenovnike 147 naloga za 81.300 eura, a evidenciju gostiju 44 naloga od 43.500 eura. Bilo je 37 nadzora privatnog smjestaja sa vise od 20 lezajeva, za koje su izdali 29 prekrsajnih naloga i tako izrekli 15.800 eura novacnih kazni”, precizirano je u izvjestaju i potcrtano da nadzor plaznih i kafe barova u zoni morskog dobra vrse lokalne inspekcije.

Veliki broj kupalista kasnije je stavljen u funkciju jer tender za zakup morskog dobra nije raspisan na vrijeme. Ipak, inspektori su utvrdili da su 94 kupalista pocela s radom bez dokumentacije, pa je rad zabranjen za njih 68, u cetiri slucaja je zapecacen plazni mobilijar, a izdato je i 128 prekrsajnih naloga u vrijednosti 64.800 eura. Neangazovanje dovoljnog broja spasilaca takode je kaznjavano i to u stotinu slucajeva sa napisanih 155 prekrsajnih naloga od 80.400 eura, a izostanak spasilacke opreme u 16 navrata sa 7.200 eura kazni. Zbog 39 slucajeva gdje pola plaze nije bilo oslobodeno mobilijara, zakupcima je napisan 51 prekrsajni nalog od 20.700 eura, dok je nedostatak pristupnih staza, informacija i kabina za presvlacenje u 49 slucajeva kaznjeno sa 16.100 eura i 35 prekrsajnih naloga.

Kontrolisali uzorke leda iz ugostiteljskih objekata

Trzisna inspekcija utvrdila je 3.686 nepravilnosti, zbog koji je doneseno 3.237 ukazivanja i rjesenja. U 136 slucajeva privremeno je stavljena van prometa roba vrijedna 78.066,24 eura. Za utvrdene prekrsaje izdato je 4.499 naloga i izreceno 1.464.020 eura novcanih kazni, a podneseno je i 16 zahtjeva za pokretanje prekrsajnog postupka sudu za prekrsaje.

Sanitarna inspekcija je sa predstavnicima Instituta za javno zdravlje sakupila 57 uzoraka vode za pice i 49 uzoraka leda iz ugostiteljskih objekata koji nisu prikljuceni na javni vodovod. Od tog broja, u 15 slucajeva voda za pice nije bila za ljudsku upotrebu, a isto je utvrdeno i za 32 uzorka leda.

U cijeloj Crnoj Gori, inspekcija rada je tokom ljetnje sezone evidentirala 1.207 radnika 375 crnogorskih i 832 strana drzavljana koji nisu imali ugovore. Kada je u pitanju primorje, 1.125 radno angazovanih od kojih 318 crnogorskih drzavljana i 807 stranaca, nije imalo ugovore, a nakon kontrole taj dokument je dobilo samo 269 lica.

PROJEKAT U BIJELOM POLJU

Vlada Crne Gore izdvojice blizu 485 hiljada eura za unapredenje sistema vodosnabdijevanja u bjelopoljskom naselju Zaton, a posao su ugovorili Uprava javnih radova i preduzece “Indel Inzenjering” iz Podgorice.

Izvodac se obavezao da radove zavrsi u roku od pet mjeseci od uvodenja u posao, pri cemu ce njihov pocetak zavisiti od vremenskih prilika.

“Radovi obuhvataju izgradnju nove vodovodne mreze u duzini od oko sedam kilometara sa pratecim elementima. Predvidena je i montaza namjenskog celicnog mosta preko Lima u duzini od 92 metra, kako bi vodovodna infrastruktura bila dostupna stanovnicima na obje obale rijeke. Realizacija projekta u znacajnoj mjeri ce unaprijediti kvalitet vodosnabdijevanja mjestana ovog naselja, a ujedno predstavlja jednu od investicija Vlade Crne Gore, u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja zemlje”, napominju u Upravi za javne radove.

RAE

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) imenovala je energetsku berzu u Budimpesti (HUDEX) za referentnu do 2022. godine.

Za taj trogodisnji period koristice se tromjesecni prosjek cijena dnevnih fjucersa dobijen na osnovu cijena band i pik (vrsne) energije objavljenih na HUDEX-u.

Uzimace se u obzir cijene u septembru, oktobru i novembru ove godine za narednu, naredne za 2021, i 2021. za 2022. godinu.

Kako je objavljeno u obrazlozenju odluke RAE, Zakonom o energetici propisano je da se cijene elektricne energije za krajnje kupce ne mogu povecavati iznad ponderisane cijene ostvarene u prethodnoj godini i fjucersa za narednu godinu na referentnoj energetskoj berzi, a najvise do sedam odsto u 2017. godini i sest odsto u prosloj i ovoj godini.

Zakonom je propisano da se predmetno ogranicenje moze produziti za tri godine, ako RAE procijeni da nijesu ispunjeni uslovi za postojanje likvidnog trzista utvrdeni zakonom.

“Postupajuci u skladu sa navedenim zakonskim odredbama, RAE je donijela odluku kojom je utvrdila da nijesu ispunjeni uslovi za postojanje likvidnog trzista, pa se produzava ogranicenje povecanja cijene elektricne energije za domacinstva i male kupce koji ne pripadaju kategoriji domacinstva, za period od naredne do 2022. godine”, navodi se u obrazlozenju RAE.

RAE je napravila uvid u podatke sa energetskih berzi na kojima se obavlja trgovina elektricnom energijom, a koje gravitiraju podrucju Crne Gore, i to srbijanski SEEPEX, hrvatski CROPEX, slovenacki SOUTHPOOL i HUDEX iz Madarske.

“Utvrdeno je da se u regionu trgovina fjucersima realizuje jedino na berzi HUDEX. Na berzi SEEPEX trgovina elektricnom energijom obavlja se na trzistu dan unaprijed, dok se na berzama SOUTHPOOL i CROPEX trguje i na dan unaprijed i na unutardnevnom trzistu”, objasnili su iz RAE.

S obzirom da je madarska trzisna oblast komercijalno dobro povezana sa zapadnim Balkanom preko dvije operativne granice Madarska – Srbija i Madarska – Hrvatska, Crna Gora je preko operativnih granica sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom (BiH) direktno povezana sa madarskim trzistem, odnosno HUDEX berzom.

PORESKA UPRAVA

Taksi prevoznici duzni su da od 1. februara naredne godine imaju poreske registar kase, porucuju iz Poreske uprave i dodaju da ce pojacati kontrolu taksi prevoznika.

Poreska uprava obavijestila je taksi prevoznike koji posluju na teritoriji cijele Crne Gore da postoje svi preduslovi za primjenu ovih propisa i u djelatnosti taksi prevoza, te da su isti duzni da evidentiraju promet na zakonom propisan nacin.

“Taksi prevoznici koji nijesu obveznici poreza na dodatu vrijednost, a koji promet proizvoda, odnosno usluga naplacuju u gotovini, obavezni su promet iskazivati preko registar kasa ili putem posebnih racuna, prethodno ovjerenih od strane nadleznog poreskog organa”, saopsteno je iz PU.

Poreska uprava je, kako porucuju, vec godinama ulagala maksimalne napore da obezbijedi punu i neselektivnu primjenu zakonskih propisa, te pokazala razumijevanje prema stavu predstavnika taksi prevoznika da zbog specificnosti taksi prevoza odredeni tipovi poreskih registar kasa nijesu bili primjenjivi u taksi vozilima.

“Medutim, Masinski fakultet, kao certifikacioni organ, izdao je potvrdu da cetiri tipa poreskih registar kasa, koje se mogu fiskalizovati od strane ovlascenih distributera u Crnoj Gori, u potpunosti zadovoljavaju tehnicke i funkcionalne karakteristike propisane Uredbom o poreskoj registar kasi za primjenu u taksi vozilima”, porucuju iz PU.

Imajuci u vidu sve to, iz PU, porucuju da su, ispunjeni svi tehnicki preduslovi za primjenu propisa, te je potrebno da obveznici koji se bave djelatnoscu taksi prevoza nabave poreske registar kase i izvrse fiskalizaciju istih podnosenjem zahtjeva za fiskalizaciju poreskom organu, a preko ovlascenog servisa.

Sluzbenici Poreske uprave izvrsice fiskalizaciju poreskih kasa u skladu sa cl. 20 Uredbe u ovlascenom servisu najkasnije u roku od dva dana od dana prijema zahtjeva za fiskalizaciju.

“U cilju dosljedne i neselektivne primjene propisa prema svim poreskim obveznicima, ukljucujuci i taksi prevoznike, Poreska uprava u narednom periodu, a pocevsi od 1. februara 2020. godine intenzivno ce vrsiti aktivnosti inspekcijskog nadzora obveznika koji se bave taksi prevozom, a prema obveznicima koji u ostavljenom roku ne usklade poslovanje sa Zakonom preduzimace se mjere za sankcionisanje neregularnog poslovanja u vidu neposjedovanja poreskih registar kasa, neevidentiranja prometa ili neizdavanja fiskalnih racuna”, zakljucuje se u saopstenju PU.

RASPRAVA

Skupstina je danas pocela raspravu o Predlogu zakona o zavrsnom racunu budzeta Crne Gore za proslu godinu, koju je, prema rijecima poslanika, okarakterisao ekonomski rast od 5,1 odsto, ali i povecanje ukupnog duga.

Generalni direktor Direktorata za drzavni trezor u Ministarstvu finansija, Dragan Darmanovic, kazao je da gotovinski deficit za proslu godinu iznosi 168,9 miliona eura i cini 3,62 odsto bruto domaceg proizvoda (BDP), sto je 67,96 miliona manje u odnosu na 2017.

“Ukoliko se budzetska potrosnja umanji za izdatke za razvojne projekte, ostvaren je gotovinski suficit u iznosu od 152,8 miliona eura ili 3,3 odsto BDP-a, sto ukazuje da se tekuci izdaci finansiraju iz tekucih prihoda cime je ispunjen jedan od glavnih ciljeva definisanih Fiskalnom strategijom”, rekao je Darmanovic tokom rasprave u Skupstini.

Prema njegovim rijecima, suficit tekuceg budzeta za proslu godinu veci je 198,2 odsto u odnosu na 2017, ili nominalno 101,8 miliona eura.

Poslanici su, pored Predloga zakona o zavrsnom racunu budzeta za proslu godinu, razmatrali i Izvjestaj o reviziji Predloga zakona o zavrsnom racunu budzeta Crne Gore za proslu godinu i Godisnji izvjestaj o izvrsenim revizijama i aktivnostima Drzavne revizorske institucije (DRI) od oktobra prosle do oktobra ove godine.

,,Tekuci prihodi sa primicima od povracaja datih kredita i donacija u prosloj godini iznosili su 1,75 milijardi eura, sto je 0,63 odsto manje od planiranog iznosa i cini 37,5 odsto BDP-a”, precizirao je Darmanovic.

Budzetska potrosnja je, kako je naveo, u prosloj godini iznosila 1,91 milijardu eura i 6,2 odsto je veca u odnosu na 2017. godinu, odnosno 0,78 odsto u odnosu na planirani iznos.

Budzetska potrosnja je iznosila 41,06 odsto BDP-a.

Darmanovic je saopstio da su kapitalni izdaci u prosloj godini iznosili oko 390 miliona eura, sto je 0,73 odsto vise od plana budzeta, a 35,8 odsto vise nego 2017.

“Glavni razlog povecanja kapitalnih izdataka je intenziviranje radova na realizaciji prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare”, dodao je Darmanovic.

Drzavni dug je, kako je kazao, na kraju prosle godine iznosio 3,15 milijardi eura i iznosio je 67,6 odsto BDP-a.

DRI je dala pozitivno misljenje sa skretanjem paznje na predlog zavrsnog racuna budzeta za proslu godinu i uslovno na pravilnost.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Rasko Konjevic, obrazlozio je da je na skupstinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budzet, prilikom glasanja o tom dokumentu, izdvojio misljenje zbog avansnih placanja.

On je rekao da je Nacionalna turisticka organizacija (NTO), prema jednoj kompaniji u Crnoj Gori, u 2017. i prosloj godini imala dva puta avansno placanje od po 3,6 miliona eura.

,,Od ukupno 7,2 miliona koja su avansno placana po ugovoru, dokumentacijom je utvrdeno da je opravdan iznos od 1,2 miliona. Da li to znaci da je neko ukrao sest miliona? Gdje su te pare”, pitao je Konjevic.

On tvrdi da se radi o fiktivnom pravnom poslu, koji ne vrijedi 7,2 miliona.

Predsjednik Senata DRI, Milan Dabovic, kazao je DRI ne krije nista i pokazao ugovor.

,,Ugovor je kao sto vidite ovdje, a avansno placanje je predvideno da se realizuje u periodu od cetiri godine. Ako se ugovor realizuje na cetiri godine ne moze se saldo zatvoriti u drugoj ili prvoj godini. Saldo ostaje sa iznosom novca koji je uplacen i koji se mora pokriti ogovarajucim uslugama”, objasnio je Dabovic.

DRI je u izvjestaju o reviziji zavrsnog racuna posebno tretirala pitanje realizacije avansa koji je nastao kao obligacioni odnos nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines (MA) i NTO.

,,Nasa je obaveza kao DRI da pratimo da li se ono sto je uplaceno MA pravda na profesionalan nacin”, rekao je Dabovic.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulic, kazao je da je 2011. godine BDP iznosio 3,27 milijardi eura, a prosle godine 4,66 milijardi eura.

“Budzet je realizovan na cifri od 2,89 milijardi eura, pri cemu je ostvaren rast od 5,1 odsto. Ovo su dovoljno jaki pokazatelji koji govore o tome da li imamo rast crnogorske ekonomije”, smatra Sekulic.

On je podsjetio da je za socijalna davanja izdvojeno 544,48 miliona eura, sto je skoro petina budzeta.

“Ovo kazem zbog onih koji govore da vodimo neoliberalnu ekonomiju”, dodao je Sekulic.

On je naveo da je za bruto zarade izdvojeno 459,79 miliona eura, a za kapitalne izdatke 390,98 miliona eura.

“Crna Gora je u zadnjih osam godina izdvojila 1,45 milijardi eura za kapitalne izdatke, u sta spadaju putevi, infrastruktura, bolnice i tome slicno”, kazao je Sekulic.

Porez na dodatu vrijednost (PDV) u prosloj godini veci je 62 miliona eura, gdje se moze govoriti kako drzava brine o naplati poreza, kao i da se smanjuje siva ekonomija.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Dukanovic, kazao je da je budzet planiran na iznos od dvije milijarde eura, a u zavrsnom racunu stoje izdaci od 2,89 milijardi eura, odnosno povecanje od 45 odsto.

“Ukoliko umanjimo rast depozita, imamo izdatke od 2,68 milijardi i veci su 34 odsto. Nadite mi drzavu u kojoj postoji ovoliki promasaj”, naveo je Dukanovic.

Prema njegovim rijecima, koliko je drzava ozbiljna pokazuje podatak da je planirala da se zaduzi 295 miliona eura, a zaduzila se 1,12 milijardi eura.

“Planom budzeta je bilo predvideno da deficit iznosi 116 miliona eura, a primarni 30 miliona eura. A zavrsilo se tako sto deficit iznosi 174 miliona eura ili 50 odsto veci od planiranog, a primarni 77 miliona eura odnosno 150 odsto veci od planiranog”, precizirao je Dukanovic.

On je ocijenio da nije tacna prica da Crna Gora moze sama sebe da finansira, jer DPS vrsi vlast, kojem su vazniji licni interesi, dok gradani moraju da placaju korupciju izvrsne vlasti.

“Gradani su svjedoci da od price o rastu BDP-a nemaju nikakve koristi. BDP se do ove godine povecao dvije milijarde eura, a javni dug preko tri milijarde eura”, rekao je Dukanovic.

Nezavisni poslanik, Nedeljko Rudovic, pitao je predstavnike DRI zasto se u izvjestaju nijesu bavili budzetskom linijom ,,ostalo”.

,,Onda se ispostavi da kod svih drzavnih organa godisnje deset miliona eura ide preko te linije ali se ne zna gdje je taj novac. Zasto se to desava? Zato sto se odluke o trosenju novca iz drzavne kase pod linijom ostalo u najvecem broju slucajeva proglasavaju tajnim”, kazao je Rudovic.

On je rekao da je za pet godina taj iznos 50 miliona eura.

,,Imamo u sudstvu da je pod linijom ostalo potroseno 1,42 hiljade eura, za sta? Za zensku torbu. A za musku torbu 406 eura. Da li je to namjena budzeta, kome sluzi ta torba, da li je ona neophodna za obavljanje posla sudije i ako je neophodna zasto mora da kosta 1,42 hiljade eura”, pitao je Rudovic.

Nezavisni poslanik, Aleksandar Damjanovic, ocijenio je da postoji znacajan pad i politizacija u samoj DRI, a samim tim i pad kritickog odnosa i onoga sto bi trebalo DRI da radi.

,,Nemamo rijeci o tome sta je bilo sa korekcijom zavrsnog racuna od 22,4 miliona eura, na sta se to odnosi, a takode nedostaju detaljniji podaci i o trosenju tekuce rezerve”, kazao je Damjanovic.

On je ocijenio da je prisutna netransparentnost kakve, kako tvrdi, nije bilo ranijih godina.

“Posebno je nije bilo dok je tu bio bivsi predsjednik Senata, Miroslav Ivanisevic”, porucio je Damjanovic.

Poslanik Bonjacke stranke (BS), Ervin Ibrahimovic, ocijenio je da Predlog zakona o zavrsnom racunu budzeta za proslu godinu sadrzi sve oblasti i podatke i u tehnickom smislu je za pohvalu.

“Evidentno je da se broj nepravilnosti smanjuje, ali odredene potrosacke jedinice se ne pridrzavaju u potpunosti preporuka DRI-ja”, rekao je Ibrahimovic.

On smatra da Predlog zakona u najvecem dijelu daje objektivan prikaz primitaka i izdataka na gotovinskoj osnovi, kao i da postoje odredena odstupanja za koja se nada da ce biti svedena na minimum.

“Zabrinjavajuci je rast ukupnog duga Crne Gore, mada treba istaci da se radi o zaduzivanju u funkciji razvoja i refinansiranju postojeceg duga odnosno nije namijenjeno tekucoj potrosnji”, naveo je Ibrahimovic.

SKUPSTINA

Skupstina je danas usvojila set bankarskih zakona, kojima se omogucava primjena novih bankarskih standarda usmjerenih na jacu kontrolu banaka i dodatno smanjenje rizika u tom sektoru.

Poslanici su usvojili zakone o kreditnim institucijama, sanaciji kreditnih institucija, zastiti depozita, kao i izmjene i dopune Zakona o stecaju i likvidaciji banaka.

Zakonskim rjesenjem omogucice se primjena novih bankarskih standarda usmjerenih na jacanje kapitalnih zahtjeva za banke, formiranje okvira za nove regulatorne zahtjeve u vezi sa likvidnoscu, kao i dodatne kapitalne zahtjeve za finansijske institucije od sistemskog znacaja.

Zakonom o kreditnim institucijama se, izmedu ostalog, ureduju mjere iz nadleznosti organa za superviziju kreditnih institucija koje obuhvataju pitanje planova njihovog oporavka, obezbjedivanja finansijske pomoci u okviru grupe kreditnih institucija i supervizijske mjere rane intervencije.

Zakonom o sanaciji kreditnih institucija predvideno je osnivanje sanacionog fonda koji ce se na godisnjem nivou finansirati novcem kreditnih institucija. Taj novac ce se, kako je objasnjeno, koristiti u postupku eventualne sanacije banaka.

Osnovni cilj Zakona o zastiti depozita je zastita deponenata od gubitka depozita ili dijela depozita, kada nastupi zasticeni slucaj. Sistem za zastitu depozita djeluje efikasno i u zadatim rokovima obavlja isplatu garantovanog depozita, cime doprinosi ocuvanju povjerenja deponenata u kreditne institucije, a time daje poseban doprinos ocuvanju stabilnosti bankarskog i ukupnog finansijskog sistema.

Zakonom je definisan nastanak zasticenog slucaja, zasticeni depoziti, depoziti isljuceni iz sistema zastite, garantovani depozit i iznos garantovanog depozita, pravo na isplatu garantovanog depozita i pravo na isplatu garantovanog depozita u posebnim slucajevima.

Izmjenama i dopunama Zakona o stecaju i likvidaciji banaka taj tekst je usaglasen sa rjesenjima iz Zakona u kreditnim institucijama u dijelu kojim se na novi nacin ureduje korporativno upravljanje u kreditnim institucijama. Pored toga, predlaze se i da se u vazecem Zakonu o stecaju i likvidaciji banaka preciziraju odluke koje, zbog njihove vaznosti, u postupku stecaja i likvidacije banaka donosi Savjet CBCG.