JAKIC U JUTARNJEM

Biljana Jakic, pregovarac za Poglavlje 8, jedinog koje nije otvoreno u pregovorima s Evropskom unijom (EU), kazala je da od desavanja u EU zavisi kada ce nasa zemlja otvoriti poglavlje koje se odnosi na konkurenciju.

“Mi smo ocekivali da to bude do sredine godine. Mi smo ispunili sva pocetna mjerila. Takode smo pregovaracku poziciju usvojili i ocekujemo sad poziv od Evropske komisije (EK) za dalje smjernice”, istakla je Jakic.

Ona ocekuje da ce, u odnosu na ono sto je do sada uradeno, biti nastavljen proces pregovora i da ce biti otvoreno jedino preostalo pregovaracko poglavlje.

Inace, poglavlje 8 odnosi se na zastitu konkurencije na trsistu i kontrolu drzavne pomoci.

KREDITI U SVAJCARCIMA

Jedan od klijenata bivse Hipo Alpe Adria banke, koji je podigao kredit u svajcarskim francima, Dragan Senic, kazao je da je Centralna banka Crne Gore (CBCG) dozvolila da se na trzistu nase zemlje nade stetan bankarski proizvod.

On je, u Jutarnjem programu TVCG kazao je da je na taj nacin napravljen haos u zivotima 762 familije u Crnoj Gori.

“Bilo je nekoliko smrtnih slucajeva, da ne govorimo o razvodima i mukama kroz koje te porodice prolaze”, rekao je Senic, navodeci da su ljudi sa povjerenjem dosli u banku, a da je niza kamatna stopa u odnosu na druge banke bila samo mamac.

Na rocistu u petak je rastavljen postupak za 113 klijenata, “jer vise nijesmo imali pravnog osnova da se sudimo”.

“Trazili smo povlacenje tuzbe. Oni su se protivili povlacenju tuzbe i cim je nas tuzbeni zahtjev ispunjen, mi nijesmo imali vise pravnog osnova i onda su se klijenti odrekli tuzbenog zahtjeva, jer nema daljeg pravnog osnova za sudenje”, rekao je Senic, navodeci da su spremni da u ovom slucaju idu do Strazbura.

Advokat Dragomir Calasan pojasnio je da kada se doslo do odricanja od tuzbenog zahtjeva, doslo se do odluke o tome kome pripadaju troskovi postupka.

“Prvostepena presuda bila je da troskovi postupka padaju na teret tuzioca, dakle nas koji smo uspjeli u sporu za 113 ljudi i to je ukinuto na Visem sudu po nasoj zalbi. Onda je sud ponovo donio odluku da svak snosi svoje troskove. Visi sud je u maju opet ukinuo tu odluku i sugerisao da su nasi klijenti u nekom statusu da su izgubili spor pa da troskovi trebalo da pripadnu tuzenom. Medutim, nas stav je drugaciji. Mi smatramo da smo uspjeli u sporu i da se trebaju tumaciti sve odredbe. Sad su treba da odluci u razdvojenom postupku”, istakao je Calasan.

Pogledajte kompletno gostovanje u Jutarnjem programu…

PRIJAVLJENO CBCG

lako se zvanicno ne zna koliko domacih gradana cuva novac u bankama u inostranstvu, podaci CBCG pokazuju da u Crnoj Gori ima vise racuna nego stanovnika.

Pojedini gradani imaju milionske svote na racunima. Po posljednjim, nedavno javno saopstenim podacima CBCG, koje joj banke mjesecno dostavljaju, na kraju avgusta depozit veci od milion eura imao je 71 gradanin. To je sest manje nego na pocetku godine Podaci pokazuju da je sada rekorder gradanin sa kontom od 32 miliona eura. To je znatno manje nego prije deset mjeseci, kada je rekord bio 50,3 miliona.

POVJERLJIVO

Pobjedi je tada saopsteno da gradanin rekorder nije stranac nego domaci. Ocigledno je da se za desetak mjeseci njegov racun “istopio” za 18 miliona. Podaci sa kraja avgusta takode pokazuju da deset najvecih depozita domacih i stranaca iznosi ukupno 88,2 miliona.

Centralnoj banci su 62 domace kompanije, odnosno pravna lica, prijavile da imaju novac na racunima u inostranstvu. One su na inostranim racunima na kraju prosle godine imale ukupno 12,7 miliona eura, saopsteno je Pobjedi iz CBCG.

“Izvjestaj o stanju i prometu na racunima u inostranstvu za 2018. su dostavile 62 kompanije. Prema tim izvjestajima, na kraju prosle godine stanje na racunima u inostranstvu iznosilo je 12,7 miliona eura”, precizirali su iz regulatora.

Iz CBCG su se “ogradili” da je podatak od 12,7 miliona suma koju su dostavile same kompanije. Za tacnost dostavljenih podataka oni i odgovaraju.

Bez odgovora je ostalo pitanje iz kojih oblasti su ove kompanije.

“Zbog povjerljivosti i zastite individualnih podataka ove informacije nijesu dostupne”, kazali su iz CBCG.

I dalje je nepoznato koliko gradana Crne Gore imaju na racunima u inostranstvu, jer po nasim zakonima to nijesu duzni nikom da prijavljuju.

“Centralna banka ne raspolaze podacima koliko sredstava crnogorski gradani imaju na racunima u inostranstvu”, receno je Pobjedi u odgovoru na pitanje ima li procjene koliko gradana ima racune vani i koliki je ukupni konto.

Iz ovog regulatora podsjecaju da je po Zakonu o tekucim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom propisano slobodno obavljanje tekucih i kapitalnih poslova i prenosi imovine iz Crne Gore u inostranstvo i obrnuto.

DOMACI RACUNI

Po posljednjim podacima CBCG, ukupni depoziti iznose 3,51 milijardu eura, od cega domaca’ pravna lica, gradani, Vlada, NVO… imaju 2,76 milijardi, a strane firme, gradani i NVO 754,5 miliona eura.

Od 3,51 milijarde eura depozita u domacim finansijskim institucijama na kraju septembra, crnogorski drzavljani imali su 1,3 milijarde, a stranci 460,26 miliona, lokalna i centralna vlada 252,89 miliona, domaca privreda 1,11 milijardi eura, od cega privatne firme 903,6, a . drzavne 210 miliona, NVO i druge neprofitne organizacije 57,8 miliona, finansijske institucije 36,1 milion.

Strani drzavljani na racunima u Crnoj Gori drze 460,3 miliona eura, strane firme 283,5 miliona eura, finansijr ski sektor 7,1 milion, a strane NVO 3,57 miliona eura.

U LUCI BAR

Luka Bar pretovarila je od pocetka godine do kraja septembra vise od 1,13 miliona tereta, sto je 18 odsto vise nego u istom periodu prosle godine, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama izvrsni direktor barske kompanije Vladan Vucelic.

“Zadovoljan sam rezultatima poslovanja i sprovedenim aktivnostima u prethodnih devet mjeseci. Kao najznacajnije aktivnosti u navedenom periodu izdvojio bih nekoliko stvari. Prva je stvaranje pravnog okvira za nesmetan rad i razvoj kompanije potpisivanjem Aneksa ugovora o koriscenju morskog dobra. Time je Luci Bar potvrdeno iskljucivo pravo koriscenja luckog podrucja i infrastrukture i omoguceno preduzimanje konkretnih aktivnosti usmjerenih ka optimalnom iskoriscenju postojecih potencijala i razvoju novih kapaciteta, u skladu sa zakonom i strateskim opredjeljenjima Drzave. Drugo sto je posebno znacajno jeste izvrsena procjena vrijednosti imovine, prvi put nakon 2008. godine, cime je dovedena na fer-trzisnu vrijednost”, naveo je Vucelic.

Dodaje da je taj period obiljezilo i potpisivanje Kolektivnog ugovora, kojim je, na optimalan nacin, obezbijeden najsiri obim zastite prava zaposlenih.

“Postignuto je i sudsko poravnanje sa AD Port of Adria, cime smo, na najbolji nacin, regulisali sva sporna i nerijesena pitanja koja su opterecivala poslovanje Luka Bar AD i pomenutog operatera unutar luckog podrucja. Napomenuo bih i da imamo i znacajan broj novih komitenata i dogovorenih poslovnih aranzmana, koji su uticali na povecanje obima pretovara tereta u ovom periodu, medu kojima posebno isticem zakljucivanje komercijalnog ugovora sa kompanijom HBIS Zeljezara Smederevo na pretovaru rude gvozda. Uspostavili smo kontakt i dogovorili uslove saradnje, a uskoro nas ocekuje i potpisivanje ugovora, sa ZIJiN RTB Bor na uvozu koncentrata bakra”, naglasio je izvrsni direktor Luke Bar.

Ostvareni rezultati su, ocjenjuje, nadmasili izuzetno ambiciozno postavljen plan pretovara i to daje osnovu da budu zadovoljni postignutim.

“Ukupni prihodi za devet mjeseci ove godine iznose 6.946.312 eura, a rashodi 6.672.273 eura, sto znaci da je ovaj poslovni period zavrsen pozitivnim rezultatom, uz ostvarenu dobit od 274.039 eura. Na osnovu ostvarenog pretovara u oktobru od 167.000 tona, kao i prema projekciji pretovara za naredna dva mjeseca, moze se ocekivati da isti, u 2019.godini, premasi brojku od 1.650.000 tona, sto bi bilo skoro 300.000 tona vise u odnosu na proslu godinu i granicilo bi se sa rekordnim godisnjim pretovarom u periodu nakon restrukturiranja 2009. godine. Projekcija pretovara u posljednjem kvartalu ove godine jasno ukazuje na zakljucak da ce biti ostvareni i finansijski elementi biznis plana, odnosno postignut pozitivan finansijski rezultat, znatno veci u odnosu na iskazanu dobit za prvih devet mjeseci”, dodaje Vucelic.

EKONOMISTI OCEKUJU

Svjetska banka (SB) i Medunarodni monetarni fond (MMF) upozoravaju na globalni usporeni ekonomski rast tokom naredne godine, ali i na cinjenicu da mnoge zemlje nemaju adekvatne odbrambene mjere od moguce nove finansijske krize. Sagovornici TVCG kazu da Crna Gora kao mali sistem ne moze da utice na globalne tokove, ali smatraju da nas dogodine ne ceka scenario iz 2008. godine i da cemo se sa slabijim rastom boriti mjerama koje su vec na snazi, ne ocekujuci povecanje stopa poreza ili novog zaduzivanja.

EBRD

Ocekivano usporavanje rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini najvise je posljedica zavrsetka velikih investicionih projekata, prije svega autoputa, kao i potencijalno slabije spoljne traznje, ocijenjeno je iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Direktorica za Centralnu i Jugoistocnu Evropu u EBRD-u, Charlotte Ruhe, kazala je da EBRD u posljednjim prognozama predvida rast crnogorske ekonomije 2,8 odsto u ovoj godini, odnosno 2,6 odsto u narednoj, sto je znatno ispod proslogodisnje od 5,1 odsto.

“Ipak, to je u skladu s drugim prognozama, ukljucujuci one u Vladinom Programu ekonomskih reformi u periodu od ove do 2021. godine. Ocekivano usporavanje najvise je posljedica zavrsetka velikih investicionih projekata, prije svega autoputa, i potencijalno slabije spoljne traznje, jer ekonomija Evropske unije (EU) usporava”, kazala je Ruhe agenciji Mina-business.

Ona je, odgovarajuci na pitanje koji su najvazniji sektori crnogorske ekonomije koji mogu pokrenuti ekonomski rast zemlje, kazala da su energetika, saobracaj i infrastruktura, kao i privatni sektor glavna podrucja u koja je EBRD investirala.

“Potpisali smo vise od 60 projekata s kumulativnim obimom ulaganja od preko 600 miliona eura, a ukupna investicija je bila veca od milijardu eura”, precizirala je Ruhe.

U EBRD-u, kako je rekla, u narednom periodu vide dobar potencijal za ulaganje u obnovljive izvore energije, posebno u vjetro i solarnu energiju, kao i u energetsku efikasnost.

“Imovina i turizam takode nude odlicne izglede s obzirom na to da ovaj sektor ostvaruje oko 25 odsto bruto domaceg proizvoda (BDP). Cilj nam je sektor sa nasim odrzivim turistickim okvirom”, ocijenila je Ruhe.

Ona je kazala da kroz razlicite projekte jacaju takozvane zaostale veze izmedu turizma i poljoprivrede kako bi osigurali da manje razvijena ruralna podrucja takode imaju koristi od turistickog procvata.

“I dalje cemo se fokusirati na infrastrukturu, bolje povezivanje zemlje i regiona, te na razvoj privatnog sektora, posebno malih i srednjih preduzeca koja su okosnica ekonomije”, navela je Ruhe.

Ona je, odgovarajuci na pitanje da li smatra da je poslovno okruzenje u Crnoj Gori privlacno za strane investitore, kazala da Crna Gora ima relativno otvorenu ekonomiju, dobro obrazovanu radnu snagu, relativno nizak nivo troskova i nalazi se u neposrednoj blizini EU trzista.

“Dakle, da, poslovno okruzenje je atraktivno cak i ako postoji potreba za daljim promovisanjem vladavine zakona i nastavkom borbe protiv sive ekonomije i korupcije”, rekla je Ruhe.

Ona je objasnila da EBRD pomaze vlastima u ovim i drugim oblastima, na primjer, podrskom Savjetu za konkurentnost.

“Investitori su takode primijetili da je Crna Gora 2017. postala clanica NATO-a i da je zemlja regionalni lider u pregovorima o pristupanju EU s obzirom na broj poglavlja pravne tekovine koji je uspjela da otvori”, kazala je Ruhe.

Prema njenim rijecima, sektori poput turizma i obnovljivih izvora energije nude dobar potencijal investitorima, dok ce proces priblizavanja EU od Crne Gore zahtijevati velika ulaganja u infrastrukturu, koja ukljucuje ne samo puteve, aerodrome i zeljeznice, vec i komunalnu infrastrukturu kao sto je upravljanje otpadom, vodosnabdijevanje, zdravlje i obrazovanje.

“To nudi i zanimljive mogucnosti za investitore, posebno nakon sto crnogorski parlament usvoji novi zakon o privatno-javnom partnerstvu. Opet, ovo je podrucje u kojem EBRD pruza podrsku”, dodala je Ruhe.

EBRD je nedavno u Crnoj Gori pokrenuo program Zene u biznisu. Ruhe je navela da je taj program vodeca inicijativa EBRD-a koja je u proteklih pet godina omogucila da obezbijede preko 500 miliona EUR kredita za vise od 60 hiljada preduzeca kojima upravljaju zene u 18 zemalja.

“Pored finansijske, pruzamo i nefinansijsku podrsku u obliku savjetodavnih usluga, mentorstva i radionica kako bismo pomogli zenama da razviju biznise. Takode, pomazemo bankama da one mogu da targetiraju zene u poslovnom segmentu na najbolji moguci nacin”, navela je Ruhe.

Ona je zahvalila donatorima, posebno Luksemburgu i Svedskoj, koji su obezbijedili finansijsku pomoc za tehnicku pomoc i prvo pokrice rizika od gubitaka.

“Ovaj program smo zapoceli, jer u prakticno svim nasim zemljama, ukljucujuci Crnu Goru, vidimo da relativno malo zena posjeduje ili vodi posao.

Izgleda da postoji nesto sto zene udaljava od preduzetnistva, sto izaziva ne samo problem u pogledu rodne ravnopravnosti ili inkluzije, vec i ogranicava ekonomski potencijal zemlje”, kazala je Ruhe.

Ona je, odgovarajuci na pitanje koji su glavni problemi u ekonomskom okruzenju za regije EBRD-a, posebno za zemlje zapadnog Balkana, rekla da regija EBRD-a obuhvata 38 ekonomija koje imaju veoma razlicit nivo razvoja, u rasponu od zemalja u relativno ranoj fazi tranzicije do naprednijih i onih koje su bliske najrazvijenijim ekonomijama.

Zapadni Balkan, kako je ocijenila, zaostaje za prosjecnom zemljom EBRD-a u svih sest oblasti, od kojih su vjerovatno najvaznija zaostajanja u konkurentnim i dobro upravljanim kvalitetima.

Prema njenim rijecima, nedostatak kvalifikovane radne snage, takode zbog iseljavanja, i teski carinski i trgovinski postupci, takode se cesto spominju, posebno medu konkurentnijim izvoznim kompanijama.

U CRNOJ GORI

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je visa od prosjeka u regionu, dok je eurodizel na nivou prosjecne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori kosta 1,31 eura, u Hrvatskoj 1,32 , a u Albaniji 1,43 eura.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, gdje kosta 1,27 eura, odnosno 1,08 i 1,16 eura.

Eurosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Sjevernoj Makedoniji, a najskuplji u Holandiji 1,65 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori kosta 1,26 eura. Eurodizel u Albaniji kosta 1,43 eura Srbiji 1,38, a Hrvatskoj 1,32 eura.

Litar eurodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje kosta 1,18 odnosno 1,01 euro.

Najjeftiniji eurodizel u Evropi placaju gradani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Svedske i Velike Britanije po 1,51 euro za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmicnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruzenju.

NAJNOVIJI SNIMAK

Domaci i kineski graditelji uveliko izvode radove na prvoj dionici crnogorskog atuoputa od Bioca do Mateseva, sto potvrduje najnoviji snimak. Posrijedi je lokalitet Uvac – Matasevo, a na video snimku mozete vidjeti kadrove mosta Tara 1 i Tara 2, petlju Matasevo, most Jabuku, tunel Jabucki krs kao i most Uvac 4.

Podsjecamo, nakon postavljanja prvog bitumiziranog noseceg sloja asfalta na 500 metara dionice autoputa u prvoj sedmici septembra ugradeno je 950 asfaltnog zastora.

Prioritetna dionica autoputa duga je 41 kilometar, a kompletan posao bi trebalo da bude zavrsen do kraja septembra naredne godine.

SDP PORUCIO

Ulcinj nema dovoljno sredstava da se na adekvatan nacin brine o zastiti i valorizaciji Solane “Bajo Sekulic”, ali ni o stotinama bivsih radnika nekadasnjeg najveceg preduzeca u gradu, saopstila je predsjednica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanovic Stankovic.

“Sadasnja situacija u kojoj je Solana ostavljenja na brigu lokalnoj samoupravi za nas u SDP je neodrziva. Nas cilj je da se izvrsi valorizacija prostora, da se uposle nekadasnji i buduci radnici i da Solana opet, uz turisticku privredu postane motor razvoja Ulcinja”, kazala je Vuksanovic Stankovic.

Ona je, kako je saopsteno iz SDP-a, posjetila Ulcinj u okviru kampanje Crna Gora u pokretu. Tokom posjete obisla je Solanu, Valdanos, imala susrete sa predstavnicima nevladinog sektora, a sastala se i sa predsjednikom Opstine Ljorom Nrekicem.

Vuksanovic Stankovic je, prilikom posjete Valdanosu, saopstila da se o 18 hiljada stabala maslina, koje se nalaze na tom podrucju, mora voditi briga, a da se drzavna imovina, koja nije u ranijem periodu privedena namjeni, mora vratiti nekadasnjim vlasnicima, kako bi Valdanos uz odrzivo koriscenje postao centar proizvodnje kvalitetnog maslinovog ulja.

Na sastanku sa Nrekicem konstatovano je da trenutna blokada racuna Opstine Ulcinj predstavlja ogromni problem i da se mora naci rjesenje koje ce sprijeciti da se takvi problemi desavaju i u nekim slicnim slucajevima.

“Zajednicki je konstatovano da su Ulcinju neophodne investicije kako bi se kvalitet zivota gradana podigao i kako bi grad sa svojim potencijalima postao razvojni centar Crne Gore”, zakljucuje se u saopstenju.

NIKSIC

U kvalitetnije snabdijevanje gradana elektricnom energijom, na podrucju Opstine Niksic, ulozeno je vise od osam miliona eura, a znatno je poboljsana i infrastruktura, prije svega putevi.

Potpredsjednik Opstine Niksic, Dragan Perovic i predstavnici Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) u petak su obisli radove na trasi dalekovoda Lastva – Cevo – Pljevlja u Mjesnoj zajednici Trubjela gdje se nasipaju lokalni putevi.

Perovic je podsjetio na odlicnu saradnju sa CGES-om, jer je znacajno poboljsano snabdijevanje elektricnom energijom gradana Niksica o cemu svjedoci i podatak da je ulozeno vise od osam miliona EUR, prenosi Radio Televizija Niksic.

“Gradani su dobili bolje, sigurnije i urednije snabdijevanje elektricnom energijom, a omogucilo se povezivanje i sa drugim potrosacima u Crnoj Gori. Taj projekat je kostao CGES i Crnu Goru oko osam miliona EUR. Jos jedan projekat je vazan, a to je rekonstrukcija dalekovoda Niksic – Bileca, odnosno njegovo izmijestanje iz naseljenog podrucja Dragove luke”, kazao je Perovic.

Rekonstrukcijom dalekovoda gradanima je, kako je dodao, omoguceno da mogu normalno zivjeti u svojim objektima.

Kako trasa dalekovoda koji povezuje podmorski kabl od Italije preko Lastve i Ceva ide i dijelom niksicke Opstine, predstavnici CGES-a su sa Perovicem razgovarali o projektima koji se realizuju u Niksicu.

Izvrsni direktor CGES-a, Dragan Kujovic, saopstio je da je izgradnja podmorskog kabla i poboljasnje infrastrukture Crnu Goru postavilo na znatno bolje mjesto na elektro-energetskoj mapi Evrope.

On je naveo da u CGES-u vode racuna da uporedo sa radovima na postavljanju dalekovoda cuvaju i unapreduju puteve na seoskom podrucju kuda prolazi trasa.

“Zahtijevamo od nasih izvodaca da se svi pristupni putevi koji su se devastirali prilikom izgradnje ovakvih dalekovoda moraju dovesti najmanje u stanje kakvo je bilo prije samih radova, a trudimo se da to bude i poboljsano. Putevi koji su se koristili za pristup stubnim mjestima, koji ranije nijesu postojali, bice na upotrebu lokalnom stanovnistu za njihove lokalne potrebe”, porucio je Kujovic.

On je pozvao mjestane da se, ukoliko primijete neke nepravilnosti ili nedostatke, obrate zaposlenima u CGES-u.

Radovi na dalekovodu uglavnom su zavrseni kao i tehnicka ispitivanja podmorskog kabla, pa Kujovic ocekuje da za oko mjesec pocne i komercijalna upotreba.